TEUT 9:12-14; 9:6; 29:20; EKI
32:9,10; NOM 14:12
Teutalonome 9:12-14
"12Pea folofola ‘a Sihova kiate au, Tu‘u ‘o ‘alu hifo ke vave; he ko ho kakai na, ‘a ‘ia na‘a ke fakahao mai mei ‘Isipite, kuo nau fakaka‘anga kinautolu; kuo vave ‘enau afe mei he hala na‘a ku tu‘utu‘uni kiate kinautolu, kuo nau ngaohi hanau ‘īmisi ukamea. 13Na‘e folofola foki ‘a Sihova kiate au, ‘o pehē, Kuo u vakai ‘a e kakai na, pea tā ko e kia kekeva ia: 14tuku au ke u faka‘osi kinautolu, mo tāmate‘i honau hingoa mei he lalo langi: ka u ngaohi koe ko e kakai kaukaua ange mo lahi ‘iate kinautolu."
Teutalonome 9:6
"6Ko ia ke ke ‘ilo ‘oku ‘ikai ko ho‘o mā‘oni‘oni ‘oku foaki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘a e fonua lelei ni ke ke ma‘u; he ko e kakai kia kekeva koe."
'Ekisoto 32:9,10
"9Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, kuo u vakai ‘a e kakai na, Pea tā ko e kakai kia kekeva ia: 10ko ia tukuange mu‘a ke kakaha ‘eku ‘ita kiate kinautolu, ka u faka‘auha kinautolu, pea te u ngaohi koe ko e kakai lahi."
Nomipa 14:12
"12Ka u taa‘i kinautolu ‘aki ha mahaki faka‘auha, ‘o hifo mei honau tu‘unga; ka u ngaohi koe ko e kakai lahi mo mālohi ‘iate kinautolu."
Ko e ongoongo fakaloloma meia Sihova. Ko e hili eni hono foaki ʻe he
ʻOtuá ʻa e laó, pea Ne folofola ʻo fakahā kia Mosese, ʻa e meʻa kuo fai ʻe
he kakaí. Kuo nau ngaohi kafi koula, pea kuo nau lotu ki ai. Ko e angahala
mātuʻaki kovi ʻaupito eni, kuo fai ʻe he kakaí, pea ko e kovitaha eni ʻi hono
kotoa ʻa e meʻa, mo e angahala ʻoku nau faí, pea ko honau tuhá pe ko e
ʻauha. ʻOku ʻikai ke nau fakakaukau, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pe,
ʻoku nau fai ʻoku hala. Pea naʻa ʻoku ʻi ai hotau tokolahi, ʻoku ʻikai ke nau ʻilo,
ʻoku ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá ʻenau meʻa kotoa pe ʻoku nau fai, ʻo aʻu ki he kovi, ʻoku
ʻi honau ngaahi lotó. Fai maʻa, he ko e ʻOtuá ē ʻoku ʻafio. Pea ko hono foaki
ange ʻo Kenaní, ko e hā ʻa e lelei ʻoku ʻiate kinautolu. ʻOku halaʻatā he kuo
fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá, ke fakaʻauha kinautolu, pea Ne loto kia Mosese, ke
mavahe ia, ka ne fai ʻe ia hono fakaʻauha kinautolú. Ko hono fakahaaʻi ia, ʻa
e mātuʻaki kovi ʻa e angahala kuo nau faí. Naʻe ʻikai ke houhau ʻa e ʻOtuá ia,
koeʻuhi ko ha meʻa maʻolunga naʻa ne fakatupunga, he ʻoku pehē maʻu pe ʻa e
faʻahinga ia ʻo e tangatá. Naʻe teki ʻa Mosese ʻi hono fakahaaʻi ʻa e houhau ʻo
e ʻOtuá mei langi, ʻo fakafepakiʻi ʻa e fakaʻotumate ʻa e kakaí. Pea kuo hanga
ʻe heʻenau angahala ʻo maumauʻi ʻenau kovinanite mo e ʻOtuá, he ko e kakai
kia kekeva, pea kuo finangalo ʻa e ʻOtuá ke fakaʻauha kinautolu, kae fakaili
ha kakai foʻou ʻia Mosese. Pea ʻoku fakamanatu ʻe he ʻapositolo, “Ko ia foki,
kapau ʻoku ʻia Kalaisi ha taha ko e mātuʻaki fakatupu foʻou ia” (1 Kol 5:17). ʻA
ia ko e kau kalisitiané, ko e kakai mātuʻaki foʻou ʻaupito kinautolu, ʻo kamata
ia mei he lotó. He ko e Laumalie Maʻoniʻoní ʻoku Ne foaki kia kinautolu, ʻa
e moʻui foʻou, pea ʻikai ke nau toe tatau kinautolu, mo ʻenau toʻonga moʻui
kimuʻá. ʻOku ʻikai ke tau liliu kitautolu pe toe fakaangaanga, pe toe akoʻi, he ko
kitautolú kuo toe fakatupu (Fakatupu Foʻou) ki he moʻui taha, mo Kalaisi (Kol
2:6,7) Ko ia ʻa e Moʻui Foʻoú.
No comments:
Post a Comment