TEUT 10:6-11 ; 18:5 : 21:5 ; NOM 3:6
; 33:30-34,38
Teutalonome 10:6-11
"6(Pea hiki fononga ‘e ha‘a ‘Isileli mei he ngaahi vaikeli ‘o ha‘a Siakani ki Mōsela: pea pekia ai ‘a ‘Ēlone, pea na‘e telio ai; pea ko hono foha ko ‘Eliesa na‘e fetongi ia ‘i he ngāue fakataula‘eiki. 7Pea nau hiki mei ai ki Kutukota; pea mei Kutukota ki Siotipata ko e fonua vaitafe‘ia. 8‘I he taimi ko ia10.8 ‘I he taimi ko ia; pe ‘I he mo‘ungá. na‘e vahe‘i ‘e Sihova ‘a e matakali ‘o Līvai ke fua ‘a e ‘a‘ake ‘o e kovinānite ‘o Sihova, ke fakafe‘ao kia Sihova, ke tauhi ia, pea ke fai tāpuaki ‘i hono huafa, pea talu ai pē. 9Ko hono ‘uhinga ia ‘oku ‘ikai ha ‘inasi pe tofi‘a ‘o ha‘a Līvai fakataha mo hono kāinga; ko Sihova pē ‘a hono tofi‘a, ‘o hangē ko e folofola ki ai ‘a Sihova ko ho ‘Otua. 10Pea ko au na‘a ku nofo pē ‘i he mo‘unga ‘o hangē ko e ‘uluaki taimi, ko e fāngofulu‘i ‘aho mo e fāngofulu‘i pō: pea na‘e ongo‘i au ‘e Sihova ‘i he taimi ko ia foki; tokua ‘e ‘ikai te ne faka‘auha faka‘osi koe.11Pea folofola ‘a Sihova kiate au, Tu‘u, laka mu‘omu‘a ‘i he kakai; pea te nau hū, ‘o ma‘u ‘a e fonua na‘a ku fuakava ai ki he‘enau ngaahi kui ke ‘atu kiate kinautolu."
Teutalonome 18:5
"5He kuo fili ia mei ho ngaahi matakali ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ke tu‘u ke fai ngāue ‘i he huafa ‘o Sihova, ‘a ia mo hono hako ‘o lauikuonga."
Teutalonome 21:5
"5Pea ‘e ‘unu‘unu mai ‘a e kau Līvai taula‘eiki, ko e hako ‘o Līvai, he ko kinautolu kuo fili ‘e Sihova ko ho ‘Otua ke tauhi ia, mo fai tāpuaki ‘i hono huafa; pea ko ‘enau lea ‘e tu‘u ai ‘a e fakamaau ‘o ha me‘a ‘oku fakakikihi ki ai"
Nomipa 3:6
"6Fakaofi mai ‘a e matakali ‘o Līvai, ‘o fokotu‘u ia ‘i he ‘ao ‘o ‘Ēlone ko e taula‘eiki ke nau tauhi kiate ia"
Nomipa 33:30-34,38
"30Pea nau hiki mei Hasimona, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Moseloti. 31Pea nau hiki mei Moseloti, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Peni-siakani. 32Pea nau hiki mei Peni-siakani, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Hoa-hakitikati. 33Pea nau hiki mei Hoa-hakitikati, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Siotipata. 34Pea nau hiki mei Siotipata, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Apilona. 38Pea ‘alu hake ‘a ‘Ēlone ko e taula‘eiki ki he mo‘unga ko Hoa, ‘i he fekau ‘a Sihova, ‘o ne pekia ai, ‘i hono fāngofulu‘i ta‘u ‘o e ‘alu ‘a ha‘a ‘Isileli mei ‘Isipite, ‘i hono nima ‘o e māhina mo e ‘uluaki ‘aho ‘o e māhina."
Naʻe taki atu kinautolu ʻe he ʻOtuá ki Kenani, neongo ko honau loto ʻo
kinautolu, naʻa nau hanga pe kinautolu kimui ki ʻIsipite. Naʻa ne tuku peheʻi
pe kinautolu, ʻi heʻenau fakakaukaú. Naʻa Ne ʻomai kinautolu ki ha fonua
vaitafeʻia, ʻo kehe ia mei he honge vai ʻa e toafá. Naʻe fakanofo ʻe he ʻOtuá
ha potungāue tuʻu maʻu, ʻi honau lotolotongá ʻo kinautolu ki he ngaahi meʻa
toputapu. ʻI he ʻalu hake hono ua ʻa Mosese ki he moʻungá, naʻa ne fekau ke
vaheʻi ʻa e matakali Livaí ia ki he ʻOtuá, pea ki heʻene ngāue, pe ʻAʻana pea
vaheʻi makehe kinautolu ke nau fai tōtōivi ʻi hono fakafepakiʻi ʻa e kau lotu ki he
kafi koulá. Pea ko e ngāue ia ʻa e matakali Livaí, naʻe fai ia ʻi he malumalu ʻo
e laó mo tulituli ki hono tauhi. Ka ʻi he taimi ni, ko e malumalu ia ʻo e Kosipelí,
ʻi he hoko mai ʻa e Laumalié ʻoku lahi, ange mo iviiviʻia pea mo lavameʻa ʻa e
ngāue ʻoku fai ʻe he Laumalie ʻi he ngaahi loto ʻo e tangatá, pea ʻoku fai ia ʻi
he toʻutangata kotoa pe. Ka ko e ngāue ia ʻa e kau Livaí. 1. Ko hono tokangaʻi
pe ʻa e aʻake (Nom 3) 2. Ngāue pe ki he feilaulau, hū, akoʻi mo e ngaahi meʻa
fakalao (18:1-8) 3. Tapuaki pe ʻo ʻIsileli (Nom 6:22-27). Pea tau ako pe mei ai
ʻi ha ngāue fai ʻe he tangatá, ʻoku fakangatangata pe, pea mo e ngāue fai ia ʻe
he ʻOtuá ko e Laumalié, ʻoku alasi ʻe Ia ʻa e loto kotoa pē, ʻo fakatokangaʻi ki
he kosipeli fai fakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa Mosese, ko e
taukapo, pē ko e fakalaloa, pea naʻe fakanofo ia, ko honau pilinisi, mo honau
taki. Ko e fai meesi ai ʻa e ʻOtuá kia kinautolu, kuo nau maʻu honau kaumeʻa
faitonunga, pea fakatouʻosi kiate ia, naʻa ne fakanofo ia, pea mo kinautolu
naʻe fakanofo ki ai, ʻa ia ko hono kakai ʻIsilelí. ʻOku feʻunga eni mo ia, he kuo
ne fakahaofi kinautolu, mei honau fakaʻauhá ʻaki ʻa ʻene fakalaloaʻi kinautolu,
he ʻoku ne maʻu ʻa e ʻulungaanga, mo e fekau kia kianutolu. Ko e fai kotoa eni
ʻe Mosese, ko ʻene fakataipe ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, he ʻoku Ne moʻui, ʻo fai
hotau fakalaloa, mo hotau hufekina, he ʻoku Ne ʻafio ʻi he nima toʻomataʻu ʻo
e Tamai Mafimafi, pea ʻoku Ne maʻu ʻa e mafai kotoa ʻi langi mo māmani. Pea
ko hota monū ē kāinga Moʻui Foʻou. Tuʻu leva ai hoʻo tuí, mo hoʻo falalá pea
mo e ʻamanaki lelei ʻo taʻengata.
No comments:
Post a Comment