Teutalonome 32:30-38
"30‘O tuli fēfē ha afe ‘e ha toko taha, pe langa‘i ha mano ‘e ha toko ua,
Ka ne ‘ikai fakatau kinautolu ‘e honau Makatu‘u,
Pea ko Sihova kuo ne li‘aki atu?
31He ‘oku ‘ikai tatau honau makatu‘u mo ho‘otautolu ni,
Na‘a mo hotau ngaahi fili te nau fakamo‘oni ki ai.
32He ko ‘enau vaine ‘oku mei he vaine ‘o Sōtoma,
Pea mei he ngaahi ngoue ‘a Komola;
Ko e kālepi ‘ahu ‘a ‘enau kālepi na,
Ko e ngaahi fuhinga ifo kona.
33Ko ‘enau uaine ko e me‘a kona ‘a e fanga ata.
34‘Ikai ‘oku fufū ia mo kita,
‘O sila‘i ‘i hoku ngaahi falekoloa?
35‘Oku ‘a‘aku ‘a e sauni, mo e ‘atu hono tuha,Lom 12.19; Hep 10.30
‘I he taimi ‘oku heke ‘a e va‘e ‘onautolu na:
He kuo ofi ‘a e ‘aho ‘o honau mala,
Pea ‘oku fakato‘oto‘o mai honau nunu‘a.
36He ‘e fai ‘e he ‘Eiki ‘a e fakamaau ‘o hono kakai,
Pea te ne lolou telia ‘ene kau tamaio‘eiki;
Pea ‘oku ‘ikai kei toe ha mo‘ua pe ha tau‘atāina.
37Pea te ne pehē, Koma‘ā honau ngaahi ‘otua,
‘A e makatu‘u na‘a nau hūfanga ki ai mu‘a.
38‘A ia na‘a nau kai ‘a e ngako ‘o ‘enau ngaahi feilaulau,
‘O inu ‘a e uaine na‘e lilingi mo‘onautolu?
Ke tu‘u mu‘a kinautolu, ‘o tokoni atu,
Ke hoko kinautolu ko honau fakamalumalu."
Levitiko 26:8
"8‘Io, ko hamou toko nima te nau tuli ha teau, pea ko hamou toko teau te nau tuli ha mano: pea ‘e tō homou ngaahi fili ‘i he heletā ‘i homou ‘ao."
Loma 12:19
"19Si‘oku ‘ofa‘anga, ‘oua te mou sauni ho‘omou ngaahi me‘a, kae tuku ia ki he Houhau: he kuo tohi, ‘Oku ‘a‘aku ‘a e sauni; ko au te u ‘atu hono tuha–ko e folofola ē ‘a e ‘Eiki."
Hepelu 10:30
"30He ‘oku tau ‘ilo ‘a e anga ‘o e Toko Taha ko ia ‘oku ne pehē,
‘Oku ‘a‘aku ‘a e sauni,
Ko au te u ‘atu hono tuha–
Ko e folofola ē ‘a Sihova.
Mo ne toe pehē
‘E fakamaau ‘e he ‘Eiki hono kakai."
KO E ONGO VEESÍ NI V.30,31 ʻOKU MAHINO ʻA HONO NGĀUEʻAKI ʻE HE ʻOTUÁ ʻA E NGAAHI FILI ʻO ʻISILELÍ KE FAKAFEPAKIʻI KINAUTOLU, ko e ngāueʻaki ʻa e ngaahi filí ko e vaʻakau tā ʻi heʻene tuputamaki (Ais 10:5,6). ʻOku anga fēfē ʻa hono lava ʻe he Kenani ʻe toko taha ʻo tuli ʻa e kau ʻIsileli ʻe toko tahaafe, ʻe fai pehē kaeʻoua kuo liʻaki kinautolu ʻe he Makatuʻu ʻo ʻIsileli. Ko e ngaahi ʻotua ʻo e kau hitení ko e maka ʻoku nau falala ki ai, ka ʻoku ʻikai hangē ʻa e ngaahi maka ko iá, ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ko e makatuʻu fakamoʻuiʻanga maʻae kau tui moʻoni kotoa pe pea ko e Siu pe ko e senitaile, kuo ʻai ʻenau falalá kiate ia. He ko Kalaisi ko e makatuʻu ko ia tem au iá ʻe moʻui, ʻo ne tuʻu ai ʻo ʻikai ʻi he ʻoneʻone, he ko e vale ia (Mt 7:24-27). Naʻe vave pē kuo fakamoʻulaloaʻi honau ngaahi fili ʻe he ʻOtua (Sa 81:14). Ko e angahala ʻa ʻIsileli kuo fakahaofi mei he nima honau ngaahi filí. Ko e vaine ʻa ʻIsileli ʻoku hangē ko e “Vaine ʻa Sotoma” v.32,33. Naʻe to kinautolu ko e vaine fili, ko e tenga lelei kotoa, ka ko e angahala kuo ne ʻai ke kovi, ke tupu mai ko e vaine kehe (Sele 2:21) he naʻe ʻikai ko ʻenau kopi pe ʻa e angahala ʻa Sotomá ka naʻa nau toe ʻauhi hono faí (ʻIsik 16:48).
„Oku „I fe honau ngaahi ʻotuá?” Ko hono manukiʻi ʻe he ʻOtuá honau ngaahi ʻotua ʻaitoli ʻa ē ʻoku nau taʻelava ha fakamoʻui ʻi heʻenau tauhi ki ai. Pea ko kinautolu ʻoku nau toe falala ki ha maka kehe, ʻoku ʻafioʻi pe ʻe he ʻOtuá ʻenau fakaʻofa, neongo ko ʻenau fiemaʻu lahitaha ia. Kaekehe, ka ko hono fakaʻikaiʻi ko ia ʻe he kau Siú ʻa e Misaiá ʻoku nau kei hokohoko atu ai pē ʻenau ʻaitolí mo ʻenau heé kaeʻumaʻā ʻa e angatuʻu motuʻa naʻa nau faí. Ko e ʻEikí te ne fakalotoʻi kinautolu ʻi he vale mo e halaia ʻoku maʻu ʻi ai. Pea te ne gaohi kinautolu ke nau fakapotopoto mo lotomaʻulalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ke nau fakatomala ʻi heʻenau angahala, pea ke nau falala ki he fakalaloá kuo ngaluʻaki fuoloa ka nau moʻuí.
No comments:
Post a Comment