Tuesday, 22 August 2017

Tusite 22 'Akosi, 2017

Teutalonome 34:5-8; 31:2; 32:50; Sen 27:1; Sios 1:1-2; Siutasi 1:9

Teutalonome 34:5-8
"5Ko ia na‘e pekia ‘i he potu ko ia ‘a Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova, ‘i he fonua ‘o Moape, ‘i he funga ‘o e folofola tonu ‘a Sihova. 6Pea na‘a Ne tanu ia ‘i he tele‘a, ‘i he fonua ‘o Moape, ‘o hanga ki Pete-Peoli: ka ‘oku ‘ikai ‘ilo ha taha ki hono fa‘itoka ‘o a‘u ki he ‘aho ni. 7Pea kuo teau mā uofulu ta‘u ‘a Mōsese ‘i he‘ene pekia, kuo ‘ikai nenefu hono mata, pe taumatala hono ivi. 8Pea na‘e tēngihia ‘a Mōsese ‘e ha‘a ‘Isileli ‘i he ‘Ālana ‘o Moape ‘o ‘aho tolungofulu: pea toki ‘osi ‘a e ngaahi ‘aho tēngihia ‘i he me‘a faka‘eiki ‘o Mōsese."

Teutalonome 31:2
"2Pea ne pehē kiate kinautolu, Kuo u teau mā uofulu ta‘u he ‘aho ni; ‘oku ‘ikai te u kei lava ke hū atu mo hū mai: pea kuo folofola kiate au ‘e he ‘Eiki, ‘E ‘ikai te ke a‘a ‘i Soatani na."

Teutalonome 32:50
"50pea ke pekia ‘i he mo‘unga ‘oku ke ‘alu hake ki ai, ka ke ului ai ki ho kakai; ‘o hangē na‘e pekia ho ta‘okete ko ‘Ēlone ‘i mo‘unga Hoa, ‘o ne ului ai ki hono kakai."

Senesi 27:1
"1PEA na‘e faifai pea motu‘a ‘a ‘Aisake, pea po‘uli hono fofonga. Pea ne ui mai ‘a hono ‘uluaki foha ko ‘Īsoa, ‘o ne pehē ki ai, Tama; pea tali ‘e ia, Ko au."

Siosiua 1:1-2
"1PEA hili ‘a e pekia ‘a Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova, na‘e folofola ‘a e ‘Eiki kia Siosiua ko e foha ‘o Nuni, ‘a ia na‘a ne tauhi ‘a Mōsese, ‘o ne pehē. 2Ko Mōsese ko ‘eku Sevāniti kuo pekia; Pea ko eni ke ke tu‘u koe ‘o ‘alu ki he kauvai ‘e taha ‘o Soatani na, ‘a koe mo e kakai ni kātoa, ‘o a‘u ki he fonua ‘a ia ‘oku ou foaki ni kiate kinautolu, ‘io, ki ha‘a ‘Isileli"

Siutasi 1:9
"9Ka ko Maikeli, ko e ‘āngelo pule, ‘i he‘ene fakakikihi mo e Tēvolo, he‘ena tālanga‘i ‘a e sino ‘o Mōsese, tala‘ehai na‘a ne ta‘e‘apasia, ‘o lea ‘asi ke lau ‘ene kovi; ka na‘a ne me‘a, Ke lōmia koe ‘e he ‘Eiki"

KO E PEKIA MO HONO FAI ʻO MOSESE. Ko ha sevaniti moʻoni ʻa e ʻEikí. Ko Mosese naʻá ne talangofua ki he ʻOtuá ki he mate naʻá ne talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtuá mo e loto ki ai, neongo ʻene ngali faingataʻá. Pea ʻi hení naʻá ne fakamanatu mai ʻa hotau ʻEikí ko Sīsū Kalaisi. Ka naʻá ne pekia ʻi he langilangi, ʻi he nonga, pea ʻi he faingofua taha, ko e fakamoʻuí naʻá ne pekia ʻi he fakamā, mo e mamahi ʻo e kolosí.
Naʻe maʻu pe ia ʻi he finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ko Mosese naʻe ʻoatu mo e fiefia. He naʻe ui ia, ko e sevaniti ʻa e ʻEikí, ʻo ʻikai ko e tangata lelei pe, ka ko e kotoa ʻa e kau maʻoniʻoní ko e kau sevaniti ʻa e ʻOtuá kinautolu. ʻOku langilangiʻia ange ʻete hoko ko e sevaniti ʻa e ʻEikí ʻi heʻete hoko ko e tuʻi ʻo Sesuluni. Ko ia ai naʻá ne pekia. Ko e kau sevaniti ʻa e ʻOtuá kuopau ke nau mate, ke nau mālōlō mei heʻenau ngaahi ngāué mo maʻu honau pale, mo ngaohi loki maʻae kakai kehe. ʻI he hiki ʻa e kau sevaniti ʻa e ʻOtuá naʻa nau tauhi kiate ia ʻo ʻikai fuʻu fuoloa ʻi māmani, te nau ʻalu ʻo tauhi kiate ia ʻo leleiange ʻo tauhi kiate ia ʻaho mo e poʻuli ʻi he temipalé. Naʻá ne pekia ʻi he fonua ko Moapé, ofi pe ki Kenani. Lolotonga ia ko hono kakai ʻoku teʻeki ke nau maau. ʻI he Kenani fakalangí ʻoku ʻikai ha mate ʻi ai. Naʻá ne mate ʻo fakatatau ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻi he fofonga (ngutu) ʻo e ʻEikí. Ko e folofola ʻoku ʻuhinga. ʻOku pehē ʻe he kau Siú “Ko ha ʻuma mei he ngutu ʻo e ʻOtuá”. ʻOku pehē ʻe he kau Siú ko e mate ha taha ʻi he ʻuma ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko e fakamatalaʻi ʻo e mate ha taha ʻi heʻene hoifua ka ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e anga ʻo e melia ʻa e pekia ʻa e kau maʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko e feituʻu naʻe tanu ai ʻa Mosesé naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ia. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau hohaʻa ki ha feituʻu ʻe tanu ai hotau sinó, he kapau ʻoku mālōlō hotau laumalié mo e ʻOtuá ko e kiʻi meʻa siʻi ʻa e feituʻu ʻe ʻi ai hotau sinó. Ko e telio ʻo Kalaisí naʻe toputapu koeʻuhi ko e mele kotoa pe naʻe ʻi he tokotaha tuí ke fakamaʻa, pea ʻi hono mafimafí ke fokotuʻu kitautolu ʻo taʻefaʻalaua. Ke ke hoko ko e toko taha falala mo ʻofa ʻOtua.

No comments:

Post a Comment