Teutalonome 6:20-25
"20Ka ‘eke kiate koe ‘e ho foha ‘amui, ‘o pehē, Ko e hā ‘a e ngaahi fakamo‘oni, mo e ngaahi fekau mo konisitūtone, ‘a ia kuo tu‘utu‘uni atu ‘e Sihova ko hotau ‘Otua? 21Pea te ke toki pehē ki ho foha, Na‘a mau nofo ko e kau tamaio‘eiki kia Felo ‘i ‘Isipite; 22pea na‘e fakahao mai kimautolu ‘e Sihova mei ‘Isipite ‘aki ‘a e nima mālohi: pea na‘e ‘ai ‘e Sihova ha ngaahi faka‘ilonga mo me‘a fakaofo, ko e ngaahi me‘a lalahi mo kovi ki ‘Isipite, kia Felo mo hono fale kotoa, ka mau sio ki ai: 23pea ne fakahū mai kimautolu mei ai koe‘uhi ke ne fakahū kimautolu, ke ne foaki mai ‘a e fonua na‘a ne fuakava ai ki he‘etau ngaahi kui. 24Pea na‘e fekau mai ‘e Sihova ke fai ‘a e ngaahi fekau ni kotoa, ke ‘apasia kia Sihova ko hotau ‘Otua, ma‘a ‘etau lelei ai pē, koe‘uhi ke ne fakahaofi mo‘ui kitautolu, ‘o hangē ko ia he ‘aho ni. 25Pea ‘e tu‘u ia ma‘atau mā‘oni‘oni, ‘o kapau te tau tokanga ke fai hono kotoa ‘o e fekau ni ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko hotau ‘Otua, ‘o hangē ko ‘ene tu‘utu‘uni mai."
Teutalonome 4:1
"1PEA ko eni, ‘e ‘Isileli, ke ke tokanga ki he ngaahi tu‘utu‘uni mo konisitūtone, ‘a ia ‘oku ou ako ni kiate kimoutolu, ke fai ki ai; koe‘uhi ke mou mo‘ui, pea ke mou hū, ‘o ma‘u ‘a e fonua ‘oku foaki atu ‘e Sihova, ko e ‘Otua ‘o ho‘omou ngaahi kui."
'Ekisoto 13:3,8,14
"3Pea lea ‘a Mōsese ki he kakai, ‘o pehē, Manatu‘i ‘a e ‘aho ko eni, ‘a ia kuo mou omi ai mei ‘Isipite, mei he fale hopoate; he ko e nima mālohi na‘e ‘omi ai kimoutolu ‘e Sihova mei ai: pea ‘e ‘ikai ha mā lēvani ‘e kai. 8Pea te ke hīnoi‘i ho foha ‘i he ‘aho ko ia, ‘o pehē, Koe‘uhi ā ko e me‘a na‘e fai ‘e Sihova kiate au ‘i he‘eku hū kitu‘a mei ‘Isipite.14Pea ka faifai pea fehu‘i kiate koe ‘e ho foha ‘amui, ‘o pehē, Ko e hā ē? Pea te ke tali ki ai, Ko e nima mālohi na‘e ‘omi ai kimautolu ‘e Sihova mei ‘Isipite, mei he fale hopoate."
Selemaia 32:39
"39Pea te u ‘atu kiate kinautolu ha taha‘i loto, mo ha taha‘i ‘alunga, ko e ‘apasia kiate au ma‘u ai pē; ma‘anau lelei, pea ma‘a e lelei ‘a ‘enau fānau ‘oka hili kinautolu."
Loma 10:3,5
" 3He ko e me‘a ‘i he ‘ikai te nau ‘ilo ki he mā‘oni‘oni ‘oku mei he ‘Otua, ka nau feinga pē ke tu‘u ‘a e mā‘oni‘oni fakaekinautolu, ko ia na‘e ‘ikai ai te nau fakavaivai ki he mā‘oni‘oni ‘oku mei he ‘Otua. 5He ‘oku tohi ‘e Mōsese, Ko e me‘a ki he mā‘oni‘oni ‘oku mei he Lao, ko e tangata kuo fai ia te ne mo‘ui ai."
Ko e fānaú, ʻoku nau fakamalumalu ʻi he mafai ʻo e ngaahi matuʻa, ki he
moʻui ʻa e ʻOtuá, pea kuopau ke fai ia. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Mosese ki ʻIsileli, ke
nau hanga ʻo akonekina ʻenau fānaú ʻaki ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Pea ʻi
heni, ko e fehuʻi taau, ʻo ka ʻeke atu ʻe ho foha ʻamui. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e
ngaahi fakamoʻoni, mo e ngaahi fekaú? Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e konisitutone,
mo e ngaahi meʻa kehe pe, kuo tuʻutuʻuni ʻe Sihova ke nau fai. Pea ko e meʻa
lelei ki he fānaú, ke ʻi ai haʻana nau taukei vave, ke nau ʻiloʻi ʻa e kaveinga
moʻoni, mo e ʻuhinga ʻo e ngaahi ouau fakalotu, ʻoku akoʻi kinautolu ki ai, pea
ʻikai ko ia pe, ka ʻi he ʻaho ni, ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e fānaú ia ke nau ʻilo,
mo mahino kiate kinautolu ʻa e moʻui fakalaumalie lolotonga pe ʻoku nau kei
tamaikí.
Ko e tali kakato ke ʻoange ki he ngaahi fiemaʻu ko eni ʻa e fānaú, ʻoku mei
he ngutu pe ʻo ʻenau ngaahi mātuʻá. He ko e matuá kuopau ke nau ʻoange ʻa
e ngaahi akonaki totonu, kia kinautolu ʻoku nau ʻi honau malumalú. Neongo
heʻikai ke ʻeke ange ia ʻe he fānaú. Ka ko honau fatongia totonu ia ke fai. Ka
ʻeke ʻe he fānaú ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, pea ke nau tokanga
ki hono talí, ke nau fakamanatu ʻa ʻenau popula ʻi ʻIsipité mo hono fakahaofi
kinautolu mei ai ʻe he ʻOtuá, pea mo ʻene ngaahi faivelenga maʻa kinautolu
maʻu ai pe, pea ʻoku totonu leva ke ʻilo ʻe he fānaú ʻa e fai fakamoʻui ʻa e ʻOtuá
ʻia Kalaisi, mei heʻenau ngaahi mātuʻá tonu.
Ko e ʻiloʻi ʻo e moʻui fakalaumalie, pea mo e lelei taha ʻo e lao maʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻoku ne hanga ʻe ia ʻo fakaeʻa ʻa e angahala ʻa e tangatá, mo ʻene fiemaʻu ha fakamoʻui, pea ke teuteu hono lotó, ke ne talitali ʻa e fakamoʻui tauʻatāina. Ko e kosipelí ʻoku ne fakafuofuaʻi, ʻa e lahi mo e langilangi ʻo e laó, pea naʻe ʻikai ko e talangofuá pe ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ka ko ʻene loto ʻe ia ke Ne fua ʻa e malaʻia ʻa e tangatá ʻi heʻene tautau ʻi he ʻakaú, ke fakafoki ʻaki ʻa e heé, mo e angatuʻú, pea mo e ngaahi filí, ʻaki ʻa ʻenau fakatomala, mo tui, pea mo e fakamolemole, kaeʻumaʻā ʻa e fakafoʻou, ʻi Heʻene kelesí ke ʻofa ki he ʻOtua taupotu ʻi he māmaní, pea mo e māmani ʻi ʻolungá , ke ʻofa kiate Ia ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e kau ʻangeló, ʻoku nau fai kiate Ia ʻo taʻengata, pea taʻengata.
Ko e ʻiloʻi ʻo e moʻui fakalaumalie, pea mo e lelei taha ʻo e lao maʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻoku ne hanga ʻe ia ʻo fakaeʻa ʻa e angahala ʻa e tangatá, mo ʻene fiemaʻu ha fakamoʻui, pea ke teuteu hono lotó, ke ne talitali ʻa e fakamoʻui tauʻatāina. Ko e kosipelí ʻoku ne fakafuofuaʻi, ʻa e lahi mo e langilangi ʻo e laó, pea naʻe ʻikai ko e talangofuá pe ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ka ko ʻene loto ʻe ia ke Ne fua ʻa e malaʻia ʻa e tangatá ʻi heʻene tautau ʻi he ʻakaú, ke fakafoki ʻaki ʻa e heé, mo e angatuʻú, pea mo e ngaahi filí, ʻaki ʻa ʻenau fakatomala, mo tui, pea mo e fakamolemole, kaeʻumaʻā ʻa e fakafoʻou, ʻi Heʻene kelesí ke ʻofa ki he ʻOtua taupotu ʻi he māmaní, pea mo e māmani ʻi ʻolungá , ke ʻofa kiate Ia ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e kau ʻangeló, ʻoku nau fai kiate Ia ʻo taʻengata, pea taʻengata.
No comments:
Post a Comment