Teutalonome 33:13-17
"13Pea ‘ia Siosifa na‘a ne pehē,
Ke fai tāpuekina meia Sihova ‘a hono fonua;
‘I he koloa ‘o langi ko e hahau na,
Pea ‘o e moana ‘oku toka ‘i lolofonua.
14Mo e koloa ko e fua ‘o e la‘ā.
Mo e koloa tupu mei he ngaahi māhina,
15Mo e ngaahi me‘a fungani ‘o e ‘otu mo‘unga mu‘a,
Mo e koloa ‘o e ngaahi mo‘unga tuputupu‘a.
16Mo e koloa ‘o e kelekele, mo hono mahu ‘ona,
Mo e ‘ofa ‘A‘ana na‘e ‘afio ‘i he Talatala‘āmoa:
Ke hoko ia ki he ‘ulu ‘o Siosifa,
‘Io, ki he tumu‘aki ‘o ia na‘e makehe mo hono ngaahi tokoua.
17Ko e ‘olopo‘ou ‘o ‘ene pulu–‘oku ‘ona ‘a e lāngilangi ē,
Pea ko hono nifo ko e nifo‘i pufaloe:
Te ne tui‘i ‘aki ‘a e ngaahi kakai fakataha,
‘Io, ‘a e ngaahi ngata‘anga ‘o e fonua;
‘Io, ko e toko‘i mano ‘o ‘Ifalemi ena,
Mo e ngaahi toko afe ‘o Manase ia."
Senesi 49:25
"25Mei he ‘Otua ‘o ho‘o tamai–‘io, te ne tokoni‘i koe;
‘Io, ko Sātai–te ne tāpuaki‘i koe
‘Aki ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o Langi ‘i ‘olunga,
Mo e ngaahi tāpuaki ‘o e moana ‘oku toka ‘i lolofonua,
Ko e ngaahi tāpuaki ‘o e huhu mo e manava."
Senesi 27:28
"28Pea tuku ‘e ‘Otua ho ‘inasi,
‘A ia ko e hahau ‘o e langi.
Mo e kelekele ‘oku fungani,
Mo e koane mo e uaine ke lahi"
‘Ekisoto 3:2
"2Pea na‘e hā kiate ia ‘a e ‘āngelo ‘a Sihova ‘i he loto afi na‘e ulo hake ‘i he vao talatala‘āmoa; pea ne vakai, tā neongo ‘oku vela ‘a e vao talatala‘āmoa ‘i he afi, ka ‘oku ‘ikai keina ai ‘a e talatala‘āmoa"
Nomipa 23:22
"22Ko ‘Ela ‘oku taki mai kinautolu mei ‘Isipite;
‘Oku hangē ‘oku ‘iate ia ‘a e mālohinga ‘o e pufaloe."
Saame 44:5
"5Ko e ‘Afiona te mau tui‘i ai homau ngaahi fili:
Ko ho huafa te mau malaki ai kinautolu ‘oku tu‘u mai."
KO E TAPUAKI ʻO ʻIFALEMI MO MANASE KO E TAPUAKIʻI ʻO SIOSIFA, ʻoku ʻi ai fakataha pe ʻa ʻIfalemi mo Manase. Naʻe fai ʻa e lotu ki he ngaahi tapuakí ni mo e ngaahi palofisai ki he matakalí ni ʻa e lahi ʻo e meʻa kehekehe fakaekoloa, pea mo e lahi ʻa e mafaí pea ʻe lahi mo e fua ʻo e ʻakau ʻo e fonuá ʻe ʻi he tofiʻa ʻo ʻIfalemi mo Manase. Pea lotu ʻa Mosese ke fakaviviku ʻa e ngaahi tapuaki ʻa e ʻOtuá ki heʻenau maʻu koloa mo e kotoa ʻo e fua ʻo e fonuá ke makatuʻunga mei ai. Pea naʻá ne lau fakalautelau ʻa e koloa mo e ngaahi meʻa ʻa e ongo matakalí ni ʻo nau tauhi ai pē ki ʻolunga ki he ʻOtua Fakatupu ʻoku ʻAʻana ʻa e tapuakí.
ʻOku totonu ke tau maʻu ʻa e loto fakamālō ki hotau ʻOtuá ʻi heʻene taufetuku mai ʻa e ngaahi tapuaki fakamāmani ʻo fakafou mai ʻi he ngaahi faʻahitaʻu, ʻi he tohoaki ai pe ʻa e langí, ʻaki ʻa e ʻuha mo e hahau, pea ʻi he laʻaá mo e mahiná. Ka ko e ngaahi meʻaʻofa lelei ko e haʻu ia mei he tamaí ʻa e ngaahi maama, ʻo fakafou mai ʻi he hopo ʻa e laʻā ʻo e maʻoniʻoní, pea mo e huaʻi hifo hono laumalié ʻo hangē hano fakatoʻulu ʻe he ʻuhá ʻo hangē ha fakaʻilonga ʻo ʻene ʻofa makehe ʻa e ʻOtuá fai kovinanite mo ʻIsileli, ʻa ē naʻe palaniʻi pe ia ke ʻafio mei he lotovao vela ʻo hā kia Mosese pea mo e fuʻu mahuʻinga ʻi he taʻevela ʻa e vaó, ʻi hono fuʻu mafaí. He ʻoku kau kinautolu ki he faʻahinga kuo mavahe mei he kakai kehe ʻaki ʻenau tuí mo e maʻoniʻoní. Pea ko e hā leva ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e māmaní ki ha laumalie naʻe haʻu mei he ʻOtuá pea kuopau ke foki kiate ia? Ko e hā ʻa e “kakato” ki he kakato ʻoku ʻia Kalaisi ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e kelesi pea maʻae kelesí? ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻi heni ke lotu ki ai, ko ha fakatātā ʻo e ngaahi tapuaki fakalaumalie ʻo e ngaahi meʻa fakalangi ʻia KAlaisi, ʻa e ngaahi meʻaʻofa ʻa e ngaahi kelesi, pea mo e nonga ʻo e laumalie. ʻIo, nofo ki he ʻOtuá mo ʻene folofolá ʻia Kalaisi, ko ia ʻa e ivi mo e fakahā meʻa.
No comments:
Post a Comment