Saturday, 4 March 2017

Tokonaki 4 Ma'asi, 2017

TEUT 5:6-11 ; EKI 20:7 ; 34:7 ; LEV 19:12 ; SEL 32:18 ; TAN 9:4

Teutalonome 5:6-11
"6Ko au ko Sihova ko ho ‘Otua, ‘a ia na‘a ku ‘omi koe mei ‘Isipite, mei he fale pōpula. 7‘Oua na‘a ai hao ‘Otua kehe, ‘o ua ‘aki au. 8‘Oua te ke ngaohi ma‘au ha tamapua, ha momo‘i fakatātā ‘o ha me‘a ‘o e langi ‘i ‘olunga na, pe ‘o māmani ‘i lalo ni, pe ‘o e tahi ‘i lolofonua: 9‘oua te ke hū ki ai, pea ‘oua te ke tauhi ki ai: he ko au Sihova ko ho ‘Otua ko e ‘Otua fua‘a au, ‘oku ou ‘eke ‘a e kovi ‘a e mātu‘a ki he fānau, ‘o a‘u ki he tolu mo e faa‘i to‘utangata, ‘a kinautolu ‘oku fakafili mai; 10ka ‘oku ou fai meesi ki he afe‘i to‘utangata, ‘a kinautolu ‘oku ‘ofa kiate au, mo tauhi ‘eku ngaahi fekau. 11‘Oua te ke takuanoa ‘a e huafa ‘o Sihova ko ho ‘Otua: he ‘e ‘ikai lau ‘e Sihova ‘oku ta‘ehalaia ia ‘a ia ‘oku ne takuanoa hono huafa."

'Ekisoto 20:7
"7‘Oua te ke takuanoa ‘a e huafa ‘o Sihova ko ho ‘Otua: he ‘e ‘ikai lau ‘e Sihova ‘oku ta‘ehalaia ia ‘a ia ‘oku ne takuanoa hono huafa."

'Ekisoto 34:7
"7‘oku ta‘ofi meesi ma‘a e ngaahi toko afe, ‘oku ne fakamolemole ‘a e kovi mo e talangata‘a mo e angahala, ka ‘e ‘ikai ‘aupito te ne faka‘atā ‘a e halaia; ‘oku ne ‘eke ‘a e kovi ‘a e mātu‘a ki he fānau, mo e makapuna, ‘o a‘u ki he tolu mo e faa‘i to‘utangata."

Levitiko 19:12
"12Pea ‘oku tapu ho‘omou fuakava loi ‘i hoku hingoa ke takuanoa ‘a e hingoa ‘o homou ‘Otua: ko Sihova au"

Selemaia 32:18
"8‘oku ke fai meesi ki he ngaahi toko afe, pea ‘oku ke totongi ‘a e kovi ‘a e mātu‘a ki he fatafata ‘o ‘enau fānau hili kinautolu: ko e ‘Otua lahi, ko e māfimafi, ‘a ia ko Sihova Sāpaoti hono huafa"

Taniela 9:4
"4Pea u hū kia Sihova ko hoku ‘Otua, ‘o u fai ‘eku vete hia."

Ko hono toe ʻai ʻa e fekau ʻe 10. Ko Sihova ʻa e fakamoʻuí, he ko Ia pe naʻa ne fakahaofi ʻa ʻIsileli pea mei ʻIsipite, ʻo ʻikai ha toe tokotaha kehe, ka ko e fakataipe ia ʻa hotau huhuʻi naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi. Pea ko ʻene huhuʻi kitautolu, ko ʻene fakatau kitautolu mei he ʻetau nofo popula ki he angahalá, pea kuo tau tauʻatāina mei he angahala, kae fakapopula kitautolu ki he ʻOtuá he ko ʻene meʻa kitautolu, he na’e fakatau kitautolu ʻaki ha totongi, pea ʻoku ʻikai ko e meʻa kitautolu ʻakitautolu, ka ko e meʻa kitautolu ʻAʻana, ko hotau ʻOtuá ia. Pea talamai ʻe he ʻapositoló, “Pea ʻi he fakatauʻatāina kimoutolu meia angahala, naʻe fakapopula kimoutolu kia maʻoniʻoni” (Lo 6:18). Ko hotau tuʻunga ē he ʻaho ní ʻia Kalaisi. “Pea ʻoua naʻa ai haʻo ʻOtua kehe ʻo ua ʻaki au”. ʻAi ho ʻOtuá ke fika ʻuluaki. 1. Ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa, ʻoku toʻo hono tuʻunga, ʻi hoʻo moʻuí. 2. Fakaʻikai ha meʻa pe, te ne tuʻu ke fetongi ʻa hoʻo liʻoa. 3. Ko e kī ho ʻOtuá ʻene fakamolemole. 4. Toe fokotuʻutuʻu ʻa e fakafika hoʻo moʻuí, koeʻuhi ko e ʻofa ki he ʻOtuá ko e uho ia hoʻo meʻa kotoa pe ʻoku ke fai. 5. Siviʻi koe fakaʻaho, ke fakapapauʻi ʻoku ke ʻoange ʻa e fika ʻuluakí ki he ʻOtuá, pea heʻikai ha toe ʻOtua ia ʻi he lalo laʻā ko eni.

Neongo ʻe ngāueʻaki ha tamapua, ko e fakaʻilonga ʻaki ʻa e ʻOtuá, ʻe taki ʻe he tamapua pe fakatātā ʻe aí, ʻa e kau lotu ʻo mamaʻo mei he lotu moʻoni ki he ʻOtua moʻuí, he ʻoku ʻeke ʻe he ʻOtuá ʻa e kovi ko ia ʻo tautea, ʻo aʻu ki he tolu moe faaʻi toʻutangata. Neongo ko e ʻOtuá te ne tapuaki ʻa e toʻutangata ki he toʻutangata ʻi heʻenau fai moʻoni ʻa e lotu kiate ia, mo ʻenau tonunga, kae tautea ʻa e kau taʻe tonungá kiate ia. Ka ʻoku ne fai meesi ki he afeʻi toʻutangata ʻakinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá ʻo fakahoa ki he afeʻi toʻutangata ʻe tautea ʻi he ngaahi toʻungata ko ē. Ka ko e lauiafe te nau ʻinasi he meesi ʻa e ʻOtuá he ko ʻene kelesí ʻoku lahi ange ia ʻi heʻene houhaú.

ʻOua ʻe takuanoa ʻa e huafa ʻo Sihová. Ke ʻoua te tau ngāue halaʻiʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻEikí ʻaki hono leaʻaki mei he pakupaku ʻo e moʻuí, mo taʻemahuʻingaʻia ai, ka ke tau ngāue leleiʻaki ʻa e fekau ni ʻi heʻetau ngāueʻaki hono huafá he fakafetaʻi mo e fakamālō maʻa hono langilangí. Fakaʻehiʻehi mei he fuakava loi, mo e feinga ke maʻu haʻate meʻa ʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻEikí pea mo e fie ongoongooa, ʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻEikí, he kuo fiehā mo fie lavameʻa. Punou ki lalo ki he kelekele, ka tuku ke hiliō ʻa e huafa ʻo e ʻEikí, he kuo tau mate kotoa pē ʻia Kalaisi ki he kakano mo māmani. Ko hono huafá pē ke hilioó.

No comments:

Post a Comment