Saturday, 12 August 2017

Tokonaki 12 'Akosi, 2017

Teutalonome 33:8-11; ‘Ekisoto 17:7; 28:3; 32:26-29; Saame 51:19

Teutalonome 33:8-11
"8Pea ne pehē ‘ia Līvai
Ke ‘i ho tangata lotu mo‘oni
‘A ho‘o Tūmemi mo ‘Ūlimi,
‘A ia na‘a ke sivi ‘i Masa,
Na‘a mo fetakai ‘i Vai-Mēlipa;
9‘A ia na‘a ne pehē ki he‘ene tamai mo fa‘ē,
‘Oku ‘ikai te u sioa;
Pea na‘e ‘ikai te ne tokanga‘i hono kāinga,
Pe ‘ilo ‘ene fānau ‘a‘ana;
He kuo nau tauhi ho‘o folofola,
Mo fai ki ho‘o fuakava.
10Te nau ako ho‘o konisitūtone kia Sēkope,
Mo ho lao ki ‘Isileli:
Te nau ‘omi ‘inisēnisi ki ho fofonga,
Mo feilaulau-mōifua ki ho‘o ‘ōlita.
11Tāpuaki, ‘Eiki, ‘ene koloa,
Pea tali ‘a e ngāue ‘a hono nima:
Taa‘i ‘a e tenga ‘o e kakai ‘oku tu‘u ki ai,
Mo kinautolu ‘oku fehi‘a kiate ia,
Ke ‘oua te nau tu‘u hake mai."

‘Ekisoto 17:7
"7Pea na‘a ne fakahingoa ‘a e potu ko ia ko Masa (‘Ahi‘ahi), mo Mēlipa (ko Kē),  koe‘uhi ā ko e kē ‘a ha‘a ‘Isileli, pea koe‘uhi ko ‘enau ala‘aki kia Sihova; he‘enau pehē, Pe ‘oku ‘i hotau lotolotonga ‘a Sihova pe ‘ikai?"

'Ekisoto 28:3
" 3Pea ko eni te ke lea ki he kau ‘atamai poto, ‘a kinautolu kuo u taumalingi ki ai ‘a e laumālie fakapoto, ke nau ngaohi ‘a e ngaahi kofu ‘o ‘Ēlone mōno fakatāpui, ke ne fai ‘a e ngāue fakataula‘eiki kiate au."

'Ekisoto 32:26-29
"26pea tu‘u ai ‘a Mōsese ‘i he matanikolo ‘o e ‘apitanga, ‘o ne pehē, Ko hai ‘oku ‘i he fa‘ahi ‘a Sihova? Ha‘u ia kiate au, pea na‘e fakataha kiate ia ‘a ha‘a Līvai kātoa. 27Pea ne pehē kiate kinautolu, Ko eni ‘a e folofola ‘a Sihova, ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli, Ke takitaha tau ‘ene heletā ‘i hono kongaloto, ‘o fe‘alu‘aki mei he matanikolo ki he matanikolo, pea ‘ilonga hao tokoua, pe kaume‘a, pe kaungā‘api ‘oku ke ‘ilo ki ai, ke ke tāmate‘i. 28Pea na‘e fai ‘e ha‘a Līvai, ‘o hangē ko e lea ‘a Mōsese, pea na‘e tō ‘i he ‘aho ko ia ‘a e toko tolu afe nai ‘i he kakai, ko e kau tangata. 29Pea pehē ‘e Mōsese, Fakanofo kimoutolu e ‘aho ni ke nofo kia Sihova, takitaha ‘aki hono foha mo hono tokoua; ke ne hifo mai ‘anai ha tāpuaki kiate kimoutolu."

Saame 51:19
"19Te ke toki fiema‘u ‘a e feilaulau fakatonuhia,
‘Ani feilaulau-tutu mo mōifua:
Te nau toki feia pulu ‘i ho ‘ōlita."

KO E TAPUAKI ʻO E HAʻA LIVAÍ. Ko e matakali ʻo Simione naʻe ʻikai kau ia ʻi he tapuaki ko eni he naʻe tuku pe ia ʻe Sekope ko e fakaʻilonga he naʻe ʻikai ke ne fai ʻe ia ha meʻa, ko ia naʻe fai ʻe Livai ke toe maʻu mai ʻa e langilangi. Naʻe fai ʻe Mosese ʻa hono tapuakiʻi ʻ a e matakali ʻo Livaí he ko e matakali ia ʻa e ʻOtuá. Ko e tapuaki ko eni ʻo haʻa Livaí mo fakaongoongoleleí.
1. Ki ha taulaʻeiki lahi, ko e tokotaha maʻoniʻoni ia ʻa e ʻOtuá v.8 koeʻuhi ko ʻene ngāue naʻe maʻoniʻoni. ʻOku pehē ʻe he talanoá pea fakamoʻoni pe ki ai ʻa Mosese naʻe tukukeheʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻElone mo hono hako. Koeʻuhi ko ʻene angahala ʻi Melipa (Nom 20:12) ʻOku hā fakangalingali pē ki he kakai kehe, ka ko hono kehekehe ʻokú ne taukave maʻae ʻOtuá mo e tonunga tōtōivi ʻa ʻElone pea mo ʻene lotolahi ʻi he tuʻunga taʻemaau ʻa e kakai ʻi he ʻuluaki Melipa (Eki 17:7).
Pea ko e lotu ʻa Mosese ki he ngāue ʻa e taulaʻeiki lahi ʻe kei hoko atu pe pea ke tuku mai ʻa e Tunemi mo e Ulimi kiate ia. Neongo ko e tapuaki ko ení ko e ʻulimi ia mo e tunemi naʻe mole ia ʻi he ʻave popula ki Papiloné pea ʻikai toe fakafoki mai ki he temipale hono ua, ka naʻe aʻusia kakato ia ʻia Kalaisi ko e tokotaha maʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ko hotau taulaʻeiki lahi ʻa ē naʻe fakataipe pe ʻe ʻEloné pea ʻiate ia ko e ʻ[ulimi mo e tunemi ʻoku ʻiate ia pe pea ko ia ʻa e faleʻi fakaofo mo taʻengata. He ko e tunemí ʻoku ʻuhinga ia ko e angatonu pea ko e ʻulimí ʻoku ʻuhinga ko e fakamaama. ʻOku na ʻi he tokotaha maʻoniʻoni ko Kalaisi.
2. Ki he fatongia ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau Livaí v 9-11. Naʻá ne fakaongoongolelei ʻa e tōtōivi ʻa e matakalí ni maʻae ʻOtuá ʻa ʻenau tuʻu tafaʻaki kia Mosese pea mo e ʻOtuá ʻa ʻenau fakafepakiʻi ʻa e kau lotu ki he kafi koula (Eki 32:26) naʻe ʻikai ke nau filifilimanako naʻe ʻikai ke nau fakahaofi honau ngaahi kaumeʻa fafale naʻe lotu ʻaitolí. Pea moʻoni ʻa e ʻapositolo “Pe tem au ʻi he ʻapi ko ení pea tem au mamaʻo kehe pe ke ne hoifua ʻiate kinautolu” (2 Kalo 5:9). Ke tau tauhi tonunga ai ki he ngāue ki hono siasí, ki he ngataʻanga ʻo taimi neongo ko e kotoa ʻo e ngaahi palani ki he ngaahi matapa ʻo heli, ke fakafepakiʻi ia. Kainga tuʻu maʻa Sīsū ē, tuʻu ke ma tuʻu.

No comments:

Post a Comment