TEUT 10:1-5; EKI 20:1; 25:10,16,21; 34:1,2,4; 40:20
Teutalonome 10:1-5
"1‘I he taimi ko ia na‘e folofola mai ‘a Sihova kiate au, Ke ke tā ha‘o ongo lau‘i maka ‘o hangē ko e ‘uluaki, pea ‘alu hake kiate au ki he mo‘unga, pea te ke ngaohi hao ‘a‘ake ‘akau. 2Pea te u tohi ki he ongo maka ‘a e ngaahi lea na‘e tu‘u ‘i he ongo ‘uluaki maka, ‘a ia na‘a ke laiki, pea te ke ‘ai kinaua ki he ‘a‘ake. 3Ko ia na‘a ku ngaohi ha ‘a‘ake ‘akau sitimi, pea u tā ha ongo makatohi hangē ko e ‘uluaki, pea u ‘alu hake ki he mo‘unga, ‘o u to‘o ‘a e ongo maka. 4Pea ne tohi ki he ongo lau‘i me‘a ‘o tatau mo e ‘uluaki tohi, ‘a e Hongofulu‘i Fekau, ‘a ia ne folofola‘aki ‘e Sihova kiate kimoutolu ‘i he mo‘unga, mei he loto afi ‘i he ‘aho ‘o e fakataha: pea na‘e ‘omi kinaua ‘e Sihova kiate au. 5Pea u tafoki ‘o ‘alu hifo mei he mo‘unga, pea u ‘ai ‘a e ongo makatohi ki he ‘a‘ake kuo u ngaohi; pea ‘oku na ‘i ai pē, ‘o hangē ko hoku fekau ‘e he ‘Eiki."
'Ekisoto 20:1
"1Pea na‘e folofola‘aki mai ‘e he ‘Otua ‘a e ngaahi fo‘i lea ko eni, ‘o pehē"
'Ekisoto 25:10,16,21
"10Pea te nau fa‘u ha ‘a‘ake ‘aki ‘a e papa sitimi: ko hono lōloa ko e kiupite ‘e ua mo e haafe, pea ko hono māukupu ko e kiupite ‘e taha mo e haafe, pea ko hono mā‘olunga ko e kiupite ‘e taha mo e haafe. 16Pea te ke tuku ki he ‘a‘ake ‘a e fakamo‘oni ‘a ia te u ‘atu. 21Pea te ke hilifaki ‘a e hōifua‘anga ki he ‘a‘ake; pea te ke tuku ki he ‘a‘ake ‘a e fakamo‘oni te u ‘atu kiate koe"
'Ekisoto 34:1,2,4
"1PEA folofola ‘a e ‘Eiki kia Mōsese, Ke ke tā ha‘o ongo lau‘i maka, ‘o hangē ko e ‘uluaki: pea te u tohi ki he ongo maka ‘a e ngaahi lea na‘e tu‘u ‘i he ongo ‘uluaki maka, ‘a ia na‘a ke laiki. 2Pea ke fai ho‘o teu ki he ‘apongipongi, pea ke ‘alu hake ‘apongipongi ki he mo‘unga ko Sainai, ‘o tu‘u ai ‘i hoku ‘ao ‘i he funga mo‘unga. 4Pea ne hanga ‘o tā ha ongo lau‘i maka ‘o hangē ko e ‘uluaki; pea tu‘u hengihengi hake ‘a Mōsese, ‘o ‘alu hake ki he mo‘unga ko Sainai ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a e ‘Eiki kiate ia, pea na‘a ne to‘o ‘a e ongo makatohi."
'Ekisoto 40:20
"20Pea ne hanga ‘o tuku ‘a e Fakamo‘oni ki he ‘A‘ake, pea ne ‘ai ‘a e kaufata ki he ‘A‘ake, ‘o ne hilifaki ‘a e Hōifua‘anga ki he funga ‘A‘ake."
Ko e hoaʻi maka hono ua ʻo e fekau ʻe 10. ʻOku meesi ʻa e ʻOtuá ki ʻIsileli, hili
ʻa ʻenau angatuʻú. Ko Mosese ʻi he vahe ko ení naʻa ne fakamanatu ai pe, mo
fakatokanga ki ʻIsileli, ʻa ʻenau angahalá pea ko e ʻuhinga ia, naʻe ʻikai totonu
ai ke nau fakamakatuʻunga ʻenau maʻu ʻa e fonuá ʻi he maʻoniʻoni pe ʻanautolu,
pea ʻi he vahe ko ení, naʻa ne toe seti ai pe kia kinautolu, ʻa e meesi lahi kuo
fai ʻe he ʻOtuá kia kinautolu, neongo ʻenau fakatupu houhau, ʻo hangē ko ha
ʻuhinga ia, ke lahi ai ʻenau talangofua ʻi he kahaʻú.
Naʻe ʻi ai ʻa e meʻa, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Ia, ʻa ʻEne fai fakalelei ki ʻIsilelí. Naʻe
ʻoange ʻe he ʻOtuá kia kinautolu ʻa ʻEne laó, naʻa Ne toe ʻoange Ia kia kinautolu,
ʻi hono toe tohi ‘a e lao ʻo tauhi ko ʻene tukupā maʻa kinautolu, he naʻe ngaohi
ʻe Mosese ʻa e aʻake ʻaki ʻa e papa silimi, ke tauhi mo fakatolonga ʻa e ongo
maka ʻo e laó, pea ko Pesalili naʻa ne toe ngaohi ʻaki pe ʻa e papa-sitimi (Eki
37) ʻo ne fonofono koula. Pea ko e tala ʻe Mosese, ke ne ngaohi ʻa e aʻake,
koeʻuhi ʻi he taimi naʻa ne, ʻalu hake ai ki he moʻunga ko hono tuʻo uá, naʻe
tuʻutuʻuni ʻe Mosese kia Pesalili, ke ne ngaohi ʻa e aʻake, kimuʻa ʻi heʻene foki
hifo. Naʻa ne tōtōivi ke tukuange pe ʻa e fakatahá. Ka ko e ongo maka ʻo e
laó, kuopau ia ke ʻomi, ko hono tuʻo uá. Naʻe tuku mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne lao,
mo ʻEne kosipelí kia kinautolu, kuo nau teuteu honau ngaahi lotó, ʻo hangē
ko e aʻake, ke maʻu kinaua ki ai. Ko KAlaisi ko e aʻake ʻa ē ʻoku tauhi malu ai
hotau fakamoʻuí, ke ʻoua naʻa toe mole, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi he ʻuluaki
ʻAtama ʻi heʻene puke ʻaki pe hono nimá, ʻo ʻikai ʻi he loto, he ko e koloa ʻa e
ʻOtuá, ke tuku ki he lotó, ʻo lotoʻaki. Naʻe toe tohi ʻe he ʻOtuá ʻa e ongo maká,
ʻaki ʻa e fekau ʻe 10 ʻo tatau matē mo e ongo ʻuluaki maká, pea fakatouʻosi ʻa e
ongo ʻuluaki maka mo hono ua ʻo e ongo maká, naʻe tatau tofu pē mo e meʻa
naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá mei he funga moʻungá kae fanongo kotoa ki ai ʻa
e fakatahá. Ko e ongo maka hono uá, naʻe ʻikai fiemaʻu ha fakatonutonu, pe
ha monomono ki ai. Pea ko e folofola tohí ko e folofola moʻoni ʻa e ʻOtuá, ko ia
naʻa Ne folofola ai ki Heʻene kau sevanití, ko e kau palofita, pea tuku fakaholo
mai ia, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni, ʻoku mahuʻinga leva, ʻetau fakaʻaho hono laú,
mo talangofua ki ai.
No comments:
Post a Comment