Wednesday, 29 March 2017

Pulelulu 29 Ma'asi, 2017

TEUT 9:25-29; 4:20; 31:27; EKI 32:11

Teutalonome 9:25-29
"25Ko ia, na‘a ku fo‘ohifo ‘i he ‘ao ‘o Sihova, ‘a e fāngofulu‘i ‘aho mo fāngofulu‘i pō na‘a ku fo‘ohifo ai; he kuo folofola mai ‘e Sihova te ne faka‘auha kimoutolu. 26Pea u hū ki he ‘Eiki, pea u pehē, ‘Ātonai Sihova ē, ‘oua te ke faka‘auha ho kakai mo tofi‘a ‘a ia kuo ke huhu‘i ‘aki ho mā‘olunga, ‘a ia kuo ke fakahao mai mei ‘Isipite ‘aki ha nima māfimafi. 27Manatu ki ho‘o kau tamaio‘eiki, kia ‘Epalahame, kia ‘Aisake, pea kia Sēkope; ‘oua te ke hanga ki he paongata‘a ‘a e kakai ni, pe ki he‘enau kovi mo ‘enau angahala; 28na‘a pehē ‘e he fonua na‘a ke fakahaofi kimautolu mei ai, Tā ko e ‘ikai lava ‘e Sihova ke fakahū kinautolu ki he fonua na‘a ne tala‘ofa kiate kinautolu, pea koe‘uhi ko ‘ene fehi‘a kiate kinautolu, ko hono ‘uhinga ia kuo ne ‘omi ai kinautolu ke tāmate‘i ‘i he toafa. 29Ka ko ho kakai kinautolu, mo ho tofi‘a, ‘a ia na‘a ke fakahao mai ‘aki ‘a e ivi lahi, mo e nima kuo hiki tā."

Teutalonome 4:20
"20Ka ko kimoutolu kuo to‘o ‘e Sihova, pea kuo ne ‘omi mei he fōnise haka ‘aione, mei ‘Isipite, ke mou nofo ko hono kakai tofi‘a, ‘o hangē ko ia he ‘aho ni."

Teutalonome 31:27
"27He ‘oku ou ‘ilo ho‘o angatu‘u mo ho‘o kia kekeva: vakai, lolotonga ‘oku ou kei mo‘ui, ‘o tau feangai he ‘aho ni, ka kuo mou angatu‘u kia Sihova; kae huanoa hili ‘eku pekia.27He ‘oku ou ‘ilo ho‘o angatu‘u mo ho‘o kia kekeva: vakai, lolotonga ‘oku ou kei mo‘ui, ‘o tau feangai he ‘aho ni, ka kuo mou angatu‘u kia Sihova; kae huanoa hili ‘eku pekia."

'Ekisoto 32:11
"11Pea fai ‘e Mōsese ke fakamokomoko ki he finangalo ‘o Sihova ko hono ‘Otua, ‘o ne pehē, Ko e hā ‘oku kakaha pehē ai ‘a e tuputāmaki ‘a e ‘Afiona ki ho‘o kakai, ‘a ia na‘a ke taki mai mei ‘Isipite; ‘aki ‘a e ivi lahi mo e nima mālohi!"

Naʻe tō foʻohifo ʻa Mosese ʻi he ʻaho ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho ʻe 40 mo e po ʻe 40. Ko ʻene hufekina ʻa ʻIsileli, he kuo folofola mai ʻa e ʻOtuá, te ne fakaʻauha kinautolu. Naʻe toʻo fakamaatoato ʻe Mosese, ʻa e fai fakamaau ʻa e ʻOtuá. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke ne fakafisinga ʻe fakamaauʻanga ʻa e ʻOtuá, ka naʻa ne tautapa ki he fai tonunga ʻa e ʻOtuá mo ʻEne meesí, pea mo Hono langilangi. Ka naʻa ne tala hangatonu ki he ʻOtuá, ʻa e ngaahi meʻa kuo ne fai ki he kakaí. 1. Ko ʻene huhuʻi ʻa ʻIsileli, mei he nofo popula 2. Ko ʻene ngaahi palomesi 3. Ko hono ongoongo ʻi he lotolotonga kotoa ʻa e kakai 4. Ko ʻene fili ʻa ʻIsileli.

Ka koeʻuhi, ko hono Huafa pe ʻo e ʻEiki, te Ne foaki mai ai kia kitautolu ʻa e ngaahi tapuaki ko ení, ʻo ʻikai koeʻuhi ko haʻatau maʻoniʻoni, ka ko e fakahikihiki ʻo hono kololiá, mo fakatatau ki he kovinanité ʻo e kelesi. Neongo ko hotau konisenisi, ʻoku ne fakahalaʻiaʻi kitautolu, pea kuo tau angatuʻu ai pe mei he kamataʻanga, pea te ne fakamoʻui kitautolu ʻaki pe ʻEne meesi, pea ke tohi ʻene lao ʻi hotau ngaahi lotó, ʻo ʻikai ke tau faingataʻaʻia ʻi hotau ngaahi filí, ka ke ikuna. Pea ki he kau tui, ʻoku totonu ke nau maʻu ha ngaahi Masa lahi, mo ha ngaahi Tapelá pea mo ha ngaahi Kipilote-hataava, ke nau manatu ki heʻenau fakamaá, ʻi heʻenau ngaahi angahala naʻa nau fai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku totonu ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu. He ko ʻetau vakai ki heʻetau natula angahala, ko Sīsū ko hotau ʻEiki ʻetau maʻoniʻoni, ki hotau ngaahi loto pea ke tau kolenga kiate Ia, ke Ne kapusi kituʻa hotau ngaahi fili mei hotau lotolotongá, koeʻuhi ko ʻetau ngaahi aʻusia fakaʻaho ʻo e angahala, ʻi hotau natula kuo vaivai ʻiate kitautolu, ʻo ne fakatupu ʻiate kitautolu ke tau lau ʻa e kotoa ʻo e ikuna, kotoa ʻa e kololia, kotoa ʻa e fakahikihiki ki hono umā he ko ia tokotaha pe, kuo Ne meʻaʻofa mai ʻa e fakamoʻuí maʻa kitautolu, ʻEmeni.

No comments:

Post a Comment