Friday, 3 March 2017

Falaite 3 Ma'asi, 2017

TEUT 5:1-5 ; 4:12,33,36 ; EKI 19:5 ; 20:18, 21; MT 17:13 ; HEP 8:9

Teutalonome 5:1-5
"1PEA ui ange ‘e Mōsese ‘a ha‘a ‘Isileli kātoa, ‘o ne pehē kiate kinautolu, Fanongo mai, ‘a ‘Isileli, ki he ngaahi fekau mo konisitūtone, ‘a ia ‘oku ou ‘a‘au ‘i homou telinga he ‘aho ni, ke mou ako ai, ‘o tokanga ke fai ia. 2Ko Sihova ko hotau ‘Otua na‘a ne feia ha fuakava mo kitautolu ‘i Hōlepi. 3Na‘e ‘ikai ko ‘etau ngaahi tamai na‘a ne fai ai ‘a e fuakava ni, ka ko kitaua pē, ‘a kitautolu ‘oku fehaofaki mo‘ui he ‘aho ni. 4Ko e fefolofolai ‘a Sihova mo kimoutolu ‘i he mo‘unga mei he loto afi ko e femātaaki. 5Na‘a ku tu‘u ‘i he vaha‘a ‘o Sihova mo kimoutolu ‘i he taimi ko ia ke fakahā kiate kimoutolu ‘a e folofola ‘a e ‘Eiki: he na‘a mou manavahē ‘i he ‘ao ‘o e afi, ‘o ‘ikai te mou ‘alu hake ki he mo‘unga; pea ne folofola mai."

Teutalonome 4:12, 33, 36
"12Pea na‘e folofola ‘a Sihova kiate kimoutolu mei he loto afi: ko e le‘o ‘o e ngaahi lea na‘a mou ongo‘i, ka na‘e ‘ikai te mou sio ha ‘ata‘i me‘a, ko e le‘o pē. 33Kuo fanongo koā ‘e ha kakai ki he le‘o ‘o e ‘Otua ‘oku ne folofola mei he loto afi, ‘o hangē ko ho‘o fanongo, ‘o nau mo‘ui? 36Na‘a ne tuku ke ke fanongo ki hono le‘o mei langi ke ne ako‘i koe; pea ‘i māmani na‘a ne tuku ke ke mamata ki hono fu‘u afi, pea na‘a ke fanongo ki he‘ene folofola mei he loto afi."

'Ekisoto 19:5
" 5Pea ko eni, kapau te mou mātu‘aki tokanga ki hoku le‘o, mo tauhi ‘eku fuakava, te mou toki hoko ko ‘eku koloa kānokato ‘i he kakai kotoa: he ‘oku ‘o‘oku ‘a māmani kātoa."

'Ekisoto 20:18, 21
"8Pea ‘ilo ‘e he kakai kotoa ‘a e fatulisi, mo e tapa ‘a e ‘uhila, mo e lea ‘a e talupite, mo e kohu ‘a e mo‘unga: pea ‘i he‘enau vakai ki ai, na‘a nau ngatētē tu‘u, ‘o hiki ki he mama‘o. 21Pea tutu‘u ‘a e kakai mei he mama‘o, kae ‘unu‘unu ‘a Mōsese ki he ngaahi ‘ao fakapo‘uli ‘a ia na‘e ‘afio ai ‘a ‘Elohimi."

Matiu 17:13
"13Toki e‘a ki he kau ako, tā ko Sione Papitaiso ‘oku kau ki ai ‘ene lea."

Hepelu 8:9
"9‘a ia ‘oku ‘ikai hangē ko e fuakava na‘a ku fokotu‘u mu‘a ma‘a ‘enau ngaahi kui, ‘i he ‘aho ko ia na‘a ku pukenima‘i kinautolu ke taki atu mei ‘Isipite; he na‘e ‘ikai te nau nofo ‘i he‘eku fuakava ko ia, pea na‘a ku tuku ‘eku tokanga‘i kinautolu–ko e folofola ia ‘a e ‘Eiki."

Ko e kovinanite ʻi Holepi. Naʻe fekau ʻe Mosese, ke haʻu ʻa e fakatahá kotoa ʻo ʻIsileli, he ʻoku fiemaʻu ʻenau tokangá ki he fekau mei he ʻOtuá. Ko e taimi ʻoku tau fanongo ai ki he folofola ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau teuteuʻi kitautolu, ke tau ako mei ai, pea ʻi heʻetau maʻu iá ʻoku tau teuteu leva ke ngāueʻaki kotoa hono ngaahi ʻuhingá, pea ko e hā pe ʻa e meʻa kuo akó, kuo pau ke tau fai ia, he ʻe ʻosi ʻa e fanongó, mo e akó, he ʻoku ʻikai ko e fakafonu pē hotau ngaahi nimá, ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukaú, pe ko hotau ngaahi ngutu, ke talanoa ʻaki, ka ke tau taki tonu ʻetau ʻofá, mo ʻetau fetalanoaʻakí.

Naʻe lave ʻa Mosese ki he kovinanite, pe fuakava naʻa nau fai mo e ʻOtuá ʻi Holepi, he kuo pau ke ne hanga ʻe he kovinanité ni, ʻo puleʻi kinautolu, pea ke nau vakai ki he fakaofo ʻa e kelesi fakaeʻOtuá, ʻi heʻene fakasiʻisiʻi ʻa e fekau, ʻo liliu ko e kovinanite, ʻo tau maʻu ai ʻa e ivi, ke ne haʻihaʻi mālohi, ke talangofua ki ai, ʻaki pē ʻetau loto fiemalie ki ai, pea tau lotolahi ki ai, he ko e palōmesi fakaʻOtuá ia ʻoku ʻi he kovinanite. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi palomesi, mo e ngaahi fakamana, naʻe fakakau ia ko e niʻihi ʻoe ngaahi tuʻutuʻuni, ʻo hangē ko e fekau hono UA, TOLU mo e NIMA ʻo kau kinautolu ia ʻi he kovinanité, ʻa e ngaahi kongokonga ʻo e kovinanite ko ení. Naʻe ngaohi ia ʻe he ʻOtuá, ʻo ʻikai mo ʻetau fanga tamaí, pea ʻikai mo ʻEpalahame, ʻAisake mo Sekope. Ko kinautolu ia naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e kovinanite ʻo e kamú (Ng 7:8) ka naʻe ʻikai ko e Fekau ʻe 10. Ko e maama ʻo e fakahā meʻa ʻa e ʻOtuá naʻe māmālie pe, ʻene huluhulú pea ki he fānaú, ke nau ʻilo lahi ange ki he fakakaukau ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau fanga tamaí. Ko e kakaí kuo nau hū ki ha kovinanite mo e ʻOtuá pea naʻe fekau kinautolu ʻe Mosese ke nau fanongo, ako mo talangofua ki heʻene tuʻutuʻuni. Ko e kau kalisitiane foki, kuo hῡ mo kinautolu ki he kovinanite mo e ‘Otua ‘o fou ‘ia Kalaisi pea oku totonu ke nau ongongofua ki he meʻa ʻoku ʻamanaki mai kiai ʻa e ʻOtuá. Naʻe fekau ʻe Mosese ki ʻIsileli ʻa e foʻi meʻa ʻe tolu, ko ha faleʻi fakapotopoto ia, maʻa e kau muimui kotoa pē ʻo e ʻOtuá.

  1. Ko e fanongo, ko e fanongo ʻoku ne tanaki mai, mo tali ʻa e fakamatala ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá.
  2. Ko e akó, ko e ‘a koe, ko e mahino mo e ʻuhinga ʻo e ngaahi ouau ʻoku faí. 
  3. Ko e muimui, ko hono fai ʻa e kotoa ʻo e meʻa kotoa kuo ne ako ki ai, mo maʻu ʻa e mahino. 

Ko e konga ko eni ʻe tolu, ko e uho ia ʻo e tupu ʻo e fetuʻutaki mo e ʻOtuá. Fai ki ai.

No comments:

Post a Comment