Teutalonome33:1-5
"1PEA ko eni ‘a e tāpuaki, ‘a ia na‘e tāpuaki ‘aki ‘a ha‘a ‘Isileli ‘e Mōsese ko e tangata ‘o ‘Elohimi, ‘i he te‘eki ke ne pekia.2Pea ne pehē,
Na‘e hā‘ele mei Sainai ‘a Sihova,‘O ne hopo hake kiate kinautolu mei Seia;
Na‘a ne ulo mei Mo‘unga Pēlana,
Pea ne tu‘u mai mei he mano‘i toputapu:
Mei hono to‘omata‘u na‘e tapa ‘a e afi kiate kinautolu.
3‘Io, ko e taha koe ‘oku ke ‘ofa ki he ngaahi fa‘ahinga;
Ko hono kau tapu kātoa ‘oku ‘i ho nima:
Tali takitaha ho‘o ngaahi lea.
4Na‘e fokotu‘u mai ha lao ‘e Mōsese,
Ko e koloa ‘o e fakataha ‘o Sēkope.
5Pea na‘e tu‘i ia ‘i Sesuluni,
‘Oka fakataha ‘a e hou‘eiki ‘o e kakai,
Fakatefua ‘a e ngaahi matakali ‘o ‘Isileli,"
Saame 119:11
"11Kuo u fufū ho‘o lea ‘i hoku loto ē,
Koe‘uhi ke ‘oua na‘a ku hia kiate koe."
Taniela 7:10
"10Na‘e pā mai ha vai afi ‘i hono ‘ao, ‘o tafe atu; ko e toko‘i afe laui afe na‘e fakafe‘ao kiate ia, pea ko e toko‘i mano laui mano na‘e tu‘u ‘i hono ‘ao. Na‘e fokotu‘u ‘a e fakamaau, pea na‘e folahi ‘a e ngaahi tohi."
Hapakuki 3:3
"3‘Oku hā‘ele mai ‘a ‘Elohā mei Tīmani,
‘Io, ‘a e Tāpuhā mei Mo‘unga Pēlana, (Sila)
Na‘e ‘ufi‘ufi ‘a e langi ‘aki hono kolōlia,
Pea na‘e fonu ‘a e fonua ‘i hono mālō."
Luke 10:39
"39Pea na‘e ai hono tehina na‘e ui ko Mele, pea ko e fefine ko ia na‘a ne fāite atu ‘i he va‘e ‘o Sīsū, ‘o fanongo ki he‘ene fakamatala."
Fakaha 5:11
"11Pea u vakai, pea tā na‘e ongo mai ha le‘o ‘o ha kau ‘āngelo to ko lahi, na‘e takatakai ki he taloni mo e ngaahi me‘a mo‘ui mo e mātu‘a: pea ko honau lau ko e mano laui mano, mo e afe laui afe"
KO HONO TAPUAKIʻI ʻO ʻISILELI NAʻE FAI ʻE MOSESE. Ko hono kotoa ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ngaahi fakatokanga pea mo e ngaahi palofisai naʻe tanaki mai ʻe Mosese ki ai ʻaki ha tapuaki molumalu, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa hono loto leleí ʻaki ha palofisai ʻo fekauʻaki mo e ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí. ʻI he vahé ni ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lea fakaʻosi ʻa e sevaniti ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ui ia ki heʻetau manatú. “Ko e palofita hangē ko Mosese”. Naʻá ne lea ki heʻene kau tisaipalé ʻi he efiafi kimuʻa ʻi hono kalusefai, ko honau fakafiemalie, mo tapuakiʻi kinautolu pea ʻi heʻene mavahe meia kinautolú naʻá ne ʻalu hake ki Hevani.
ʻOkú ne kamata ʻi haʻane fakamatala maʻolunga ʻo e langilangiʻiá ʻo e ngaahi ha mai ʻa e ʻOtuá ʻi hono foaki mai kiate kinautolu ʻa e laó, mo faingamalie lahi kuo nau mei ai. Ko ʻene hā mai naʻe langilangiʻia, he naʻe huhulu ʻo hangē ko e laʻaá ʻi heʻene fotu mai ʻi hono fuʻu mafaí, pea ki he fakaofo ʻa e tokonaki ʻa e ʻOtuá (Hap 3:3,4 ; Sa 18:7-9). Naʻá ne foaki kia kinautolu ʻene lao pea naʻe ui ia ko e lao vela, koeʻuhi he naʻe ʻomi kiate kinautolu mei he fuʻu loto afi kakaha (Teut 4:33) pea koeʻuhi he te ne ngāue ʻo hangē ha afí. Kapau te nau maʻu ia, ʻokú ne fakamolū, fakamafana, fakamaʻa mo tutu ʻa e ʻuli ʻoku ʻauʻauha, he kapau ʻe liʻaki ko e fakafefeka, mamahi mo e ʻauha ʻe hoko kia kinautolu. Ko e hifo ʻa e LAumalie Maʻoniʻoni naʻe hangē ha ngaahi ʻelelo mangamanga mo e afi, maʻae kosipeli ʻo hangē ko e lao vela kakahá.
Ko e kakaí naʻe akoʻi ʻi he houngaʻia ʻi he lao ʻa e ʻOtuá pea ke nau tauhi maʻu pe ki ʻolunga ʻa e langilangi ʻi heʻenau manatuʻi ʻa e lao. Naʻe akoʻi foki kinautolu ke nau lea ʻaki mo e fakaʻapaʻapa ki he laó. Pea ke nau sio ki ai ʻokú ne fakamakeheʻi kinautolu mei he kakai kehe, ʻoku nau taʻeʻilo ki ai (Sa 147:20). Ko kinautolu ʻoku nau fiefia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo e ʻuhinga ʻo e kelesi ʻoku nau maʻu ʻa e ʻuhinga ke nau lea ʻo pehē “Kuo mau maʻu ʻa e tofiʻa lelei, pea ko e tokotaha koloaʻia ia, ʻa ē kuo fakakoloaʻaki ia ʻa e Folofola ʻa Kalaisí. He ʻoku toe ʻi ai ha koloa fakaetaimi, ke fakatatau ʻaki ʻa e koloa taʻe mole, ka ko e folofola ʻo e moʻui taʻengata. Fai ki ai pea tui falala ki ai, ko hoʻo mataʻikoloa.
No comments:
Post a Comment