Teutalonome 33:20,21
"20Pea ‘ia Kata na‘a ne pehē,
Fakafeta‘i kiate ia ‘oku ne fakalaulahi ‘a Kata;
‘Oku ne nofo hangē ha laione toutama,
21Pea ne toka ‘a e tu‘unga mu‘a mo‘ona,
He na‘e ta‘ofi ai ‘a e ‘inasi ‘o e tāimu‘a;
Pea ne ha‘u mo e hou‘eiki ‘o e kakai,
Na‘a ne fakaai ‘a e faitotonu ‘a e ‘Eiki,
Mo ‘ene ngaahi fakamaau, fakataha mo ‘Isileli."
Nomipa 32:16,17
"16Pea nau ‘unu‘unu kiate ia, ‘o nau pehē, Ka mau langa loto‘ā manu pē ‘i heni ki he‘emau monumanu, mo e ngaahi kolo ki he‘emau tamaiki; 17ka ko kimautolu te mau ‘ai mahafu ke vave, ke laka ‘i he ‘ao ‘o ha‘a ‘Isileli, kae‘oua ke mau ‘ave kinautolu ki honau feitu‘u, kae nofo ‘emau tamaiki ‘i he ngaahi kolo kuo ‘aa‘i telia ‘a e kakai ‘o e fonua."
Siosiua 4:12
"12Pea na‘e a‘a atu ‘a ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ‘o fakakongakau ‘enau ‘alu, ‘i he ‘ao ‘o ha‘a ‘Isileli, ‘o hangē ko e me‘a ‘a Mōsese kiate kinautolu"
Siosiua 13:10
"10mo e ngaahi kolo kotoa pē ‘o Sīhoni ko e Tui ‘Āmoli, ‘a ia na‘a ne hau ‘i Hesiponi, ‘o a‘u ki he kau‘ā ‘o ha‘a ‘Āmoni"
1 Kalonikali 12:8
"8Pea mei ha‘a Kata na‘e hiki ha ni‘ihi ‘o nofo kia Tēvita, ‘o ‘alu ki he talitau‘anga ‘i he toafa, ko e kau to‘a tete‘e ko e kau tangata kuo ako tau, ‘oku nau lava ke fai‘aki ‘a e pā mo e tao; ko e kau mata fakalaione, pea ve‘evave hangē ko e fanga tia nofo mo‘unga"
KO E TAPUAKI ʻO KATA. Naʻe fakakoloa ʻe Mosese ʻa e ivi ʻo e kau tau ʻa Katá ki he ivi ʻo e laione toutama. Pea naʻe tala pe ia kimuʻa. Ko e matakali ko ení kuo mateuteu ke nau kau fakataha mo e toenga ʻo e kakai ʻo ʻIsileli ʻi hono ikunaʻi ʻa e kau Kenani (Sios 22:1-6). Ko e tupu fakautuutu ʻa haʻa Katá naʻe mu‟aki tala pe ia ʻi heni, pea ko e ngāue leva ia ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau ki hono finangaló, pea naʻe fakamoʻoni ʻaki ʻenau loto houngaʻia. ʻI he taimi naʻe fekauʻaki ai ʻa e matakalí ni mo e matakali ʻo Lupení naʻa nau manavahē kinautolu ko ha koloa ia ʻa e tafaʻaki fakahahake ʻo Soataní pea ko e ʻuluaki ʻo e ngaahi ola ʻo e ngaahi ikuna ʻa ʻIsilelí, pea nau maʻu ia. “Pea ne toka ʻa e tuʻunga muʻa moʻona he naʻe taʻofi ai ʻa e ʻinasi ʻoe taimuʻa” (Tokotaha foaki lao). Ko Mosee ʻa e tokotaha foaki lao naʻá ne vahevahe kiate ia. ʻI heni hili ʻene nofo ʻo hangē ha laioné. Pea ʻi he taimi, ʻoku hanga ai ʻe he kakai ʻoku nau nofo takatakai kiate ia ʻo ʻohofi ʻoku ʻikai ko ʻene hae pe honau nima ʻo ne fakavaivaiʻi honau iví ka ko honau ʻulu foki ʻo ne tuku hifo kinautolu ʻo fakamoʻulaloaʻi (1 Kalo 5:18-22, 12:8,15). Pea hili ʻenau fokotuʻu honau ngaahi nofoʻanga ʻi tuʻa Soatani naʻa nau laka atu mo e lotolahi fakataha mo e ngaahi matakali kehe ʻo ʻIsileli ʻo nau kolosi ʻi he vaitafe Soataní, ke fakahoko ʻae tautea mate ʻo e fakamaauʻanga fakaʻOtuá ki he kau Kenaní. Ko e kakai ʻo e matakali ʻo Kata, naʻa nau maʻu ʻa e leleitaha ʻo e fonua foʻoú koeʻuhí ko ʻenau talangofua ki he ʻOtuá ʻaki ʻene tauteaʻi ʻa e ngaahi fili fai angahala ʻo ʻIsileli. Ko e tautea ʻoku taʻefakafiemalie kia kinautolu ʻoku faí, mo kinautolu ʻoku nau maʻu ka ko e konga fiemaʻu ia ʻo e tupú. Kapau ʻoku fiemaʻu ko e ke ke fakatonutonu ʻa e kakai kehe, ʻoua ʻe holomui ka e fakakakato ho fatongia he ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá, ke tau feinga maʻu pe ʻi he angatonu mo e fakamanavaʻofa he meʻa kotoa pē, pea ki he taha kotoa pe, he ko e moʻui pe ia ʻa Kalaisi ʻo uho he talangofua.
No comments:
Post a Comment