Sunday, 19 March 2017

Sapate 19 Ma'asi, 2017

TEUT 7:21-26 ; EKI 23:28-30 ; FK 8:27 ; 1 KALO 14:12


Teutalonome 7:21-26
"21‘Oua te ke teki kiate kinautolu; he ko Sihova ko ho ‘Otua ‘oku ‘i ho lotolotonga, ko e ‘Otua lahi mo fakailifia. 22Pea ‘e faifaimālie ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘ene kapusi ‘a e ngaahi pule‘anga ko ē mei ho ‘ao: ‘e ‘ikai te ne faka‘osi kotoa leva, na‘a tupu mai ‘a e manu kaivao. 23Ka ‘e tuku li‘aki atu pē kinautolu ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘o ne te‘ia kinautolu ‘aki ha tā lahi, kae‘oua ke nau ‘auha. 24Pea te ne tuku honau ngaahi tu‘i ki ho nima, pea te ke tāmate‘i honau hingoa mei he lalo langi: ‘e ‘ikai matu‘u ha toko taha ‘i ho ‘ao, kae‘oua ke ke faka‘auha kinautolu. 25Ko e ngaahi tamapua ‘o honau ngaahi ‘otua te ke tutu ‘i he afi: ‘e ‘ikai te ke mānumanu ki he koula mo e siliva ‘oku teu ‘aki, pe to‘o ia ma‘au, na‘a tauhele‘i ai koe: he ko e me‘a fakalielia ia kia Sihova ko ho ‘Otua. 26Pea ‘e ‘ikai te ke ‘omi ha fakalielia ki ho fale, na‘a ke hoko ko e mala‘ia ‘o hangē ko ia: te ke mātu‘aki fehi‘a ki ai, he ko e mala‘ia."

'Ekisoto 23:28-30
" 28Pea te u fekau ke mu‘omu‘a atu ‘iate kimoutolu ‘a e langomū-hōneti, pea te ne kapusi mei homou ‘ao ‘a ha‘a Hevi, mo ha‘a Kēnani, mo ha‘a Heti. 29‘E ‘ikai te u kapusi atu kinautolu ‘i ha ta‘u pē taha, na‘a ngaongao ‘a e fonua, pea tupu lahi fau kiate koe ‘a e manu ‘o e vao. 30‘E fakakongokonga pē ‘eku kapusi kinautolu mei ho ‘ao, kae‘oua ke ke tokolahi, ‘o nofo‘ia ‘a e fonua."

Fakamaau 8:27
"27Pea ngaohi ‘aki ia ‘e Kitione ha ‘ēfoti, ‘o ne tuku ‘i hono kolo, ‘i ‘Ōfila; pea na‘e tango ki ai ‘a ha‘a ‘Isileli kātoa: pea na‘e hoko ia ko e tauhele kia Kitione mo hono fāmili."


1 Kalonikali 14:12
" 12Pea nau li‘aki honau ngaahi ‘otua ‘i he potu ko ia, pea fekau ‘e Tēvita, ‘o nau tutu ia."


Naʻe tala ʻe Mosese ki ʻIsileli, ko e ʻOtuá te Ne fakaʻauha ʻa e ngaahi fili ʻo ʻIsilelí, ka heʻikai fakakatoa kinautolu fakaʻangataha. Ko e fuʻu ʻOtuá fakaleveleva hono ivi, te Ne lava pe ʻe Ia ke fakaʻauha ʻa e kakai ko eni kotoa, tuʻo taha pē. Ka naʻa Ne fili pē, ke fai fakakongokonga ʻo fakaikiiki, ʻo fai ʻaki ʻa e founga tatau, mo e ivi tatau. Ko e ʻOtua faimana, ʻoku Ne mana ke liliu hoʻo moʻuí. Ka neongo iá, naʻa Ne fili pe ke tokoniʻi koe mamalie, ke akoʻi, ʻo foʻi lesoni pe ʻe taha, ʻi hono taimi, pea mo e ʻamanaki foki ki hoʻo matuʻotuʻa fakalaumalie, pea pehē foki ke lava ʻo solova, ʻa e kotoa ho ngaahi palopalema, mamalie hifo, ʻo ngāue ki he sitepu pe ʻe taha ʻi hono taimi. Falala ki he ʻOtuá, ke Ne ngāue mai ki he ongo faikehekehe ko ení. Ko fē ʻa e feituʻu ʻoku totonu ke ke ʻi aí pea ʻoku ke ʻi fē he taimi ni, kapau te ke sio vave ki mui, te ke sio ki he liliu mana kuo hoko. Ko e ikuna ʻo Kenaní, naʻe tuʻunga ʻe ua. 1. Ikuna vave, ko e ikuna matalahi ia ʻe Siosiua 2. Ikuna mamalie, ko e ʻelia, ki he ʻelia mo ikuna ʻa e kolo ki he kolo, naʻe muimui atu pe ia ʻo fakatatau ki he palani ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai fakakatoa’i ʻa e fonua ʻo e talaʻofá, ko e lahi ʻo e fonua naʻe toe ia, ke ikunaʻi ʻi he hili ʻa Siosiua (Sios 13:1-6). Ko e ʻOtuá ʻoku ne ʻafioʻi ʻa e lelei taha, ʻoku fiemaʻu ʻaupito ʻetau fakaongoongo, mo talangofua kakato kiate iá.


Naʻe toe fakatokanga ʻa Mosese ki ʻIsileli, ʻo fakafepakiʻi ʻa e tauhele ʻa e ʻaitoli, ʻo ikunaʻi ai ʻa e kakaí, ʻaki ʻenau manumanu ki he siliva, mo e koula. ʻOku tau fakakaukau ʻoku sai pe ʻa e ofi ki he angahala ʻo taimi loloa, kae ʻikai kau ai. Pea hili ange, ʻoku tau pehē, “Naʻe ʻikai teu fai ʻe au ha meʻa hala, “Ka ko ʻete ofi, ʻoku ne fakalaveaʻi kitautolu, ʻoku hanga ʻe he meʻa tauhele ʻo e angahala, ʻaki haʻo fakafisi ʻuluaki ki hoʻo mamahi ‘o e holi. Pea ke nofo mamaʻo mei he angahala ko iá, he mamaʻo taha te ke ala lava. Ka ʻoka pule ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo moʻui, manatuʻi ko ho pule foʻou ia ʻi hoʻo moʻui, pea ke ne ʻEiki ʻe ia ʻi heʻetau moʻui he meʻa kotoa pē. Pea fakaʻehiʻehi he tau hele ʻa e angahala.

No comments:

Post a Comment