Teutalonome 5:22-26
"22Ko e ngaahi lea ko ia na‘e folofola‘aki mai ‘e Sihova ki ho‘omou fakataha kātoa ‘i he mo‘unga, mei he loto afi, mei he loa mo e po‘uli matolu, ‘o le‘o lahi: pea ‘ikai ha‘ane toe folofola. Pea ne tohi ia ‘i ha ongo makatohi, ‘o ‘omi kia au. 23Pea ‘i he ‘iloange na‘a mou fanongo ki he le‘o mei he fakapo‘uli, kae vela ‘a e mo‘unga ‘i he afi, na‘a mou ‘unu‘unu mai kiate au, ‘a e hou‘eiki ‘o homou ngaahi matakali, mo homou kau mātu‘a; pea na‘a mou pehē, 24Ko eni, ko Sihova ko hotau ‘Otua kuo ne fakahā mai hono lāngilangi mo hono fotu, pea kuo mau ongo‘i hono le‘o mei he loto afi: kuo mau mamata he ‘aho ni tā ‘oku fefolofolai ‘a e ‘Otua mo e tangata ka ne mo‘ui pē. 25Pea ko eni, kae‘uma‘ā ke mau mate he keina kimautolu ‘e he afi lahi ni? kapau te mau toe fanongo ki he le‘o ‘o hotau ‘Otua pea te mau mate. 26He ko hai ‘i he kakano kotoa pē kuo ongo‘i ‘a e le‘o ‘o e ‘Otua Mo‘ui ‘oku ne folofola mei he loto afi, ‘o hangē ko kitautolu, ka ne mo‘ui?"
Teutalonome 4:13, 33
"13Pea na‘a ne fakamatala kiate kimoutolu ‘ene fuakava, ‘a ia na‘a ne tu‘utu‘uni ke mou fai ki ai, ‘a e Hongofulu‘i Fekau: ‘o ne tohi ‘i ha ongo makatohi. 33Kuo fanongo koā ‘e ha kakai ki he le‘o ‘o e ‘Otua ‘oku ne folofola mei he loto afi, ‘o hangē ko ho‘o fanongo, ‘o nau mo‘ui?"
Teutalonome 18:16
"16‘o hangē ko ia kotoa na‘a ke kole meia Sihova ko ho ‘Otua ‘i Hōlepi ‘i he ‘aho ‘o e fakataha, ho‘o pehē, ‘Oua ā na‘a ku toe fanongo ki he le‘o ‘o Sihova ko hoku ‘Otua, pea ‘oua ā na‘a ku toe sio ki he afi lahi ni, na‘a ku mate."
'Ekisoto 31:18
"18Pea ‘i he ‘osi ‘ena alea mo Mōsese ‘i he mo‘unga ko Sainai, na‘a ne ‘ange kiate ia ‘a e ongo maka Fakamo‘oni‘anga, ko e ongo makatohi kuo tohi ‘e he louhi‘i nima ‘o Sihova."
Ko e lao ʻa Sihová ʻoku haohaoa. Pea naʻa Ne tohi ia ʻi he ongo lauʻimaka
ʻe ua pea ke lava pe ʻo ʻave maʻa, mo kakato ki he kakai ʻo e kahaʻu, ke
nau ngāueʻaki lelei, pea pehē ki he toʻutangatá. Pea ko e ngaahi ʻulu ia ʻo e
kovinanite, pea ko e fatafata ʻa e ongo lauʻimaka, naʻe tohi ai ʻa e lao ni, pea
naʻe ui ia ko e ʻaʻake ʻo e kovinanite. He naʻe ngaohi iá, ke tauhi ai ʻa e fekau ʻe
10, ko e fakaʻilonga ʻo e kovinanite ʻa e ʻOtuá, mo hono kakaí, pea ko e aake,
ko e taha ia ʻe koloa toputapu taha ʻa haʻa ʻIsileli.
Naʻe lave ʻa Mosese, ʻo fekauʻaki mo e puputuʻu ʻa e kakaí, mo ʻenau manavahē
ʻi he ʻaho ko ia, naʻe ʻomi ai ʻa e laó ʻi he Moʻunga Sainai. He naʻe ʻomai maʻa
kinautolu, ka naʻe ʻikai ke nau mafua hano meʻa ʻe taha. Ka naʻa nau ofoofo
pē, ʻi he ʻikai ke taaʻi kinautolu ke nau mate, he naʻa nau fanongo ki Hono leʻo,
mei he loto afi, ʻi Heʻene fefolofolai mo Mosese. He na’e fai ia ko e fakahā
meʻa makehe, ʻa e ivi, mo e lelei ʻo e ʻOtuá ka naʻe ʻikai ke nau malava ke tali.
He ko hai ia kuo fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtua moʻuí, ʻo hangē ko kinautolu ka
moʻui pē? Ko e fakahā mai ʻo e ʻOtuá, ʻoku fakamanavahe maʻu pē ia ki he
tangata. Ko e talu pe ia mei he tō ʻa e tangata he angahala, ʻo ʻi ai ʻa e natula
angahala, mo angatuʻu ʻo e tangata. Pea talu ai pē ʻa e manavahe ia ʻa ʻIsilelí,
ki he ʻao ʻo e ʻOtua maʻoniʻoni, pea nau taʻemateuteu ke nau fehangahangai
mo ia. Ka ʻia Kalaisi, kuo Ne toʻo ʻa e angahala, pea ne fakaafeʻi kitautolu ke
tau ʻunuʻunu atu malohi (lototoʻa) ai ki he taloni ʻo e kelesi. (Hep 4:16). Ko e
fekau ia ko ení, ʻoku kehekehe ia mo e fekau ʻa e ʻOtuá ʻi Moʻunga Sainai “Mou
fakaʻehiʻehi ki he ʻalu hake ki he moʻunga, mo e lave ki hano ʻeu” (Eki 19:12).
Koeʻuhi ko e ngāue fakataulaʻeiki ʻa Kalaisi, kuo lava ai ʻa e kau tuí, ke nau
ofi ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e hiki tohi ʻo Hepeluú ʻoku ne fakamatalaʻi ʻa e ʻatā
ʻa e ui ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi. “Haʻu” (Fakaha 22:17) Ko e kau tuí ʻoku totonu
ke tokolahi he ʻunuʻunu ki he ʻOtuá ʻi he lotu . Koeʻuhí ko Ia tonu ʻa e taloni
ʻo e Kelesi, pea ko hotau taulaʻeiki lahi, ʻoku ʻafio ʻi hono nima toʻomataʻu,
ʻo ne fai hotau hufekina. Kāinga, ke tali loto fiefia ʻa hotau ʻEiki, pea ke tau
tauhi taʻemamotu kiate ia ʻi he momeniti kotoa pe, ʻo ʻetau fonongá ki ʻItaniti,
fakamōnū leva ʻa hotau koloa tō mei langi.
No comments:
Post a Comment