Thursday, 31 August 2017

Tu'apulelulu 31 'Akosi, 2017

Siosiua 2:14-21 ; ‘Eki 20:7 ; Fkm 1:24 ; Matiu 5:7 ; 27:25 ; Ngaue 9:25

Siosiua 2:14-21
"14Pea pehē ‘e he ongo tangata ki he fefine, Ko ‘ema mo‘ui ‘e fetongi ho‘omou mo‘ui, ‘o kapau ‘e ‘ikai te mou fakahā ‘ema me‘a ni; pea ka faifai pea tuku mai ‘e Sihova ‘a e fonua, pea te ma fai kiate koe ‘a e ‘ofa mo e mo‘oni.
15Pea na‘a ne tuku hifo kinaua ‘aki ha maea ‘i he kātupa; he na‘e tu‘u hono fale ‘i he funga ‘a ‘o e kolo, pea na‘a ne nofo ‘i he ‘a. 16Pea ne pehē kiate kinaua, ‘Alu ki he mo‘unga, na‘a ma‘u kimoua ‘e he kau tuli; pea mo toi ai ‘o ‘aho tolu, kae‘oua ke foki mai ‘a e kau tuli, pea hili ia pea mo fai ho‘omo fononga.
17Pea lea kiate ia ‘a e ongo tangata, ‘Oku ma fie ta‘ehalaia ‘i ho‘o fuakava ni, ‘a ia kuo ke fakafuakava‘i ai kimaua. 18Ko eni, ka mau ka omi ki he fonua ni, ko e maea filo kulokula ni te ke fakama‘u ‘i he kātupa, ‘a ia na‘a ke tuku hifo ai kimaua: pea te ke fakataha kiate koe ki fale ‘a ho‘o tamai mo ho‘o fa‘ē, mo ho ngaahi tuonga‘ane, mo e fale kotoa ‘o ho‘o tamai. 19Pea ka ‘ilonga ha taha ‘e ‘alu ki tu‘a ‘i he matapā ‘o ho fale, ‘e ‘i hono ‘ulu ‘o‘ona ‘a hono toto, ka ko kimaua te ma ‘ata‘atā mei ai: ka ‘ilonga ‘a ia ‘oku ‘iate koe ‘i fale, ko hono toto ‘e ‘i homa ‘ulu, ‘o kapau ‘e ala ha taha kiate ia. 20Ka ‘o kapau te ke fakahā ‘ema me‘a ni, te ma ‘ata‘atā ai mei ho‘o fuakava, ‘a ia kuo ke fakafuakava ai kimaua. 21Pea pehē ‘e he fefine, Ke fai pe ‘o hangē ko ia kuo mo lea‘aki. Pea ne tukuange kinaua, pea na ō: pea ne fakama‘u ‘a e maea kulokula ‘i he kātupa."

‘Ekisoto 20:7
"7‘Oua te ke takuanoa ‘a e huafa ‘o Sihova ko ho ‘Otua: he ‘e ‘ikai lau ‘e Sihova ‘oku ta‘ehalaia ia ‘a ia ‘oku ne takuanoa hono huafa."

Fakamaau 1:24
"24Pea na‘e vakai ‘e he asiasi ha tangata ‘oku ne hū mai mei he kolo, pea nau pehē kiate ia, Fakahā mai mu‘a ‘a e hū‘anga ki he kolo, pea te mau fai ‘ofa kiate koe."

Matiu 5:7
"7Monū‘ia ā ka ko kinautolu ‘oku manava‘ofa: he ‘e fai manava‘ofa kiate kinautolu."
Matiu 27:25
"25Pea tali ‘a e kakai kotoa, ‘o nau pehē, Ko hono toto ke ‘eke kiate kimautolu mo ‘emau fānau."

Ngaue 9:25
"25ka ka ‘ave po‘uli ia ‘e he‘ene kau ako, ‘o nau ‘ohifo ‘i he ‘ā, ‘o tukutuku ki lalo ‘i ha kato."

KO E TALI ʻA E ONGO TANGATA ASIASI KIA LEHAPÍ. Ko e palomesi naʻá na fai kia Lehapi “Ka faifai pea tuku mai ʻe Sihova ʻa e fonuá pea te ma fai kiate koe ʻa e ʻofa mo e moʻoní”. Ko e lelei ʻa e ʻOtuá ʻoku toutou fakamatalaʻi ʻa ʻene ʻofá mo e moʻoní (Sa 117:2). Te na hanga ʻo maluʻi ʻa Lehapi mo e kotoa ʻo hono kāingá. 1. Naʻá ne hanga ʻo nonoʻo ʻa e maea valeti ʻi he matapā ʻo hono falé, ke na hifo ai ki lalo, he ko hono falé naʻe tuʻu ʻi he funga ʻā ʻo Selikoó. Ko e fakaʻilonga eni kuo ʻoange ʻe he ongo asiasí ko e fakatokanga heʻikai ha sotia te ne fai ha meʻa ki he falé ni. Pea ʻoku hangē eni ko hono vali toto ʻo e ngaahi pou matapā ʻi ʻIsipite ke fakahaofi ʻa e ngaahi ʻuluaki fohá mei he ʻangelo fakaʻauhá. Pea ko e lanu tatau pe ʻokú ne fakamanatu mai ʻa e malu ʻa e kau tuí ʻi he taʻataʻa Kalaisi ʻi he konisenisí. Fakatouʻosi ʻokú ne toe ui mai ʻetau manatu ki he malu ʻa e tokotaha angahala ʻi he malumalu ʻo e maluʻi ʻa e taʻataʻa fakaleleí mei he houhau mo e malaʻia ʻoku mei he ʻOtuá. Ko e maea tatau pe naʻe ngāueʻaki ʻe Lehapi ke fakahaofi ʻaki ʻa e ongo ʻIsilelí ni, pea naʻá ne ngāueʻaki ke fakahaofi ia. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau tauhi mo fakalangilangiʻi ʻaki ʻa e ʻOtuá pea tau ʻamanaki ai ki heʻene tapuakí mo ha fakafiemalie kia kitautolu. 2. Naʻe hanga ʻe Lehapi ʻo ʻomai kotoa ʻa hono kainga ofí ki hono falé ʻo ne tauhi kinautolu ʻi ai. Pea ʻi he taimi ʻe hamu ai ʻa e koló heʻikai ha taha ʻo kinautolu ʻe hū ʻi ha matapā kituʻa pea ke haofakiʻi ʻa hono kāingá ʻo ʻikai ke hanga ʻe Lehapi ʻo fakakehekeheʻi ha taha he naʻa nau tatau pe ʻi heʻene ʻofá, he ko e potu ia kuo fai ki ai ʻa e palomesí pe ahangē ko Noa ki he ʻaʻaké, pea mo Lote ki Soa (Sen 19:22). 3. Naʻá ne tauhi ʻa e faleʻi naʻe fai ʻo ne fai pau ki ai, he ko e aleapau ko e kovinanite ia. Ko kinautolu ʻoku nau ʻi he founga ʻa e ʻOtuá mo honau fatongia ʻoku nau ʻamanaki ki he ʻofa tauhi mai ʻa e ʻOtuá te ne maluʻi kinautolu pea ko kitautolu ʻia Kalaisi.

Wednesday, 30 August 2017

Pulelulu 30 'Akosi, 2017

Siosiua 2:8-13 ; ‘Eki 14:21 ; 23:27 ; Nom 21:24,34,35 ; 2 Sam 20:11 ; 1 Tim 5:8

Siosiua 2:8-13
"8Pea ‘i he te‘eki ke na tākoto ke mohe, na‘e ‘alu hake ‘a e fefine ki he tu‘a fale, ‘o ne pehē ki he ongo tangata. 9‘Oku ou ‘ilo kuo foaki ‘e Sihova ‘a e fonua ni kiate kimoutolu, pea kuo tō homou ngeia kiate kimautolu, pea kuo vai ‘a e loto ‘o e kakai kotoa pē ‘o e fonua ni koe‘uhi ko kimoutolu. 10He kuo mau fanongo ki he fakamātu‘u ‘e Sihova ‘a e Tahi kulokula ‘i homou ‘ao ‘i ho‘omou hū mai mei ‘Isipite; pea mo e me‘a na‘a mou fai ki he ongo tu‘i ‘Āmoli ‘i he kauvai ko ē ‘o Soatani, ‘a Sīhoni mo ‘Oki, ‘a ia ne mou faka‘auha. 11Pea ‘i he‘emau fanongo ki ai, na‘e vai homau loto, pea na‘e ‘ikai kei ha loto ‘o ha taha koe‘uhi ko kimoutolu: he ko homou ‘Otua ko Sihova ko ia ‘oku ‘Otua ‘i langi ‘i ‘olunga, pea ki māmani ‘i lalo. 12Pea ko eni ke mo fuakava mai mu‘a ‘ia Sihova, ko e me‘a ‘i he‘eku fai ‘ofa kiate kimoua, ko ia te mo fai ‘ofa ‘e kimoua foki ki he fale ‘o ‘eku tamai, mo tuku mai ha fakamo‘oni pau: 13pea te mo fakamo‘ui ‘eku tamai, mo ‘eku fa‘ē, mo hoku ngaahi tuonga‘ane, mo hoku ngaahi tokoua, mo ia kotoa pē ‘oku nau ma‘u, pea te mo fakahaofi ‘emau mo‘ui mei he mate."

‘Ekisoto 14:21
"21Pea mafao atu ‘e Mōsese hono nima ki tahi, pea na‘e fakatafe atu ‘e Sihova ‘a e tahi ‘aki ‘a e matangi mālohi mei hahake ‘i he pō ko ia kotoa, ‘o ne fakamātu‘u ‘a e tahi, pea na‘e tu‘usi ‘a e tahi."

'Ekisoto 23:27
"27Te u tuku atu hoku ngeia ke mu‘omu‘a ‘iate koe, pea te u have‘i ‘a e kakai fua pē te ke a‘u ki ai, pea te u ngaohi ho ngaahi fili kotoa pē ke sītu‘a kiate koe."

Nomipa 21:24,34,35
"24pea taa‘i ia ‘e ‘Isileli ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā, ‘o ne puke hono fonua mei ‘Alanoni ‘o a‘u ki Siapoki mo e kau ‘Āmoni: he na‘e kaukaua fau ‘a e kau‘āfonua ‘o ha‘a ‘Āmoni. 34Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘Oua ‘e manavahē kiate ia, he kuo u tuku ki ho nima ‘a ia mo hono kakai kotoa mo hono fonua: pea te ke fai kiate ia ‘o hangē ko ho‘o fai kia Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli na‘e nofo ‘i Hesiponi. 35Pea nau taa‘i ia mo hono ngaahi foha mo hono kakai kotoa, ‘o ‘ikai te nau tuku hano toko taha ke hao; pea nau ma‘u hono fonua."

2 Samiuela 20:11
"11Pea ne pehē, Kapau ‘e mālohi fau ‘a Sīlia kiate au, pea te ke tokoni mai: pea kapau ‘e mālohi fau ‘a ha‘a ‘Āmoni kiate koe, pea te u ‘alu atu ke tokoni koe."

1 Timote 5:8
"8Ka ‘oka ai ha taha ‘oku ‘ikai tokanga ki hono kāinga, kae‘uma‘ā hono fāmili, ‘oku ne faka‘ikai‘i ‘ene lotu, ‘io, ‘oku ne kovi ange ‘i ha hīteni."

KO E KOVINANITE ʻA LEHAPI MO E ONGO ASIASÍ. Naʻe kamata ʻe Lehapi ʻa hono fakafuakava ʻa e ongo asiasí ʻo ne fakamatala ki he ongo asiasí ʻa ʻenau fanongo ki he ngāue fakaofo kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻa ʻIsileli pea pehē ki Kenaní, pea kuo hoko ia ke vai ai honau ngaahi lotó. Kaekehe, ʻoku ʻikai ha tangata ke ne lava ʻo tuʻu ʻaki hano lotolahi pe ko hano malohi he ʻoku lava noa pe ʻe he ʻOtuá ʻo fakavaivaiʻi ʻa e ʻatamaí mo e sinó fakatouʻosi. Pea ʻoku ʻikai ha mafai ʻo e filí ke ne tuʻu ʻaki ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli, pea ke fakafefeka honau ngaahi lotó ke fakafepaki ki he ʻOtuá.
ʻOku tau tokangaʻi ʻi heni ʻa e tui ʻa Lehapí pea mo hono fuá. He kuo ne fanongo ki he ngaahi mana kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻa ʻIsilelí pea mo e ngaahi palomesi kuo ne fai kiate kinautolú pea pehē ki he tete ʻa e kakai kehe ʻo e fonuá, he naʻa ne taki ʻi he tui kia Sihova. Ko e ʻOtua moʻoni pe ia ʻe taha ʻi langi mo māmani, pea ko ʻIsileli pe taha ʻokú ne tali ʻenau kau lotú. Pea naʻá ne tui foki, ko ʻene ngaahi palomesí kuopau ia ke fakakakato, pea ko ʻene ngaahi fakamaná ʻe hoko ia pea ʻoku ʻikai ha founga ia ʻe fai ai ha hola, ka ko e fai fakalelei kiate ia, pea mo e manako taha pe mo hono kakaí. Ko e ʻulungaanga ʻo Lehapí naʻá ne fakamoʻoni ʻokú ne maʻu ʻa e tui moʻoni fakaʻOtuá Pea ne fakahaaʻi ʻene tuí ʻa ʻene fehokotaki mo e kau Kenaní pea mo ʻene ʻofa ki he kakai ʻa e ʻOtuá pea naʻe ʻikai ke ne kole ha toe meʻa kehe ka ke fakahaofi ʻa hono kāingá ki he ongo matakí. Pea ko ʻene fuakava molumalu ia kia Sihova. Ko e Lehapi ko ení hili ʻa e fuʻu fakalakalaka moʻui ʻi heʻene tuí ʻo ne hoko ai pe ko ha pilinisesi ʻi ʻIsileli ko e uaifi ʻo Salemone, ko e taha ia ʻo e tukufakaholo ʻo Kalaisí (Mt 1:5). He ko kinautolu ʻoku nau tonunga ʻenau tauhi kia Kalaisí mo faingataʻaʻia maʻama, heʻikai ngata pe ʻi heʻene maluʻi kinautolú ka te ne fai kia kinautolu ʻo hulu atu ʻi he meʻa ʻoku nau kolea, pea mo fakakaukau ki ai. Kāinga, ʻofa moʻoni, mo falala ki he ʻOtua ʻia Kalaisi, pea ʻe ʻaʻau hono tapuakí.

Tuesday, 29 August 2017

Tusite 29 'Akosi, 2017

Siosiua 2:4-7; ‘Eki 1:17; 2 Sam 17:19,20

Siosiua 2:4-7
"4Pea ‘ave ‘e he fefine ‘a e ongo tangata, ‘o ne fufū kinaua; pea ne pehē, Mo‘oni na‘e ha‘u kiate au ‘a e tu‘unga me‘a, ka na‘e ‘ikai te u ‘ilo pe ko e kakai mei fē: 5pea fe‘unga nai mo e songo ‘o e matanikolo, po‘uli, na‘e ‘alu ki tu‘a ‘a e kau tangata, ‘oku ‘ikai te u ‘ilo pe na‘a nau ‘alu ki fē: tuli ki ai ke vave; he te mou ma‘u kinautolu. 6Ka kuo ne ‘ohake kinaua ki he tu‘a fale, ‘O ‘ufi‘ufi ‘aki ‘a e ngaahi kau‘i falakesi, ‘a ia kuo ne fola ‘i he tu‘a fale. 7Ka ka tuli ‘e he kau tangata kiate kinaua ‘i he hala ki Soatani, ‘o a‘u ki he ngaahi a‘a‘anga: pea ‘i he sītu‘a leva ‘a e kau tangata na‘e tuli ki he ongo me‘a, na‘a nau songo ‘a e matanikolo."

‘Ekisoto 1:17
"17Ka ko e ongo mā‘uli na‘a na manavahē kia ‘Elohimi, pea na‘e ‘ikai te na fai ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a e Tu‘i ‘Isipite kiate kinaua, ka na‘a na tuku ke mo‘ui ‘a e tamaiki tangata."

2 Samiuela 17:19,20
"19Pea na ‘alu hifo ki ai. Pea hanga ‘e he fefine ‘o folahi ‘a e tāpuni ‘i he funga vai, ‘o ne fola ai ‘ene momosi pa‘ale: pea na‘e ‘ikai ‘ilo ‘a e me‘a. 20Pea omi ‘a e kau tamaio‘eiki ‘a ‘Apisalome ki he fefine ki he fale; pea nau pehē, Koma‘ā ‘a ‘Ahima‘asi mo Sionatane? Pea pehē ‘a e fefine kiate kinautolu, Kuo na laka ‘i he ki‘i vai, pea kuo nau kumi ki ai ‘o ‘ikai ma‘u, pea nau foki ki Selusalema."

FŪFŪ ʻE LEHAPI ʻA E ONGO ASIASÍ. Naʻe fakahaaʻi ʻe Lehapi ki he ongo ʻaʻahí ʻa e totonu mo e moʻoni ʻokú ne tuʻu aí. Naʻá ne fai ʻaki ʻa e tui ʻoku ne maʻu ʻi he nonga ʻo ne fakafepakiʻi hono tuʻí mo e fonuá ko e tala tau ka faí (Hep 1:31). Naʻá ne fūfū kinaua mo talitali ki hono fale, ʻo na nofo ʻi he ʻato ʻo e falé. Ko e ngāue lelei ʻoku tala ʻe he ʻapositolo. ʻikai ko e fakatonuhia ʻo Lehapi feʻʻauaki mei he ngāue heʻene tali ʻa e ongo talafekau ʻo ne fakatoʻotoʻo ʻena ō ʻi ha hala kehe” (Sen 2:25). Naʻá ne fai pe ia ʻi he tuí ʻo ne tuku ia ki ʻolunga mei he manavahe ki he tangatá pea mo e houhau ʻa e tuʻí. Naʻá ne hā ʻoku moʻui mo longomoʻui, naʻá ne fakahaaʻi ʻe ia ia ʻ a ʻene talangofua ki heʻene tuí.
Ko kinautolu pe ʻa e kau tui moʻoni, ʻoku ʻilo ʻi honau ngaahi lotoó, ʻoku nau fakalangilangiʻi ʻa e ʻOtuá, pea ko kinautolu pe ʻa e kau tui ʻoku nau ʻai ʻa e ʻEikí ko honau ʻOtua mo ʻai ʻa e kakaí ko honau kakai, mo ne vahe tofiʻa kinautolu. Pea ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ʻOtuá maʻa honau hūfangaʻangá pea ko honau toitoiʻangá. Pea ke tau fai totongi he ʻofa ki hotau ʻOtuá pea mo e ngāue malohi ʻi hono siasí, pea mo hono puleʻangá ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí.
Ko e fakamoʻoni mei he fakamatala ʻa e folofolá, ko e ongo asiasí naʻe tataki kinaua ʻe ʻofa tauhi mai ʻa e ʻOtuá, pea ko Lehapi naʻá ne fakafiefiaʻi kinaua ʻo ʻatā ʻi hono lau ko e ongo ʻIsileli, mo e ʻIsileli ʻo eʻ Otuá pea halaʻatā ke fakataumuʻa ki ha meʻa ʻe taha ke kovi. Ko e kau ului moʻoni kotoa pē ʻoku ʻikai ke nau fie kau fakataha mo e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá neongo ʻenau vaofí pea kuopau ʻenau fakafisi ke kau mo kinautou he fakafepaki ki he ʻOtuá, mo ʻenau fakatangaʻi ʻa e kau sevaniti ʻa e ʻOtuá. Ko e tuʻu ia naʻe fai ʻe Lehapi mo ʻene fakamoʻoni ʻo ʻene tui falala ʻOtuá, pea ko e moʻui tatau ʻoku tau taukave maʻae ʻOtuá he ʻahó ni.

Monday, 28 August 2017

Monite 28 'Akosi, 2017

Siosiua 2:1-3; Nom 25:1; Saame 127:1; Palo 21:30; Matiu 1:5; Hep 11:3

Siosiua 2:1-3
"1PEA fekau atu mei Sītimi ‘e Siosiua ko e foha ‘o Nuni ha ongo tangata ke mataki fakafufū, ‘o ne pehē, ‘Alu ‘o vakai ‘a e fonua, kae‘uma‘ā ‘a Sielikō. Pea na ō ‘o na hū ki he fale ‘o ha fefine fe‘auaki na‘e hingoa ko Lēhapi, ‘o na mohe ai.  2Pea na‘e fakahā ki he Tu‘i Sielikō, ‘o pehē, Ta na‘e omi po‘uli ‘anenai ha tu‘unga me‘a mei ha‘a ‘Isileli ke mataki‘i ‘a e fonua. 3Pea ‘alu ‘a e fekau ‘a e Tu‘i Sielikō kia Lēhapi, ‘o pehē, ‘Omi kitu‘a ‘a e tu‘unga me‘a na‘e ha‘u kia koe, ‘a ia kuo hū ki ho fale, he kuo nau omi ke mataki‘i ‘a e fonua kotoa."

Nomipa 25:1
"1PEA nofo ‘a ‘Isileli ‘i Sītimi, pea kamata tango ‘e he kakai ki he fānau fefine ‘o Moape"

Saame 127:1
"1KA ‘ikai langa ‘e Sihova ‘a e fale,
Ko e ongosia ‘a e kau langa ko e kulanoa pē:
Ka ‘ikai le‘ohi ‘e Sihova ‘a e kolo,
‘Oku ‘ā tu‘unga‘a pē ‘a e tangata le‘o."

Palovepi 21:30
"30‘Oku ‘ikai ha poto, pea ‘oku ‘ikai ha ‘ilo,
Pea ‘oku ‘ikai ha fakakaukau ‘e fai mo Sihova."

Matiu 1:5
"5pea ko e hako ‘o Salemone ‘a Poasi, ‘a ia ko ‘ene fa‘ē ‘a Lēhapi; pea ko e hako ‘o Poasi ‘a ‘Ōpeti, ‘a ia ko ‘ene fa‘ē ‘a Lute; pea ko e hako ‘o ‘Ōpeti ‘a Sese;"

Hepelu 11:3
"3Ko tui ‘oku tau ‘utangi ai, ne langa ‘a e ngaahi ‘ūnivēsi ‘e he folofola ‘a e ‘Otua; ‘o pehē, kuo ‘ikai tupu ‘a e me‘a ‘oku tau sio ki ai mei ha ngaahi me‘a ‘oku hā."

KO HONO MAʻU ʻE LEHAPI ʻA E ONGO SIPAI ʻISILELÍ. Naʻe fekauʻi atu ʻe Siosiua ha ongo tangata mei Sitimi ke na hanga ʻo mataki fakafūfū ʻa Seliko. Naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga mo lelei, ko e ola ia ʻo e ngāue fakamataki ko ení. Ko e tui ki he palomesi ʻa e ʻOtuá ʻoku tootnu ke ne ʻomi lotolahi mo ngāue tōtōivi ki hono founga leleí. Naʻe fakapapauʻi ʻe Siosiua kuo ne maʻu ʻa e ʻOtuá kiate ia, ko ia naʻá ne fekauʻi atu ʻa e ongo tangatá ʻi hono ʻao pea mo ʻEne tataki. ʻI he ʻikai ke tau falala ki he ʻOtuá ko ʻetau ʻahiʻahiʻi pe ia. Naʻe aʻu mai ʻa e ongo asiasi.
Ko e ʻofa tataki ʻa eʻOtuá, naʻá ne tataki ʻa e ongo asiasí ki he fale ʻo Lehapí. ʻI heʻena aʻu mai ki Selikoó ʻoku meimei maile ʻe fitu, pe valu mei he vaitafé ki he koló ni. Naʻá na aʻu mai ki he fale ʻo Lehapí ka naʻá ne fakatomala ʻe ia ʻo ne liliu, pea ʻoku ui ia ʻi he Fuakava Foʻou, ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻene tuí, mo ʻene ngāue lelei e fakamālōʻia. Pea hoko ʻa e ngaahi meʻá ni ko e ako kia kitautolu. 1. Ko e lahi ʻo e angahalá ʻoku ʻikai ha meʻa te ne taʻofi ʻa e fakamolemole he meesí ʻo kapau ko e fakatomala ʻoku moʻoni (Mt 21:31).2. Ko e tokotaha kimuʻa ʻi heʻenau uluí ko e fai angahala naʻe lahi mo fakaʻulia, pea hili pe iá naʻa nau fetaulaki mo e liukava lahi, fai ʻi he tui falala mo e maʻoniʻoni. 3. Neongo ko kinautolu naʻe fakafoumai ʻi he kelesí, ʻo nau fakatomala ʻo e ngaahi angahala ʻo ʻenau kei talavou pea nau toe tonounou pe, pea ʻi heʻenau fanongo ki hono nunuʻá, naʻa nau toe fakafoʻou ʻenau fakatomala, pea fai mo e fakamoʻoni ʻo nau nofo ai pe mo e moʻui faʻa kataki ʻi he ʻEikí. Ka ko e ʻEikí ʻoku ʻi ai pe ʻa e toenga ʻo fakatau ki he fili tangata ʻa e kelesi ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tuʻunga taʻeʻamanekina te ne fakalangilangiʻi ʻene meesí, mo ʻene kelesi ʻo fakamoʻui ʻa e kau angahala ʻi he faʻahinga kotoa pe pea te nau fakahaaʻi ʻa e moʻoni mo fakatātaaʻi ʻa e natula ʻo e kelesí kuo nau maʻu mo nau fakamoʻoni ki heʻenau fekauʻaki lelei mo mahuʻinga mo Kalaisí.

Sunday, 27 August 2017

Sapate 27 'Akosi, 2017

Siosiua 1:16-18; 1 Sam 20:13; 1 Tuʻi 1:17

Siosiua 1:16-18
"16Pea ne pehē kiate kinaua, ‘Alu ki he mo‘unga, na‘a ma‘u kimoua ‘e he kau tuli; pea mo toi ai ‘o ‘aho tolu, kae‘oua ke foki mai ‘a e kau tuli, pea hili ia pea mo fai ho‘omo fononga. 17Pea lea kiate ia ‘a e ongo tangata, ‘Oku ma fie ta‘ehalaia ‘i ho‘o fuakava ni, ‘a ia kuo ke fakafuakava‘i ai kimaua. 18Ko eni, ka mau ka omi ki he fonua ni, ko e maea filo kulokula ni te ke fakama‘u ‘i he kātupa, ‘a ia na‘a ke tuku hifo ai kimaua: pea te ke fakataha kiate koe ki fale ‘a ho‘o tamai mo ho‘o fa‘ē, mo ho ngaahi tuonga‘ane, mo e fale kotoa ‘o ho‘o tamai."

1 Samiuela 20:13
"13Ka lelei ki he‘eku tamai ke fai ha kovi kiate koe, pea te u fanafana atu, pea te u tuku koe ke ‘alu fiemālie: pea ‘ofa ke kau ‘a e ‘Eiki mo koe, ‘o hangē ko ‘ene kau mo ‘eku tamai."

1 Tu'i 1:17
"17Pea fakatau folofola ki ai ‘a e fefine, ‘Ēī, na‘a ke fuakava ki ho‘o kaunanga ko au, ‘ia Sihova ko ho ‘Otua, Ko ho‘o tama ko Solomone te ne hoko kiate au ‘i he tu‘i, pea ko ia ia ‘e nofo ‘i hoku taloni."

KO E PALOMESI ʻA E KAKAÍ KE NAU TALANGOFUA KIA SIOSIUA. Ko e tali eni naʻe ʻomaí ʻo ʻikai mei he ongo matakali pe ʻo Lupeni mo Katá pea mo e vauea ʻo e matakali ʻo Manasé ka ko e katoa ʻa e kau ʻofisa ʻo e kakaí naʻa nau fakafofongaʻi mai kinautolu kia Siosiua ʻo fakatatau ki he meʻa kuo fokotuʻutuʻu ʻe Siosiua kia kianutolú mei he fakanofonofo ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau tali loto lelei pea mo e fiefia. 1. Naʻa nau palomesi ke nau talangofua kiate ia ʻo ʻikai ko ʻenau anganofo pe, ka ko e kau sotia foki ke nau hū atu ki Kenani. Ko e kakai ʻo ʻIsilelí naʻa nau tuku kinautolu kia Siosiua heʻenau pehē “Ko e meʻa kotoa pe kuo ke tuʻutuʻuni mai tem au fai, pea ʻilonga ha potu te ke fekau kimauotlu ki ai, te mau ʻalu. Kāinga kuopau ke tau fuakava fakataha ki hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi. Ko e kapiteni hotau fakamoʻui, mo fakamaʻu kitautolu ke tau ʻa e meʻa kuo ne fekauʻi kitautolu ki ai ʻi heʻene folofolá pea ke tau ʻalu ki ha feituʻu pe te ne fekauʻi kitautolu ki ai ʻi heʻene palaní. 2. Naʻa nau lotu ke ʻiate ia ʻa e lotolotonga ʻo e ʻOtuá (v.17). Ko e ngaahi lotú mo e hufekina ke fai ia maʻae kotoa ʻo e kau maʻu mafaí (1 Tim 2:1,2) pea nau lotu ke ʻiate ia ʻa e ʻOtua ʻo hangē ko ʻene ʻia Mosese. 3. Te nau ʻai ke mate ha taha te ne talangataʻa ki he ngaahi fekau ʻa Siosiuá mo angatuʻu ʻo fakafepaki ki heʻene ngaahi fekaú. Ko e lave ʻa e fekau ʻa Siosiuá ki he palofita ʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua ʻo hangē ko Mosese ʻa eni ʻoku fakataipe ʻe Siosiua, ka ʻoku sio ia kia Kalaisi (Teut 18:18,19). ʻE ʻauha ʻa kinautolu te nau taʻetui falala kiate ia. 4. Naʻa nau poupoua ʻa Siosiua ke ne hoko atu mo e fiefia ʻi he ngāue kuo ui ia ki ai ʻe he ʻOtuá pea ke ne lototoʻa mo tuʻu kilikati. ʻOku malava ke tau tukulolo ki heTamaí mo tau fakamalumalu maʻu pe ʻi he Kapiteni hotau fakamoʻui ʻa Kalaisi mo talangofua ki heʻene ngaahi fekau pea ke tau tuʻu ʻo tau ʻi he tau lelei ʻo e tuí, pea ke tuʻu ai ʻa e kotoa ʻetau falala mo e ʻofa ʻi hono huafa. Mo fakafepakiʻi ʻa e fakafepaki kotoa ki hono mafai taʻengata he ko ia pe ʻa e taʻengatá.

Saturday, 26 August 2017

Tokonaki 26 'Akosi, 2017

Siosiua 1:10-15; 3:2; ‘Eki 13:18; Nom 32:20-28; Teut 9:1; 11:31

Siosiua 1:10-15
"10Pea tu‘utu‘uni ‘e Siosiua ki he kau ‘ōfisa ‘o e kakai, ‘o pehē, 11Mou ‘alu atu ‘i he loto ‘apitanga, ‘o fanongonongo ki he kakai ‘o pehē, Tokonaki hamou ‘oho; he ‘i he te‘eki ke ‘osi ha ‘aho ‘e tolu te mou ‘alu atu ki he kauvai ‘e taha ‘o Soatani na, ko ho‘omou ‘alu atu ke ma‘u ‘a e fonua, ‘a ia ‘oku ‘atu ‘e Sihova ko homou ‘Otua ke mou ma‘u.
12Pea lea ‘a Siosiua ki ha‘a Lūpeni, mo ha‘a Kata, mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ‘o pehē, 13Manatu ki he me‘a na‘e tu‘utu‘uni kiate kimoutolu ‘e Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova, ‘o pehē, Ko Sihova ko homou ‘Otua ‘oku ne tuku ke mou mālōlō, pea te ne foaki kiate kimoutolu ‘a e fonua ko eni. 14Ko homou kau fefine, ko homou tamaiki, mo ho‘omou fanga manu, te nau nofo ‘i he fonua na‘e ‘atu ‘e Mōsese ‘i he feitu‘u mai ki heni ‘o Soatani; ka ko kimoutolu te mou laka fakakongakau ‘i he ‘ao ‘o homou kāinga ke tokoni kiate kinautolu, ‘io, ‘a ho‘omou kau to‘a kotoa pē; 15kae‘oua ke tuku ‘e he ‘Eiki ke mālōlō homou kāinga, ‘o hangē ko kimoutolu, pea nau ma‘u ‘e kinautolu foki ‘a e fonua kuo tuku mo‘onautolu ‘e Sihova ko homou ‘Otua: pea te mou toki foki ki he fonua kuo tō kiate kimoutolu, pea te mou ma‘u ia, ‘a e fonua na‘e ‘atu ‘e Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova ‘i he feitu‘u ‘o Soatani ki he hopo‘anga la‘ā."

Siosiua 3:2
"2Pea hili ‘a e ‘aho ‘e tolu na‘e ‘alu atu ‘a e kau ‘ōfisa ‘i he loto ‘apitanga;"

‘Ekisoto 13:18
" 18ko ia na‘e fakafoki ‘a e kakai ‘e ‘Elohimi ‘i he hala ‘o e Toafa ‘o e Tahi Kulokula;  pea na‘e ‘alu hake ‘a ha‘a ‘Isileli mei ‘Isipite kuo teuteu tau."

Nomipa 32:20-28
"20Pea me‘a ‘a Mōsese kiate kinautolu, Kapau te mou fai ‘a e me‘a ko ia; kapau te mou ‘ai mahafu ke ‘alu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ki he tau, 21pea a‘a ‘i Soatani ‘a kimoutolu kotoa ‘oku to‘o mahafu ‘i he ‘ao ‘o Sihova, 22kae‘oua ke ne kapusi hono ngaahi fili mei hono ‘ao, pea fakavaivai‘i ‘a e fonua ‘i he ‘ao ‘o Sihova: pea hili ia te mou foki ka mou ta‘ehia kia Sihova mo ‘Isileli; pea ‘e hoko ‘a e fonua ni ko homou tofi‘a ‘i he ‘ao ‘o Sihova. 23Ka ‘o kapau ‘e ‘ikai te mou fai pehē, tala atu kuo mou fai angahala kia Sihova; pea ke mou ‘ilo ‘e faifai pea pō kimoutolu ‘e ho‘omou angahala. 24Mou langa kolo ma‘amoutolu ki ho‘omou tamaiki, mo e ngaahi loto‘ā manu ki ho‘omou monumanu, pea mou fai ‘a e me‘a kuo pu‘aki ‘e homou ngutu.
25Pea tali ‘e ha‘a Kata mo ha‘a Lūpeni kia Mōsese, ‘o pehē, ‘E fai ‘e ho‘o kau tamaio‘eiki ko kimautolu ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a e Feitu‘u na. 26Ko ‘emau tamaiki, ko homau ngaahi uaifi, mo ‘emau monumanu kotoa, ‘e nofo hē ‘i he ngaahi kolo Kiliati: 27ka ko ho‘o kau tamaio‘eiki ko kimautolu te mau laka atu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ki he tau, ‘a kimautolu kotoa ‘oku ma‘u teu ki he tau, hangē ko e me‘a ‘a e Feitu‘u na.
28Ko ia na‘e fai tu‘utu‘uni ‘iate kinautolu ‘e Mōsese, ‘o ‘atu kia ‘Eliesa ko e taula‘eiki, pea kia Siosiua ko e foha ‘o Nuni, pea ki he hou‘eiki ‘ulumotu‘a ‘o e ngaahi matakali ‘o ha‘a ‘Isileli"

Teutalonome 9:1
"1FANONGO mai, ‘a ‘Isileli: ko ho‘o a‘a ‘i Soatani he ‘aho ni, ke hū atu ‘o ma‘u ha ngaahi pule‘anga ‘oku lahi mo kaukaua ‘iate koe, ha ngaahi kolo lalahi, pea tau hake honau ‘a ki langi"

Teutalonome 11:31
"31He ko ho‘omou a‘a eni ‘i Soatani ke hū ‘o ma‘u ‘a e fonua ‘a ia ‘oku foaki atu ‘e Sihova ko homou ‘Otua, pea te mou ma‘u ia ‘o nofo ai."

KO HONO TEUTEU ʻE SIOSIUA ʻA E KAKAÍ KE NAU LAKA ATU ʻI SOATANI. Naʻe fakahoko leva ʻe Siosiua ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá kuo tuku maʻana ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí. Pea ne fai ia ʻo hangē ko e lau ʻa e ʻapositoló “Ka feinga ʻe ha taha ke maʻu ʻa e lakanga ʻo e faifekau pule, ko ʻene hoko ki ha ngāue lelei” (1 Tim 3:1) ʻikai ko e fai kehe pe ke fai.
Ko ʻetau vakai fakamaʻopoʻopo atú ko Siosiuá ko ʻene ʻi he ngāué ʻi he taki hala kuo ʻoange kiate iá mo fakalotolahiʻi ʻa e kakai kehé ke nau fai pe ʻa e meʻa tatau. Ko e toʻutangata siʻisiʻi mo talangofua ki he ʻOtuá, lolotonga ʻa e moʻui ʻa Siosiua mo e matuʻa naʻa nau sio ʻi he ngaue lahi naʻe fai ʻe he ʻOtuá maʻa kinautolu (Fkm 2:7). Pea ko e ngaahi ngāue mana ko ia naʻe fai ʻe he ʻOtuá ke fkpapauʻi e kakaí ki he lao ʻa e ʻOtuá pea ko e kotoa ʻo kinautolú ke nau fai ki ai.
Ko e lea falalaʻanga naʻe fai ʻe Siosiua ki he kakai, heʻene pehē “Te mou ʻalu atu ki he kavai ʻe taha ʻo Soataní na ko hoʻomou ʻalu atú ke moʻui ʻa e fonuá, ʻa ia ʻoku ʻatu ʻe Sihova ko homou ʻOtuá ke mou maʻu. Pea ne tala ke nau teuteu hanau ʻoho ʻo ʻikai ko ha ngaahi vaka ke nau ʻalu ai, he naʻa. ne fafa kinautolu mei ʻIsipite ʻi he funga kapakauʻi ʻikale ʻo ʻomi kinautolu kiate ia (Eki 19:4). Naʻe fakamanatu foki ʻe Siosiua ki he matakali ʻo Lupeni mo e matakali ʻo Katá kaeʻumaʻā ʻa e vaeua ʻo e matakali ʻo Manasé ʻa honau moʻuá ke nau laka ʻi Soatani mo honau fanga tokouá, neongo ʻoku nau maʻu tofiʻa kinautolu ʻi he kauvai fakahahake ʻo Soataní. Ke fakamanako ki he ngahi matakali ke he ke nau ongoʻi fiefia ʻi heʻenau laka fakataha ʻi Soatani ki Kenani. Ko e fakaʻilonga ʻo e fakaʻikaiʻi kita. Naʻá ne toe fakamanatu kia kinautolu ʻa e lelei kuo nau ʻosi maʻu he kuo ʻuluaki fakanofonofo kinautolu ia, he ko Sihova ko homou ʻOtuá te ne ʻoatu ʻa e mālōlō. He ko e ʻOtuá mo ʻene tokonaki ʻofá ʻokú ne ʻomi kia kitautolu ʻa e mālōlō pea ʻoku totonu ke tau fakalangilangi ia ʻi heʻene fai ʻofa mai maʻa kitautolu. Naʻe foaki mālōlō kia Tevita (2 Sam 7:1) he naʻá ne taʻemālōlō kaeʻoua kuo ne ʻilo ʻa e nofoʻanga ʻo e ʻaʻake (Sa 132:4,52). Ko hotau mālōlōʻangá ko Kalaisi pe ʻa e hako ʻo Tevitá.

Friday, 25 August 2017

Falaite 25 'Akosi, 2017

Siosiua 1:5-9; ‘Eki 3:12; Nom 27:23; Teut 7:21; 31:8,23; ‘Ais 42:2; Sele 1:8

Siosiua 1:5-9
"5‘E ‘ikai lava ‘e ha taha ke tu‘u kiate koe lolotonga ho‘o mo‘ui: hangē ko ‘eku ‘ia Mōsese, ‘e pehē ‘eku ‘iate koe: ‘e ‘ikai te u fakatukuhāusia‘i koe, ‘uma‘ā ha‘aku li‘aki.  6Ke ke lototo‘a ‘o tu‘u kalikali; he ko koe te ke fakahoko ki he kakai ni honau tofi‘a, ‘a e fonua na‘a ku fuakava ai ki he‘enau ngaahi kui ke foaki mo‘onautolu. 7Kehe pē ke ke lototo‘a, mo ke tu‘u kalikali ‘aupito, ‘o tokanga ke fai ki hono kotoa ‘o e lao, ‘a ia na‘e tu‘utu‘uni atu ‘e Mōsese ko ‘eku sevāniti: ‘oua te ke afe mei ai ki he to‘omata‘u pe ki he to‘ohema, koe‘uhi ke ke fai fakapotopoto ‘i he me‘a kotoa pē te ke ‘alu ki ai. 8‘E ‘ikai mahu‘i mei ho ngutu ‘a e tohi lao ko ia, ka te ke fakalaulauloto ki ai ‘i he ‘aho mo e pō, koe‘uhi ke ke tokanga ke fai ‘o hangē ko e me‘a kotoa kuo tohi ai; he te ke toki monū‘ia ‘i he me‘a ‘oku ke fou ai, pea te ke fai fakapotopoto ai. 9‘Ikai kuo u kouna koe? Ke ke lototo‘a, mo tu‘u kalikali; ‘oua te ke manavahē, pea ‘oua te ke tailiili; he ko Sihova ko ho ‘Otua te ne ‘iate koe ‘i he me‘a kotoa ‘oku ke ‘alu ki ai."

‘Ekisoto 3:12
"12Pea ne folofola mai, Koe‘uhi ā te u ‘iate koe; pea ko eni ha‘o fakamo‘oni ko Au ia kuo fekau atu koe: ‘Oka ke ka taki atu ‘a e kakai na mei ‘Isipite, te mou tauhi kia ‘Elohimi ‘i he mo‘unga ko eni."

Nomipa 27:23
" 23pea ne hilifaki hono nima kiate ia, ‘o ne fai hono tu‘utu‘uni, hangē ko e folofola ‘a e ‘Eiki na‘e fakafai ‘ia Mōsese."

Teutalonome 7:21
" 21‘Oua te ke teki kiate kinautolu; he ko Sihova ko ho ‘Otua ‘oku ‘i ho lotolotonga, ko e ‘Otua lahi mo fakailifia."

Teutalonome 31:8,23
"8Pea ko Sihova ko ia ia ‘oku hā‘ele mu‘omu‘a ‘iate koe; te ne ‘iate koe ‘e ia, ‘e ‘ikai te ne fakatukuhāusia‘i koe, ‘uma‘ā ha‘ane li‘aki: ‘oua ‘e manavahē, pea ‘oua ‘e lotosi‘i. 23Pea ne feia ha tu‘utu‘uni kia Siosiua, foha ‘o Nuni, ‘o ne pehē, Ke ke lototo‘a, mo ke tu‘u kalikali: he ko koe te ke fakahū ‘a ha‘a ‘Isileli ki he fonua na‘a ku fuakava ai kiate kinautolu: pea ko au te u ‘iate koe."

‘Aisea 42:2
"2‘E ‘ikai te ne kaila, pea ‘e ‘ikai te ne lea lahi, ‘io, ‘e ‘ikai fanongo ‘e ha taha mei hala ki hono le‘o."

Selemaia 1:8
"8‘Oua te ke manavahē ‘i honau ‘ao; he ‘oku ou ‘iate koe ke fai ho fakahaofi–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai."

PALOMESI ʻA E ʻOTUÁ KE TOKONIʻI ʻA SIOSIUA. 1. ʻOku totonu ke fakapapauʻi ʻa e lotolotonga ʻo e ʻOtuá ʻoku kau mo e ʻOtuá ʻi he ngāue lahi ko ení kuo ui ia ki ai. “Hangē ko ʻeku ʻia Mosese ʻe pehē ʻeku ʻiate koe”, Ko e hā pe ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Mosese, naʻá ne fai ia ʻaki ʻa e lelei ʻo e ʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻiate ia. Ko e fakafiemalie lahi ia ke ʻi he kau faifekau mo e kau tui kotoa pe, ʻoku ʻi ai ʻa e kelesi tatau mate ʻoku feʻunga maʻae kakai ʻoku nau takimuʻa ʻiate kinautolu. Ko kinautolu ʻoku nau ʻalu ki ha feituʻu kuo fekauʻi kinautolu ki ai ʻe he ʻOtuá, ke nau maʻu ia kia kinautolu ki he feituʻu ʻoku nau ʻalu ki ai, pea heʻikai ke nau toe fiemaʻu ha meʻa ke fakafaingofua ʻaki mo fakafaingamalieʻi ʻaki ʻa e uí mo e fekau kuo ʻomi, he ko e ʻOtuá ko ho ʻOtua ʻoku ʻiate koe, ko e ʻOtua ia ʻo e mafai kotoa pe. 2. Ko e ʻOtuá ʻoku ʻiate koe heʻikai te ne mahuʻi pe liʻaki ko e ha momeniti. Ko e palomesi ko eni naʻe fai kia Siosiuá kuopau ke fakahoko ia ki he kau tui kotoa pe he ko ia pe ʻoku tala ʻe he ʻapositoló. “Ke taʻemanumanu hoʻomou toʻonga, pea mou fiemalie ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻú ni, he kuo folofola mai ʻe heʻene ʻafio, ʻe ʻikai siʻi teu mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻa haʻaku momoʻi liʻaki koe” (Hep 13:5). Ko e fakahoko ʻo e palomesi ko eni ʻa e ʻapositolo ke fakalotolahiʻi kitautolu ke tau ʻamanaki ki hono fakahoko ʻo ha meʻa kuo ne palomesi ki ai ʻi he Tohitapú kia kitautolu koeʻuhi ko kitautolu ko e kau kalisitiane moʻoni pea ʻoku tau fononga ʻi he ʻalunga ʻo e ʻEiki. 3. Pea ke ne ikunaʻi ʻa e ngaahi fili kotoa pe ʻo ʻIsileli, “ʻE ʻikai lava ha taha ke tuʻu kiate koe” Heʻikai lava ha taha ʻo tuʻu ki he tafaʻaki ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻokú ne ʻiate kitautolu, ko hai ʻe fakafepaki mai? Ko Siosiua te ne vahevahe ʻa e fonua ko Kenaní ki he kau ʻIsileli, pea ko e fakalotolahi moʻoni ia ʻi he kamata ʻo ʻene ngāue ko eni, he kuopau ke ne sio ki ai haʻane ʻosi, he ʻoku ʻikai ko e ngāue noaʻia. Pea ke fakapapauʻi ia ʻi he meʻa kotoa pe ʻo e lao ʻa e ʻOtuá, pea ke ʻai ia ko hono pule, he te ne fakalaulauloto kiai ʻi he ʻaho pea mo e po. Ko hotau ui ia ʻia Kalaisi, ko ia hotau pule foʻou he moʻuí ni, he kuo mate ʻa angahala ia.

Thursday, 24 August 2017

Tu'apulelulu 24 'Akosi, 2017

Siosiua 1:1-4; Sen 15:18; ‘Eki 23:3; 24:13; Teut 1:38; 11:24; 34:5

Siosiua 1:1-4
"1PEA hili ‘a e pekia ‘a Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova, na‘e folofola ‘a e ‘Eiki kia Siosiua ko e foha ‘o Nuni, ‘a ia na‘a ne tauhi ‘a Mōsese, ‘o ne pehē. 2Ko Mōsese ko ‘eku Sevāniti kuo pekia; Pea ko eni ke ke tu‘u koe ‘o ‘alu ki he kauvai ‘e taha ‘o Soatani na, ‘a koe mo e kakai ni kātoa, ‘o a‘u ki he fonua ‘a ia ‘oku ou foaki ni kiate kinautolu, ‘io, ki ha‘a ‘Isileli, 3‘Ilonga ha potu ‘e tu‘u ai homou ‘aofiva‘e, kuo u ‘atu ni mo‘omoutolu, ‘o hangē ko e lea na‘a ku fai kia Mōsese. 4Te mou ngata mei he Toafa pea mo Lepanoni ena, ‘o fai atu ki he vaitafe lahi, ‘a ‘Eufaletesi, ko e fonua kotoa ‘o ha‘a Heti, ‘o a‘u ki he tahi lahi ‘i he tō‘anga la‘ā."

Senesi 15:18
"18‘I he taimi ko ia na‘e fai fuakava ‘e Sihova mo ‘Epalame, ‘o pehē, Kuo u ‘atu ki ho hako ‘a e fonua, ko eni, mei he vaitafe ‘o ‘Isipite ‘o a‘u ki he vaitafe lahi ko ‘Eufaletesi"

‘Ekisoto 23:3
"3pea neongo ko e masiva, ‘e ‘ikai te ke ‘ofa kovi ki ai, ‘o kapau ko hano fakamaau."

'Ekisoto 24:13
"13Pea tu‘u hake ‘a Mōsese mo hono tauhi ko Siosiua: pea ‘alu hake ‘a Mōsese ki he mo‘unga ‘o ‘Elohimi"

Teutalonome 1:38
"38Ko Siosiua, foha ‘o Nuni, ‘a ia ‘oku ne fakafe‘ao kiate koe, te ne hū ki ai ‘e ia: ke ke poupou ki ai, he ko ia ia te ne fakatofi‘a‘aki ‘a ‘Isileli."

Teutalonome 11:24
"24‘Ilonga ha potu ‘e tu‘u ai homou ‘aofiva‘e ‘e ‘omoutolu ia: te mou fai mei he Toafa mo Lepanoni, mei he Vaitafe, ‘a e vaitafe ko ‘Eufaletesi"

Teutalonome 34:5
"5Ko ia na‘e pekia ‘i he potu ko ia ‘a Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova, ‘i he fonua ‘o Moape, ‘i he funga ‘o e folofola tonu ‘a Sihova."

KO SIHOVA NAʻÁ NE FAKANOFO ʻA SIOSIUA KE NE FETONGI ʻA MOSESE. Ko Siosiuá ko e foha ia ʻo Nuni mei he matakali ʻo ʻIfalemí. Naʻe ʻuluaki ui ia ko Hosea (Nom 13:16) ʻoku ʻuhinga ia ko e fakamoʻui, ko ha fakamoʻui kae hili ʻa e talaki naʻe fai ʻe Mosese pea ko e palofisai ʻa e laumalie ke fetongi hono hingoa ko Siosiua, ʻoku ʻuhinga “Te ne fakamoʻui” pe “Ko e fakamoʻui ʻa Sihova” pea ko e akonaki ia ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakamoʻui ʻa e kakaí mei he nima honau ngaahi filí mo taki kinautolu mei he ikuná, ki he ikuna ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu kakai kehekehe ʻo e kau Kenaní pea mo tuku kinautolu ki he koloa ʻo e fonua ʻo e talaʻofá.
ʻOku kamata ʻaki ʻa e tohí ni ʻa e hisitolia ʻo e pule mo e puleʻanga ʻo Siosiuá. Ko e langilangi ʻi heni ko hono ʻai kia Siosiua ʻa e ivi lahi ki hono nimá. Ko e akonaki naʻe ʻoange kiate ia ʻaki ʻa e poto taʻengata, mo e lotolahi ʻe he ʻOtuá ʻo e meʻa kotoa pe. Ka e kimuʻa ko Siosiuá ko e tokoni ia ʻo Mosese naʻá ne ʻi ai maʻu pe fakasino ke fai ʻa e tokoni, pea kuo ai ia ki he langilangi kotoa, ko hono fai ʻa e ngāué. Ko hotau ʻEiki ko Sīsuú naʻá ne toʻo ʻe ia ʻa e tuʻunga ʻo e sevanití, pea naʻe hakeakiʻi ʻe he ʻOtuá e fuʻu maʻolunga. Naʻe akoʻi ʻa Siosiua ke fakatokilalo mo fakaongo ki he fekaú. Ko kinautolu ʻoku feʻungataha ke pulé, ko e tokotaha kuo ne ako ke talangofua. He naʻe hoko pe ʻa Mosese ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo ne ʻilo ʻene tokateline mo ʻene toʻonga moʻui, mo ʻene taumuʻa mo ʻene kataki lahi (2 Tim 3:10). Kia Siosiua naʻá ne toʻo ʻa e meʻafua tatau ʻo ne laka he laumalie tatau, pea ʻi he sitepu tatau pea ke fua foki ʻa e ngāue tatau. Pea ko e taipe pe ia ʻo Kalaisi, ke nau ui ia ko e tokoni ʻo Mosese koeʻuhi ke teuʻi ia ʻi he malumalu ʻo e lao, mo fakakakato ʻa e kotoa ʻo e faitotonu ʻo e laó. Ko e taha ʻo e ui makehe ʻo Siosiuá ke ne laka atu ʻi Soatani. Ko e faingataʻa eni ki he tui ʻa Siosiua, ʻoku ʻikai ha hala ke nau ʻalu ai, ʻikai ha vaka, pe hala fakakavakava, ke ʻalu ai ʻa e kakaí, ka ke ne tui falala ki he ʻOtuá, te ne fai ʻa hono fakaava ʻo e halá. Ko Mosese naʻ eʻikai ke ne lava ia ʻe ia (Teut 31:2). “He ʻoku taau mo ʻene ʻafió ke ne taki ki he langilangi ha ngaahi foha tokolahi”. Ko Kalaisi ko e kapiteni ia hotau fakamoʻuí (Hep 2:10). Kāinga Moʻui Foʻou, ko hotau Siosiua eni ʻa Kalaisi, ke fakahū kitautolu ki he Kenani fakalangí. ʻEmeni.

Wednesday, 23 August 2017

Pulelulu 23 'Akosi, 2017

Teutalonome 34:9-12; 5:4; 18:15,18; ‘Eki 33:11; Nom 12:6,8; 27:18,23; Ais 11:2

Teutalonome 34:9-12
"9Pea ko Siosiua ko e foha ‘o Nuni na‘a ne fonu ‘i he laumālie ‘o e poto; he kuo hilifaki nima ki ai ‘a Mōsese: pea na‘e fakaongo kiate ia ‘e ha‘a ‘Isileli, ‘o nau fai ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a Sihova kia Mōsese. 10Pea talu ai kuo ‘ikai tupu ‘i ‘Isileli ha palōfita hangē ko Mōsese, ‘a ia ko ‘ena fe‘iloaki mo Sihova ko e femātaaki 11‘i he ngaahi faka‘ilonga mo mana na‘e fekau ia ‘e Sihova ke fai ‘i ‘Isipite kia Felo, pea ki he‘ene kau tamaio‘eiki, pea ki hono fonua kotoa: 12pea ‘i he ngaahi tā mālohi mo e fu‘u fakangeingei, ‘a ia na‘e feia ‘e Mōsese ‘i he ‘ao ‘o ‘Isileli kātoa."

Teutalonome 5:4
" 4Ko e fefolofolai ‘a Sihova mo kimoutolu ‘i he mo‘unga mei he loto afi ko e femātaaki."

Teutalonome 18:15,18
"15‘E fokotu‘u ‘e Sihova ko ho ‘Otua mei ho lotolotonga, mei ho kāinga, hao palōfita hangē ko au; ko ia pē te mou fanongo ki ai; 16‘o hangē ko ia kotoa na‘a ke kole meia Sihova ko ho ‘Otua ‘i Hōlepi ‘i he ‘aho ‘o e fakataha, ho‘o pehē, ‘Oua ā na‘a ku toe fanongo ki he le‘o ‘o Sihova ko hoku ‘Otua, pea ‘oua ā na‘a ku toe sio ki he afi lahi ni, na‘a ku mate. 17Pea na‘e folofola ‘a Sihova kiate au, ‘Oku lelei ‘a e lea kuo nau fai. 18Te u fokotu‘u ma‘anautolu ha palōfita mei he lotolotonga ‘o honau kāinga hangē ko koe, pea te u ‘ai ‘eku lea ki hono ngutu, pea te ne  lea‘aki kiate kinautolu ‘a e me‘a kotoa te u fekau kiate ia."

‘Ekisoto 33:11
"11Pea ko e fefolofolai ‘a e ‘Eiki mo Mōsese na‘e fai ko e femātaaki, ‘o hangē ko e talanoa ‘a ha tangata mo hono kaume‘a. Pea na‘e foki ia ki he ‘apitanga, ka ko hono tauhi ko Siosiua ko e foha ‘o Nuni, ko e talavou, na‘e ‘ikai mahu‘i ia mei he Tēniti."

Nomipa 12:6,8
"6Pea ne folofola ange, Tokanga mai ki he‘eku lea: ka ai ha palōfita ‘iate kimoutolu, ko au Sihova te u faka‘ilo au kiate ia ‘i ha vīsone, te u lea kiate ia ‘i ha misi. 7Taha kehe ‘eku sevāniti ko Mōsese: ko e falala‘anga ia ‘i hoku fale kotoa. 8Ko ‘ema alea mo ia ‘e fai ko e ngutu ki he ngutu, pea ‘i he lea tonu, ‘o ‘ikai ‘i he fakatātā; pea ko e anga totonu ‘o Sihova te ne māta‘i: pea lau ‘e au te mou manavahē ke lau‘i ‘eku sevāniti ko Mōsese."

Nomipa 27:18,23
"18Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, Pe‘i ‘ave ‘a Siosiua ko e foha ‘o Nuni, ko e tangata ‘oku Laumālie‘ia, pea hilifaki ho nima ki ai; 19pea fokotu‘u ia ‘i he ‘ao ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki, pea ‘i he ‘ao ‘o e fakataha kotoa; pea fai hono tu‘utu‘uni ke nau sio ki ai. 20Pea te ke tuku kiate ia mei ho lāngilangi, koe‘uhi ke fie ongo ‘a e fakataha kotoa ‘o ha‘a ‘Isileli, 21ka te ne tu‘u ‘i he ‘ao ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki, ‘a ia te ne huhū ma‘ana kia Sihova ‘aki ‘a e fakatonu faka-‘Ūlimi ko e lea ‘a‘ana te nau hū atu ai, pea ko e lea ‘a‘ana te nau hū mai ai, ‘a ia mo ha‘a ‘Isileli kātoa foki, ‘io, ‘a e fakataha kotoa.  22Pea fai ‘e Mōsese ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a Sihova kiate ia; pea ne ‘ave ‘a Siosiua ‘o fokotu‘u ‘i he ‘ao ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki, pea ‘i he ‘ao ‘o e fakataha kotoa: 23pea ne hilifaki hono nima kiate ia, ‘o ne fai hono tu‘utu‘uni, hangē ko e folofola ‘a e ‘Eiki na‘e fakafai ‘ia Mōsese."

'Aisea 11:2
"2Pea ‘oku nofo hifo ki ai ‘a e Laumālie ‘o Sihova, ‘a e laumālie ‘o e poto mo e ‘ilome‘a, ‘a e laumālie ‘o e fale‘i mo e mafai, ‘a e laumālie ‘o e ‘ilo‘i ‘o Sihova mo e ‘apasia ki ai."

KO HONO FETONGI ʻE SIOSIUA ʻA MOSESE. Ko Siosiua eni hangē ha tangata kuo mateuteu ki he ngāue kuo ui ia ki aí. Naʻe ʻomai ʻe Mosese ʻa ʻIsiilelí ʻo tuku mai ki he kauʻāfonuá ʻo Kenani, pea ne pekia, kae tuku ai kinautolu, ko e ʻuhingá ke mahino ko e laó, ʻoku halaʻatā ke ne fakahaohaoa ha taha (Hep 7:19). ʻOkú ne ʻomai pe ʻa e tangata ki he toafa ʻo e fakahalaʻiaʻi kae ʻikai ki he Kenani ʻo e mālōloó mo e nofo nongá. Ko e langilangi naʻe fetongi ʻe Siosiuá, ko hotau ʻEiki ko Sīsuú. Ko Siosiua hono taipe (pea ko hona hingoá ʻoku tatau pe hona ʻuhingá), koeʻuhi ke ne fai ʻe ia kia kitautolu ʻa e meʻa ko ē naʻe ʻikai lava ʻe he laó ʻo faí, ko ʻene vaivai ki he kakano (Lo 8:3). Pea ʻiate iá ʻi heʻetau tuí ʻoku tau hū ai ki he mālōlō, ko e mālōlō fakalaumalie ʻo e konisenisi mo e mālōlō taʻengata ʻi Hevani. Ko e meʻa ʻe tolu ke fakamahino ʻaki ʻa e ui ko eni ʻo Siosiuá.
1. Naʻe fakafeʻunga ia ʻe he ʻOtuá ki ai. Naʻá ne fonu ʻi he laumalie ʻo e poto. He ko Siosiuá ko e taipe ia ʻo Kalaisí ʻoku fūfū ai, ʻa e koloa poto mo e ʻilo, ʻo fai ʻaki ʻa e ngāue fakalukufua mo e lotolahí.
2. Ko Mosese naʻá ne fai hono nofo fakaʻOtua pea ʻi ai naʻe foaki ai ʻe he ʻOtuá ʻo lahi ʻa e laumalie ʻo e poto, koeʻuhi ko ʻene palani ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá naʻe ngāue ʻaʻana, he ko kinautolu ʻoku ngāue ai ʻa e ʻOtuá te ne ngaohi kinautolu ke feʻunga ki he ngāué, pea koeʻuhi naʻe kole ʻe Mosese ʻa eni ki he ʻOtuá ʻi heʻene hilifaki nima kiate ia. ʻI he taimi naʻe mavahe ʻa e lotolotonga fakasino ʻo KAlaisí mei hono siasi, naʻá ne lotu ki he tamaí ke fekauʻi mai ha taukapo, pea naʻe maʻu ʻa e meʻa naʻá ne lotu ki aí.
3. Naʻe fiefia ʻa e kakaí ʻi heʻenau maʻu ia pea nau tukulolo kiate ia. Naʻa ne saiʻia he ʻofa ki he kakaí ko ha fakalotolahi. Pea ne fai meesi ki he kakai, pea ʻi he pekia ʻa Mosesé naʻe ʻikai ke hangē ʻa e kakaí ko ha fanga sipi taʻe ʻi ai haʻanau tauhi.
Ko e hisitolia ʻo Mosesé naʻe tuku ia ʻo tanu ʻi he lautoka ʻo Moapé, pea ko e fakamaʻopoʻopo ia ʻa e vaaʻitaimi ʻa hono puleʻangá, ka ko e hisitolia ʻa hotau Fakamoʻuí, naʻe tuku ia ke ʻafio ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtua Mafimafi maʻolunga, pea ke tau fakapapauʻi ʻetau tupu fakautuutu ʻi hono puleʻangá mo e melino ʻoku ʻikai hano ngataʻanga, mo talangofua, tonunga mo tuʻumaʻu ʻi heʻene maʻoniʻoní.

Tuesday, 22 August 2017

Tusite 22 'Akosi, 2017

Teutalonome 34:5-8; 31:2; 32:50; Sen 27:1; Sios 1:1-2; Siutasi 1:9

Teutalonome 34:5-8
"5Ko ia na‘e pekia ‘i he potu ko ia ‘a Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova, ‘i he fonua ‘o Moape, ‘i he funga ‘o e folofola tonu ‘a Sihova. 6Pea na‘a Ne tanu ia ‘i he tele‘a, ‘i he fonua ‘o Moape, ‘o hanga ki Pete-Peoli: ka ‘oku ‘ikai ‘ilo ha taha ki hono fa‘itoka ‘o a‘u ki he ‘aho ni. 7Pea kuo teau mā uofulu ta‘u ‘a Mōsese ‘i he‘ene pekia, kuo ‘ikai nenefu hono mata, pe taumatala hono ivi. 8Pea na‘e tēngihia ‘a Mōsese ‘e ha‘a ‘Isileli ‘i he ‘Ālana ‘o Moape ‘o ‘aho tolungofulu: pea toki ‘osi ‘a e ngaahi ‘aho tēngihia ‘i he me‘a faka‘eiki ‘o Mōsese."

Teutalonome 31:2
"2Pea ne pehē kiate kinautolu, Kuo u teau mā uofulu ta‘u he ‘aho ni; ‘oku ‘ikai te u kei lava ke hū atu mo hū mai: pea kuo folofola kiate au ‘e he ‘Eiki, ‘E ‘ikai te ke a‘a ‘i Soatani na."

Teutalonome 32:50
"50pea ke pekia ‘i he mo‘unga ‘oku ke ‘alu hake ki ai, ka ke ului ai ki ho kakai; ‘o hangē na‘e pekia ho ta‘okete ko ‘Ēlone ‘i mo‘unga Hoa, ‘o ne ului ai ki hono kakai."

Senesi 27:1
"1PEA na‘e faifai pea motu‘a ‘a ‘Aisake, pea po‘uli hono fofonga. Pea ne ui mai ‘a hono ‘uluaki foha ko ‘Īsoa, ‘o ne pehē ki ai, Tama; pea tali ‘e ia, Ko au."

Siosiua 1:1-2
"1PEA hili ‘a e pekia ‘a Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova, na‘e folofola ‘a e ‘Eiki kia Siosiua ko e foha ‘o Nuni, ‘a ia na‘a ne tauhi ‘a Mōsese, ‘o ne pehē. 2Ko Mōsese ko ‘eku Sevāniti kuo pekia; Pea ko eni ke ke tu‘u koe ‘o ‘alu ki he kauvai ‘e taha ‘o Soatani na, ‘a koe mo e kakai ni kātoa, ‘o a‘u ki he fonua ‘a ia ‘oku ou foaki ni kiate kinautolu, ‘io, ki ha‘a ‘Isileli"

Siutasi 1:9
"9Ka ko Maikeli, ko e ‘āngelo pule, ‘i he‘ene fakakikihi mo e Tēvolo, he‘ena tālanga‘i ‘a e sino ‘o Mōsese, tala‘ehai na‘a ne ta‘e‘apasia, ‘o lea ‘asi ke lau ‘ene kovi; ka na‘a ne me‘a, Ke lōmia koe ‘e he ‘Eiki"

KO E PEKIA MO HONO FAI ʻO MOSESE. Ko ha sevaniti moʻoni ʻa e ʻEikí. Ko Mosese naʻá ne talangofua ki he ʻOtuá ki he mate naʻá ne talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtuá mo e loto ki ai, neongo ʻene ngali faingataʻá. Pea ʻi hení naʻá ne fakamanatu mai ʻa hotau ʻEikí ko Sīsū Kalaisi. Ka naʻá ne pekia ʻi he langilangi, ʻi he nonga, pea ʻi he faingofua taha, ko e fakamoʻuí naʻá ne pekia ʻi he fakamā, mo e mamahi ʻo e kolosí.
Naʻe maʻu pe ia ʻi he finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ko Mosese naʻe ʻoatu mo e fiefia. He naʻe ui ia, ko e sevaniti ʻa e ʻEikí, ʻo ʻikai ko e tangata lelei pe, ka ko e kotoa ʻa e kau maʻoniʻoní ko e kau sevaniti ʻa e ʻOtuá kinautolu. ʻOku langilangiʻia ange ʻete hoko ko e sevaniti ʻa e ʻEikí ʻi heʻete hoko ko e tuʻi ʻo Sesuluni. Ko ia ai naʻá ne pekia. Ko e kau sevaniti ʻa e ʻOtuá kuopau ke nau mate, ke nau mālōlō mei heʻenau ngaahi ngāué mo maʻu honau pale, mo ngaohi loki maʻae kakai kehe. ʻI he hiki ʻa e kau sevaniti ʻa e ʻOtuá naʻa nau tauhi kiate ia ʻo ʻikai fuʻu fuoloa ʻi māmani, te nau ʻalu ʻo tauhi kiate ia ʻo leleiange ʻo tauhi kiate ia ʻaho mo e poʻuli ʻi he temipalé. Naʻá ne pekia ʻi he fonua ko Moapé, ofi pe ki Kenani. Lolotonga ia ko hono kakai ʻoku teʻeki ke nau maau. ʻI he Kenani fakalangí ʻoku ʻikai ha mate ʻi ai. Naʻá ne mate ʻo fakatatau ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻi he fofonga (ngutu) ʻo e ʻEikí. Ko e folofola ʻoku ʻuhinga. ʻOku pehē ʻe he kau Siú “Ko ha ʻuma mei he ngutu ʻo e ʻOtuá”. ʻOku pehē ʻe he kau Siú ko e mate ha taha ʻi he ʻuma ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko e fakamatalaʻi ʻo e mate ha taha ʻi heʻene hoifua ka ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e anga ʻo e melia ʻa e pekia ʻa e kau maʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko e feituʻu naʻe tanu ai ʻa Mosesé naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ia. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau hohaʻa ki ha feituʻu ʻe tanu ai hotau sinó, he kapau ʻoku mālōlō hotau laumalié mo e ʻOtuá ko e kiʻi meʻa siʻi ʻa e feituʻu ʻe ʻi ai hotau sinó. Ko e telio ʻo Kalaisí naʻe toputapu koeʻuhi ko e mele kotoa pe naʻe ʻi he tokotaha tuí ke fakamaʻa, pea ʻi hono mafimafí ke fokotuʻu kitautolu ʻo taʻefaʻalaua. Ke ke hoko ko e toko taha falala mo ʻofa ʻOtua.

Monday, 21 August 2017

Monite 21 'Akosi, 2017

Teutalonome 34:1-4; 11:24; 32:49,52; Sen 12:7; 2 Kalo 28:15

Teutalonome 34:1-4
"1PEA ‘alu hake ‘a Mōsese mei he ‘Alapā ‘o Moape ki he mo‘unga ko Nipo, ko e tumu‘aki ‘o Pīsika, ‘a ia ‘oku ‘i he hāngai ki Sielikō. 2Pea fakahā kiate ia ‘e he ‘Eiki ‘a e fonua kotoa ‘o Kiliati, ‘o a‘u ki Tani; mo Nafitalai kātoa, mo e fonua ‘o ‘Ifalemi mo Manase, mo e fonua kotoa ‘o Siuta, ‘o a‘u ki he tahi lulunga: 3mo e feitu‘u ko Tonga, mo e Seakale ‘o e tele‘a ‘o Sielikō ko e kolo paame, ‘o a‘u ki Soa. 4Pea folofola ‘a e ‘Eiki kiate ia, Ko e fonua eni na‘a ku fuakava ai kia ‘Epalahame, kia ‘Aisake, pea kia Sēkope, ‘o pehē, Ko ho hako te u foaki ki ai; kuo u tuku ke ke sio ki ai ‘aki ho mata, kae ‘ikai te ke ‘alu ki ai"

Teutalonome 11:24
"24‘Ilonga ha potu ‘e tu‘u ai homou ‘aofiva‘e ‘e ‘omoutolu ia: te mou fai mei he Toafa mo Lepanoni, mei he Vaitafe, ‘a e vaitafe ko ‘Eufaletesi"

Teutalonome 32:49,52
" 49‘Alu hake ki he mo‘unga ‘o ‘Apalemi ni ko Nipo, ‘a ia ‘oku ‘i he fonua ‘o Moape ‘o hanga ki Sielikō; pea ke mamata ai ki he fonua ko Kēnani, ‘a ia ‘oku ou ‘atu ki ha‘a ‘Isileli ke tofi‘a ‘aki. 52he te ke mamata tonu ki he fonua; ka ‘e ‘ikai te ke hū ki ai, ki he fonua ‘oku ou foaki ki ha‘a ‘Isileli."

Senesi 12:7
"7Pea hā ‘a Sihova kia ‘Epalame, ‘o ne folofola ‘o pehē, Ko ho hako te u ‘atu ki ai ‘a e fonua ni. Pea ne langa ‘i he potu ko ia ha ‘ōlita kia Sihova ‘a ia ne hā kiate ia."

2 Kalonikali 28:15
"15Pea tutu‘u ‘a e tu‘unga me‘a kuo lau honau hingoa, ‘o nau puke ‘a e kau pōpula, pea ‘ilonga kinautolu na‘e telefua na‘a nau fakakofu mei he vete, mo fakasū kinautolu, pea nau fafanga mo fakainu, pea nau tākai kinautolu, pea ‘ilonga ‘a e vaivai he ‘alu na‘a nau fakaheka ‘asi, pea nau ‘omi kinautolu ki Sielikō ko e kolo paame, ko e feitu‘u ‘o honau kāinga: pea nau toki foki ki Samēlia."

KO E SIO ʻA MOSESE KI HE FONUA ʻO E TALAʻOFÁ MEI HE MOʻUNGA NIPÓ. Naʻe hā kia Mosese ʻa e taʻe te ne fie tukuange ʻene ngāue, ka ko e moʻuí ʻe ʻosi naʻá ne fakahaaʻi foki, naʻe ʻikai haʻane taʻeloto ke mate. Naʻe ʻomai ia ke fakatokalalo ki he fakafisi ʻa e ʻOtuá ki ai, ke ne hū ki Kenani. He naʻe hā mai kiate ia ʻa e moʻui ʻoku fotu mai kiate iá, ko e langilangi pea ke tukuange kotoa ʻa e ngaahi meʻa tohoaki fakamāmani, ka e tānaki ki hono ivi ʻa e ngaahi laumalie ʻi heʻene ʻalu hake ki he moʻunga pea ʻi heʻene ʻi aí ke huʻi ʻa e tapanekale ko hono sinó. Naʻá ne ʻalu hake tokotaha pe ʻo ʻikai ha taha ʻe ofi ki ai, ke sio hono matá ʻo fakamoʻoni ki heʻene maté. ʻI heʻene ʻalu hake ke maté ko e fakatātā ia, ko e tokotaha tuí ʻe fakatooʻi ʻa e sinó, ka e fakalahiʻi ʻa e laumalie, mo ʻalu hake ki he kololiá. ʻOku fiemaʻu ke ʻoua te tau hohaʻa ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻofaʻanga pe ko e kakai ʻa e ʻEikí pe ko e kau faifekau ʻi he ngaahi momeniti ʻo ʻetau maté. Pea ko ʻetau mavahe he mate ʻoku fakafokifa pe tokotaha pe pe ʻi he lotolotonga ʻo ha kakai kehe, ko e ʻofa mo e lotolotonga ʻo hotau ʻOtuá mo e Fakamoʻuí ʻe feʻunga ʻanoa pe ia.
Naʻe sio hifo ʻa Mosese ki lalo ki he māmani ke sio ki he Kenai, fakamāmaní ʻa ē heʻikai te ne hū ki ai, ka mei aí ʻi he fai ʻaki ʻa e tuí naʻá ne sio atu kimuʻa ki he KEnani fakalangí ʻa ē te ne hū leva ki ai. Neongo naʻe fakahā pe kia Mosese ʻe he ʻOtuá heʻikai ki he koloa ʻo Kenani pea naʻá ne sio ki he lelei ʻa e fonua, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo sio ki he meʻa ʻokú ne ʻi ai he taimí ni. Naʻá ne fakahaaʻi pe kia Mosese ʻa e kotoa ʻo e fakafiefia ʻo e ngaahi meʻa te tau maʻu ʻi he fonua lelei ange, he ʻoku tau moʻulaloa ki he kelesi ʻa e ʻOtuá. He ʻoku ʻomi ʻa e laumalie ʻo e poto, pea pehē ki he laumalie ʻo e fakahā meʻa, ki he mata ki he ngaahi meʻa. Naʻá ne sio ki ai mei he mamaʻo. Ko e kau maʻoniʻoni ʻo e Fuakava Motuʻá, ko ʻenau sio mai ki he puleʻanga ʻo e Misaiá. Naʻa nau sio ki ai mei he mamaʻó. Ko ʻEpalahame mo kinautolu naʻe holomuʻa he tuí, naʻa mate ʻikai te nau maʻu ʻa e kotoa, naʻe palomesi ki ai ʻa e ʻOtua, naʻe ʻikai mole ʻenau visone ki he Hevani ko e kolo taʻengata.

Sunday, 20 August 2017

Sapate 20 'Akosi, 2017

Teutalonome 33:26-29; Sen 27:28; ‘Eki 15:11; Sios 24:18; Saame 90:1; 115:1-11

Teutalonome 33:26-29
"26Na‘a ku pehē, Te u ifi‘i kinautolu,
Te u fakangata mei he kakai honau manatu:
27Ka ne ‘oua ‘eku manavahē ki he manuki ‘a e fili,
Na‘a ma‘u hala ‘e honau kau fakamamahi;
Na‘a nau pehē, Ko hotau nima ne mālohi,
Pea ‘oku ‘ikai ko Sihova kuo fai ‘a e fu‘u me‘a ni.
28He ko e pule‘anga ia ta‘eha taha ke fale‘i,
‘Oku ‘ikai ‘iate kinautolu ha ‘atamai.
29Taumaiā ke nau poto, ke nau ‘ilo ki he me‘a ko ē,
Ke nau fakakaukau ki honau mole!"

Senesi 27:28
"28Pea tuku ‘e ‘Otua ho ‘inasi,
‘A ia ko e hahau ‘o e langi.
Mo e kelekele ‘oku fungani,
Mo e koane mo e uaine ke lahi"

‘Ekisoto 15:11
"11Ko hai ‘i he ngaahi ‘otua ‘oku tatau mo koe, ‘e Sihova?
Ko hai ‘oku tatau mo koe, ko e lāngilangi‘ia ‘i he mā‘oni‘oni,"

Siosiua 24:18
"18pea na‘e kapusi ‘e Sihova mei hotau ‘ao ‘a e ngaahi kakai, ‘io, ‘a ha‘a ‘Āmoli na‘e nofo ‘i he fonua ni: ko ia ko kimautolu foki te mau tauhi ‘a Sihova, he ko hotau ‘Otua ia."

Saame 90:1
"1‘EI, ko koe ko homau nofo‘anga
‘i he to‘utangata mo e to‘utangata."

Saame 115:1-11
"1‘OUA na‘a ‘amautolu, ‘Eiki, ‘oua na‘a ‘amautolu,
Kae tuku ‘a e kolōlia ki ho huafa ‘o‘ou.
Koe‘uhi pē ko ho‘o ‘ofa,
Koe‘uhi ko e mo‘oni ‘a e ‘Afiona.
2Koe‘uma‘ā ke lau ‘e he ngaahi pule‘anga,
“Koma‘ā nai honau ‘Otua?”
3Ka ko hotau ‘Otua ‘oku ‘i langi:
Kuo ne fai kotoa ‘a e me‘a ne ne finangalo ki ai.
4Ko honau ngaahi ‘aitoli ko e siliva mo e koula,
Ko e ngāue ‘a e nima ‘o e tangata.
5‘Oku ai honau ngutu, ka ‘oku ‘ikai te nau lea;
‘Oku ai honau mata, ka ‘oku ‘ikai te nau sioa;
6‘Oku ai honau telinga, ka ‘oku ‘ikai te nau ongona;
‘Oku nau ihu, kae ‘ikai nanamu ha me‘a;
7‘Oku nau nima, kae ‘ikai ala;
‘Oku nau va‘e, kae ‘ikai laka:
Pea ‘oku ‘ikai ke kō mai honau monga.
8‘Oku tatau mo ia ‘a kinautolu na‘e fai honau ngaohi;

‘A ia fua pē ‘oku falala ki ai.
9‘Isileli ē, falala kia Sihova–Ko honau
Tokoni ia mo honau pā–
10Fale ‘o ‘Ēlone ē, falala kia Sihova–Ko honau
Tokoni ia mo honau pā–
11Ha‘a ‘apasia ki he ‘Eiki, falala kia Sihova–

Ko honau Tokoni ia mo honau Pā."

KO E FUNGANI MASANI ʻO ʻISILELÍ. Ko e ngaahi lea fakaʻosi eni ʻa Mosese. Ko e foʻi manava fakaʻosi ʻa Mosese. ʻOku fakaʻatā lahi mai ʻae ʻOtua ʻo ʻIsilelí pea mo ʻIsileli ʻo e ʻOtuá.
ʻOku ʻikai ha ʻOtua ia ʻo hangē ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí. ʻOku ʻikai maʻu ha ʻOtua ʻo hangē ko ʻIsilelí. Ko ʻenau fiefia he naʻa nau fai kovinanite mo e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai ʻa e ongo meʻa ʻe ua ko e fakamoʻoni ia ki hono taʻeala fakakikihiʻi ʻa e maʻolunga taha ʻa e ʻOtua ʻo Sesuluni. Ko hono mafai fakaleveleva mo hono ʻitaniti taʻefakangatangata. ʻOku ʻikai ha kakai ʻo hangē ko ʻIsilelí ke ʻi ai hono ʻOtua ʻoku moʻui mo taʻengata. Kuó ne fakahaaʻi ia ki he matakali taki taha ke nau fiefia, pea ne fakahaaʻi ia kia kinautolu fakatahataha ke nau fiefia ʻi he kotoa ʻo ʻenau ngaahi ʻamanakí, he ʻoku ʻikai ha kakai ʻi he lalo laʻaá ʻe fakatatau mo kinautolu. Ko e siasi fakakalisitiané ko e ʻIsileli fakaʻOtua ia (Kal 6:16) he ʻoku ʻi ai ʻa e fiemalie, pea koe ʻuhinga ia ʻoku nau ʻi ʻolunga ai ʻi he kotoa ʻo e ngaahi sosaieti ʻo māmani ʻo hangē naʻe ʻi ai ʻa ʻIsilelí. ʻOku ʻikai ha kakai ʻoku nau nofo ʻi he malumalu ʻo e nonga. “Ko e ʻOtua taʻengatá ki honau hufangaʻangá” ʻoku nau nofo malu ai, mo faingofua ʻo nau mālōlō ʻo hangē pe ko e nofo ʻa ha tangata ʻi hono falé. Ko e kau ʻIsilelí moʻoni kotoa pe ʻoku nau ʻapi ʻi he ʻOtuá, ʻoku foki honau laumalié kiate ia ʻo nau mālōlō ʻiate ia ʻo hangē ha mālōlōʻanga (Sa 116:7), ko e toitoiʻanga (Sa 32:7).
Ko kinautolu kuo nau ʻai ia ko honau nofoʻanga te nau maʻu ʻa e kotoa ʻo e nonga, mo e lelei ʻi heʻenau nofo ʻiate ia (Sa 91:1). Ko e ʻOtuá naʻá ne fekau mo fakanofo ʻa e fānaú ʻa ʻIsilelí ke nau koloaʻaki ʻa e fonua ko Kenaní mo ʻai ʻenau heletaá ki he kakai ʻo Kenaní. ʻE ʻoange ʻe he ʻOtuá kia kinautolu ʻa e ivi mo e poto ke fakaʻauha ʻaki kinautolu, te ne hanga ʻo teke kituʻa aʻ e filí meia kinautolu ʻa e ivi mo e poto ke fakaʻauha ʻaki kinautolu, te ne hanga ʻo teke kituʻa ʻa e filí meia kinautolu, pea ʻi heʻenau manavahe ki ʻIsileli, naʻa ne ʻai kinautolu ke nau hola. Naʻe kapusi ʻe he ʻOtuá ʻa e hiteni ka e to hono kakaí (Sa 44:2). Ko e kau tuí ʻoku lahi ange ʻenau ivi ikuná ʻi honau ngaahi fili fakalaumalie ʻo fou ʻia Kalaisi ʻokú ne ʻofaʻi kinautolu. Ko e kapiteni ia hotau fakamoʻuí ʻokú ne tekeʻi kituʻa ʻa e filí ʻi muʻa meiate kitautolu ʻi heʻene ikunaʻi ʻa e māmaní mo e kongakau laumalie mo honau ngaahi mafaí ʻi he kolosi, pea ko e leʻo ʻokú ne fekauʻi kia kitautolu, “Fakaʻauha kinautolu” kitaki ʻa e ikuna pea veteki ʻa e kovi, ʻi he mafai ʻo e Lamí.

Saturday, 19 August 2017

Tokonaki 19 'Akosi, 2017

Teutalonome 33:24,25 ; 8:9 ; Sen 49:20 ; Siop 29:6

Teutalonome 33:24,25
"24Pea ‘ia ‘Āseli na‘a ne pehē,
Ke tāpuekina lahi ‘a ‘Āseli ‘i he fānau na;
Ke ne ‘ofeina ‘i hono ngaahi tokoua,
Pea unu ‘i he lolo hono va‘e na.
25‘E ‘aione mo kapa ho sū,
Pea ‘e fe‘unga mo ho ngaahi ‘aho ‘a ho ngū."

Teutalonome 8:9
"9ko e fonua te ke kai me‘akai ai ta‘efusimo‘omo, ‘e ‘ikai te ke masiva ai ‘i ha me‘a ‘e taha; ko e fonua ‘oku maka ‘aione, pea te ke keli kapa ‘i hono ngaahi mo‘unga."

Senesi 49:20
"20‘Oku meia ‘Āseli ‘a e ngako ko ‘ene me‘akai:
Pea ‘oku fakatupu ‘e ia ‘a e me‘a fungani kai ‘a hou‘eiki."

Siope 29:6
"6‘a e taimi na‘e lōmaki hu‘akau fatu ‘a hoku ngaahi laka‘anga,
Pea fakapuna ‘e he makatu‘u he‘eku ofi ki ai ‘ani tafenga lolo!"

KO E TAPUAKI ʻO ʻASELI. Ko e meʻa ʻe fa naʻe lotu ki ai mo e palofisai ki ai ʻa Mosese ʻo ne tokanga ʻaki kia ʻAseli.
1. ʻE fakautuutu ʻa e tokolahi ʻenau fānaú ka e tautefito ki he fānau ʻa e kovinanité, ko e ngaahi tapuaki ʻo ʻikai ko e ngaahi kavenga.
2. ʻE manakoa ia, ʻ a e matakalí ni ʻe honau ngaahi kaungāʻapí. Te ne ʻai ia ke tali ʻe hono tokoua. Ko e fuʻu fiemaʻu ia ke maʻu ʻa e ʻofá mo e loto lelei ʻiate kinautolu ʻoku tau nofo mo kinautolu. ʻOku totonu foki ke tau lotu ki he ʻOtuá ki ai, ke ne maʻu kotoa ʻa e ngaahi lotó ki hono toʻukupu pea ke tau tukuingata ke maʻu ʻa e angavaivai mo e lotomaʻulalo mo e maau ke maʻu ʻa e potoʻi mo e faingamalie. Ke fai lelei ki eh taha kotoa pē.
3. Ko e koloaʻia honau fonuá. Pea ʻi he funga kelekelé ʻe unu hono vaʻé ʻi he lolo, pea ke ne maʻu ia ʻe lahi ʻaupito. Pea ʻi he lalo kelekele, ko hono suú ʻe tuʻu ʻi he ukamea mo e palasa pea te nau maʻu ʻa e ngahai metali ko ení, te nau keli pe ʻi honau kelekelé. Ko e tapuaki makehe ʻo e matakali ʻo ʻAseli, he naʻe fakakoloa ʻa e fukahi kelekelé pea pehē pe hono fakakoloa ʻo e lalo kelekelé. Pea naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ukamea mo e kapa ʻi honau ngaahi suú, ke nau ngāueʻaki ʻi he ngaahi hala tokatamakí. ʻE teuteu pē ʻe he ʻOtuá ʻa ʻAseli ki he faingataʻa kotoa pe.
4. ʻE hokohoko atu pe ʻa e malohi honau ngaahi sinó mo e longomoʻui. He ko e palomesi eni ia ko e ʻOtuá te ne poupoua kinautolu ʻaki ʻene fai manavaʻofa ʻi heʻenau faingataʻaʻia mo e mamahi, ha meʻa pe te nau ʻi ai. Ko e palomesi ko ení naʻe fakapapauʻi ia ki he kotoa ʻo e hako fakalaumalie ʻo ʻEpalahame, he ko e ʻOtuá te ne vahevahe fakapotopoto ʻenau ngaahi kelesí mo e ngaahi fiemalie ki he ngaahi ngāué mo e ngaahi faingataʻa, he ko ia naʻá ne ui kinautolu ki aí. Ko honau ngafa kuo tufa angé ʻoku nau maʻu ʻa e ivi ke fai ʻaki.
Ko e kaveinga kuo fakanofo kinautolu ki ai, ʻoku nau maʻu ʻa e ivi ke fuaʻaki. Heʻikai ha ʻahiʻahi ʻe maʻolunga ke taʻemalava. Tonunga kiate ia ʻoku ʻaʻana ʻa e palomesí.