Friday, 11 August 2017

Falaite 11 'Akosi, 2017

Teutalonome 33:7; Senesi 49:10; Saame 146:5

Teutalonome 33:7
"7Pea ko eni ‘a e me‘a ‘a Siuta, pea ne pehē,
Fanongo ki he le‘o ‘o Siuta, ‘Eiki,
Pea ‘omi ia ki hono kakai:
Ke lahi mo‘ona hono ivi,
Pea ke hoko koe ko hono tokoni."

Senesi 49:10
"10Ko e sēpita meia Siuta ‘e ‘ikai ‘ave,
Mo e tokotoko mei hono vaha‘a va‘e,
Kae‘oua ke ha‘u ‘a Sailo,
Pea ‘e fai kiate ia ‘e he ngaahi kakai ‘enau tukulolo"

Saame 146:5
"5Monū‘ia ā ka ko ia ‘oku ne ma‘u ‘a e ‘Otua ‘o Sēkope mōno pāletu‘a,
‘Oku tu‘u ‘ene falala kia Sihova ko Sihova ko hono ‘Otua:"

KO E TAPUAKI ʻO SIUTA, ʻoku lau ia ko e fakalukufua kotoa ʻo e ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí pe ko e fai ia kia Tevita ko e taipe ia ʻo Kalaisí. Naʻe lotu ʻa Mosese mo e ngaahi palofisai ki ha tuʻumalie lahi. Ke fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻene ngaahi lotu ʻa Siuta pea ke ʻomi ia ki hono kakaí pea ke fakatuʻumalie ia ʻi heʻene ngaahi meʻa. pea ke ʻoange kiate ia ʻa e ikunaʻi hono ngaahi filí, sio ki hono fakatātaaʻi 2 Kalo 13:14,15. Pea naʻe toʻo pehē pe, ko e matakali ʻo Siuta naʻá ne fai fakatouʻosi pe ko e matakali ʻo e lotú mo e matakali longomoʻuí. Ke ʻai hono ongo nimá ke feʻunga mo ia fakatouʻosi pe, ʻi he ngoue mo e fakamanatú pea mo e taú. Ko e leʻo ia ʻo e lotú ʻoku totonu ia ke ʻi ai maʻu pe pea te tau ʻamanaki ki ha tuʻumalie. Ko e lave eni kia Tevita ko e taipe ʻo Kalaisi, he ko e ʻOtuá te ne fanongo ki heʻene ngaahi lotu Sa 20:1. Ko Kalaisi ia naʻe fanongo maʻu pe ki ai ʻa e ʻOtuá ia (Sn 11:42). Pea naʻá ne ʻoange ki ai ʻa e ikunaʻi hono ngaahi filí pea ne lavameʻa foki ʻi heʻene ngaahi meʻa naʻá ne fai, sio ki he Sa 89:20-24. ʻI he v.24 naʻe palomesi ʻa Tevita ke ne maʻu ʻa e ivi ʻo e ʻOtuá ke ne aʻusia ʻa hono finangalo. Ko e maʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá te tau vaivai mo taʻe ʻi ai ha ivi. Kaekehe, ko Tevita ʻi he matakali ʻo Siuta ʻokú ne hanga ʻo fakatātaaʻi ʻa e tapuaki mo e mafai ʻoku fou mai ʻi he tapuakí ni, ka ko e tuhu hangatonu mai pe ʻa e tapuakí ni, kia Kalaisi. He ko e lotu ʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí, ʻoku lave ia ʻo fekauʻaki mo e ngaahi palofisai ʻa Sekope, ʻo fekauʻaki mo Sailo, he ko Sailó ko e hingoa ia ʻe taha ʻo e Misaiá. “Kaeʻoua ke haʻu ʻa Sailo. Pea ʻe fai kiate ia ʻe he ngaahi kakaí ʻenau tukuloló. Naʻe ʻi ai ʻa e teniti fakataha naʻe tuʻu ʻi Sailo he naʻe hiki ʻe ʻIsileli honau senitā lotu mei Kilikali, ki Sailo. He ko Kalaisi ʻa e senita faiʻanga lotu pea ko e tapuaki ia maʻa mamani kotoa, ʻo ʻikai ko e fale naʻe ngaohi ʻe he nima ʻo e tangata he ko e tukulolo kia KAlaisi ʻoku nofoʻia leva kita ʻe he laumalie maʻoniʻoní ʻo fetafeaki ai ʻa e ivi ʻo e ʻOtuá ʻi hotau laumalié.

No comments:

Post a Comment