Teutalonome 10:12-16; 6:5,24; 9:6,13; Nehemaia 9:6; Selemaia 4:4; Maika 6:8
Teutalonome 10:12-16
"12Pea ko eni, ‘e ‘Isileli, ko e hā fua ‘a e me‘a ‘oku tangi ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua meiate koe? ‘a ‘eni pē, ke ‘apasia ki he ‘Eiki ko ho ‘Otua, ke fou ‘i hono ngaahi hala, pea ke ‘ofa kiate ia, pea ke tauhi kia Sihova ko ho ‘Otua ‘aki ‘a e kotoa ‘o ho loto mo e kotoa ‘o ho laumālie. 13Ke tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni mo ‘ene ngaahi fekau, ‘a ia ‘oku ou fokotu‘u atu he ‘aho ni ma‘ao lelei. 14Vakai, ‘oku ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘a e langi, ‘io, ‘a e langi ‘o e ngaahi langi, ‘a e fonua mo e me‘a kotoa ‘oku ‘i ai. 15Ka ne ta‘e‘oua pē ‘a e mamana ‘a Sihova ki ho tupu‘anga, ‘o ne ‘ofa‘i, ‘a ia kuo ne fili ai honau hako ki mui, ‘io, ‘a kimoutolu pē ‘i he ngaahi kakai, ‘o hangē ko ia he ‘aho ni. 16Ko ia mou kamu homou loto, ‘o ‘oua te mou toe kia kekeva."
Teutalonome 6:5,24
"5pea te ke ‘ofa ki he ‘Eiki ko ho ‘Otua ‘aki ‘a e kotoa ‘o ho loto, mo e kotoa ‘o ho laumālie, mo e kotoa ‘o ho ivi. 24Pea na‘e fekau mai ‘e Sihova ke fai ‘a e ngaahi fekau ni kotoa, ke ‘apasia kia Sihova ko hotau ‘Otua, ma‘a ‘etau lelei ai pē, koe‘uhi ke ne fakahaofi mo‘ui kitautolu, ‘o hangē ko ia he ‘aho ni."
Teutalonome 9:6,13
"6Ko ia ke ke ‘ilo ‘oku ‘ikai ko ho‘o mā‘oni‘oni ‘oku foaki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘a e fonua lelei ni ke ke ma‘u; he ko e kakai kia kekeva koe. 13Na‘e folofola foki ‘a Sihova kiate au, ‘o pehē, Kuo u vakai ‘a e kakai na, pea tā ko e kia kekeva ia."
Nehemaia 9:6
"6Ko koe ‘a Sihova, ‘io, ko koe toko taha; ko koe na‘a ke ngaohi ‘a e ngaahi langi, ‘io, ‘a Langi taupotu, mo honau ngaahi hōsitē, ‘a māmani mo e me‘a kotoa pē ‘oku ‘i ai, ‘a e ngaahi tahi mo ‘enau me‘a kotoa, pea ‘oku ke ‘ange mo‘ui kiate kinautolu kotoa; pea na‘a mo e hōsitē ‘o langi ‘oku nau hū ai pē ki he ‘Afiona."
Selemaia 4:4
"4Fai ho‘omou kamu kia Sihova, pea hu‘i ‘a e kili ‘o homou loto, ‘a e tangata Siuta mo e nofo Selusalema: na‘a pā atu ‘eku ‘ita hangē ha afi, ‘o vela ta‘emafu‘ifu‘i koe‘uhi ko e kovi ‘a homou fai anga."
Maika 6:8
"8Kuo ne fakahā kiate koe, tangata,
‘A e me‘a ‘oku lelei;
‘Io, ko e hā ‘a e me‘a ‘oku ‘eke ‘e Sihova kiate koe?
Ka ko e fai fakalao,
Mo e manako ki he meesi,
Pea ke taka angavaivai
‘I ho‘o feangai mo ho ‘Otua.
Ke tau toutou ʻeke ʻa e fehuʻi ko ení. KO E HĀ ʻA E MEʻA ʻOKU ʻAMANAKI MAI ʻA E ʻOTUÁ KIATE AU? ʻOku ʻomai ʻe Mosese fakakonga lalahi ʻi ha founga faingofua ke manatuʻi, pea mo mahino ange.
- ʻApasia ki he ʻOtua (fakaʻapaʻapa maʻana).
- Fou ʻi he kotoa ʻa hono ʻalunga (muimui kiate ia)
- ʻOfa kiate ia
- Tauhi kiate ia ʻaki ʻa e kotoa ho lotoó mo ho laumalié
- Tokanga ki heʻene ngaahi fekau.
ʻOku anga fēfē ʻetau toutou fihi ʻetau tui ʻi he faʻu lao mo e ngaahi tuʻutuʻuni pea mo e ngaahi fiemaʻu fakaetangata. ʻOku ke fakataʻeʻaongaʻi mo tukunoaʻi pē ke feinga mālohi ke fakahoifua ki he ʻOtuá?
Fakaongo ki heʻene ngaahi fiemaʻu moʻoni mo kumi ki he melino, fakaʻapaʻapa, muimui kiate ia, ʻofa, tauhi kiate ia, mo e talangofua ki he ʻOtua ʻoku ʻaʻana ʻa e ngaahi langí pea mo e kotoa ʻo e ʻuniveesi ʻoku ʻiate ia, pea ko ia ʻa e tokotaha fakatupu pea ʻoku fakaleveleva ʻa ʻEne pulé, pea mo ʻEne ʻofá, ʻo ne fili ai ʻa ʻEpalahame pea mo hono hakó. Pea ne tuʻutuʻuni ke kamu honau lotó ke ʻoua te nau toe kia kekeva. Ko e kamú ko e fakaʻilonga fakatuʻasino ia ʻo e kovinanité, ko e fakatomala ia, mo e tui, ko e fakaʻilonga fakalaumalie pea ko e kamu ko hono fakaʻilongaʻi ʻo e kakai tangata ʻa e kau Hepeluú, ke ʻoua te nau kau ʻi he ngaahi ouau lotu hiteni ʻ ae kau Kenaní. Ka ko e kamu ko hono fakaʻilongaʻi ia ʻi he sinó, ʻa e tukupā ki he ʻEikí, ka ʻoku taʻe mahuʻinga ia, kaeʻoua kuo ʻi ai ha liliu ʻi he lotó.
Ko e kovinanité naʻe puleʻi pē ʻe Mosese, ka ʻoku fiemaʻu ia ke ʻi ai ha liliu fakalaumalie (30:6). Ko e liliu fakalaumalié ʻoku taha pē ʻa e foungá, ko e fakatomala pea tui pikitai ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea koe hoko leva ʻa e liliu ʻo e lotó mo e moʻui kakato, he kuo fakatapuhā ʻa Kalaisi ʻi hotau loto
(1 Pita 3:15) he kuo tauhi mavahe hotau lotó maʻa Kalaisi pea ʻe tonu ki he kakai kehe.
No comments:
Post a Comment