Monday, 20 March 2017

Monite 20 Ma'asi, 2017

TEUT 8:1-4 ; 4:1 ; 29:5 ; PALO 3:11,12 ; MT 4:4 ; LK 4:4 ; HEP 12:5-11

Teutalonome 8:1-4
"1KO E fekau kotoa ‘oku ou ‘atu he ‘aho ni te mou tokanga ke fai ki ai, koe‘uhi ke mou mo‘ui, mo hoko ‘o tokolahi, pea ke mou hū atu ‘o ma‘u ‘a e fonua na‘e fuakava ai ‘e Sihova ki ho‘omou ngaahi kui. 2Pea te ke manatu ki he hala kotoa kuo taki ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, he fāngofulu‘i ta‘u ni ‘i he Toafa, koe‘uhi ke ne fakavaivai‘i koe, ka ne sivi koe, ke hā ‘a e me‘a ‘oku ‘i ho loto, pe te ke fie tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni pe ‘ikai. 3‘Io, na‘a ne fakavaivai‘i koe, ‘o ne tuku ke ke fiekaia, ‘o ne fafanga koe ‘aki ‘a e mana, ‘a ia ko e me‘a na‘e ‘ikai te ke ‘iloa, pe ‘ilo ki ai ‘e ho‘o ngaahi kui; koe‘uhi ke ne fakae‘a kiate koe ‘oku ‘ikai mo‘ui ‘a e tangata ‘i he mā pē, ka ko e me‘a kehekehe ‘oku hū atu mei he fofonga ‘o Sihova ‘a ia ‘oku mo‘ui ai ‘a e tangata.Māt 4.4; Luk 4.4 4Na‘e ‘ikai mokulu ho kofu ko ‘ene motu‘a, pea na‘e ‘ikai ke fepulopulasi ho va‘e ‘i he ta‘u ni ‘e fāngofulu."

Teutalonome 4:1
"1PEA ko eni, ‘e ‘Isileli, ke ke tokanga ki he ngaahi tu‘utu‘uni mo konisitūtone, ‘a ia ‘oku ou ako ni kiate kimoutolu, ke fai ki ai; koe‘uhi ke mou mo‘ui, pea ke mou hū, ‘o ma‘u ‘a e fonua ‘oku foaki atu ‘e Sihova, ko e ‘Otua ‘o ho‘omou ngaahi kui."

Teutalonome 29:5
"5Pea kuo u taki kimoutolu ‘i he toafa ‘o fāngofulu‘i ta‘u: kuo ‘ikai mokulu homou kofu ko ‘ene motu‘a, pea kuo ‘ikai tō ho sū mei ho va‘e ko ‘ene ‘osi‘osi."

Palovepi 3:11,12
"11Tama, ‘oua te ke va‘inga‘aki ho ako ‘oku fai ‘e he ‘Eiki; Pea ‘oua te ke kina ‘i ho tautea ‘e ia: 12He ko ia ‘oku ‘ofa ki ai ‘a e ‘Eiki ‘a ia ‘oku ne kinisi; ‘Io, hangē ko e fai ‘e ha tamai ki hono foha pele."

Matiu 4:4
"4Ka ka tali ‘e ia ‘o pehē, Kuo tohi, ‘Oku ‘ikai mo‘ui ‘a e tangata ‘i he mā pē, ka ‘i he ngaahi folofola kotoa pē ‘oku ‘alu atu mei he fofonga ‘o e ‘Otua."

Luke 4:4
"4Pea tali 'e Sīsū kiate ia, 'o pehē, Kuo tohi, 'Oku 'ikai mo'ui 'a e tangata 'i he mā pē."

Hepelu 12:5-11
"5Pea kuo ngalo ‘aupito ‘iate kimoutolu ‘a e enginaki ‘a ia ‘oku ne lea kiate kimoutolu ‘o hangē ha fānau, Si‘oku foha, ‘oua te ke ta‘etokanga‘i ‘a e kini ‘oku fai ‘e he ‘Eiki, ‘uma‘ā ha‘o vaivai ‘i ho valoki‘i ‘e ia.Siope 5.17; Pal 3.11-12 (LXX) 6He ko ia ia ‘oku ‘ofa ki ai ‘a e ‘Eiki, ‘a ia ‘oku ne kinisi; ‘io, ‘oku ne taa‘i ‘a e foha takitaha ‘oku ne ma‘u. 7Ko homou kinisi ia ‘oku mou kātaki na: ko e ngaohi ‘o e fānau ia ‘oku fai ‘e he ‘Otua kiate kimoutolu; he ko e fe‘ia ha foha ‘a ia ‘oku ‘ikai ke kinisi ‘e he‘ene tamai? 8He kapau leva ‘oku mou ‘ata‘atā mei he kinisi, ‘a ia kuo ‘inasi ai kotoa pē, pea tā ko e koto tupu fe‘auaki kimoutolu, pea ‘oku ‘ikai ko e fānau. 9Kae‘uma‘ā, na‘a tau ma‘u mu‘a ke kinisi kitautolu ‘a e ngaahi tamai ‘a hotau kakano, pea na‘a tau faka‘apa‘apa ki ai; hono ‘ikai taau ange noa pē ‘etau anganofo ki he Tamai ‘a e ngaahi laumālie, ka tau mo‘ui? 10‘Io, ko e fa‘ahinga ko ē foki na‘a nau kinisi kitautolu ‘o ‘aho si‘i pē, ‘o fakatatau ki he me‘a na‘e hā lelei kiate kinautolu; ka ko e toko taha ko ē, ko e fai ke ‘aonga mo‘oni, koe‘uhiā ke tau kau ‘i he mā‘oni‘oni ‘a‘ana. 11Pea ko eni, ka fai ha kinisi, tala‘ehai ‘oku tau ongo‘i leva ko e me‘a fakafiefia ia, kaekehe, ko e me‘a fakamamahi; ka ‘e faifai pea tupu ai kiate kinautolu kuo ‘osi ‘a ako ai, ha fua ‘oku hoa mo e melino, ko e koto mā‘oni‘oni."

ʻOua naʻa ngalo ʻa Sihova. ʻI he v.3 naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e veesi ni, ʻi hono ʻahiʻahi ia ʻe he tevolo, ke Ne liliu ʻa e ngaahi foʻimaka ko e mā. ʻOku fakakaukau ʻa e tokolahi, ko e moʻuí ʻoku makatuʻunga ʻi he fiemalie ʻenau fiekaiá, pea kapau te nau maʻu ha paʻanga feʻunga, ke kumi honau kofu, ʻai ʻenau kai, pea nau vaʻingaʻaki ʻi ha ngaahi vaʻinga maʻolunga, ʻoku nau fakakaukau leva ʻoku nau moʻui, ʻi ha “moʻui lelei mo fiemalie”. Ka ko e ngaahi meʻa ko iá, ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fakafiemalieʻi ʻa ʻetau fiemaʻu lolototaha. Ka ʻi he ngataʻangá, te ne liʻaki pakupaku pe kitautolu mo e taʻefiemalie. Ko e moʻui moʻoní fakatatau kia Mosese, ʻoku haʻi ia mei he tuku kakato ki he ʻOtuá, mo moʻui ʻaki ʻa e folofola kotoa pe, ʻoku haʻu meiate ia. ʻOku anga fēfē ʻetau lava ʻo moʻui ʻaki ʻene folofola? 1. Ke tau ʻiloʻi lelei, ko ʻetau fiemaʻu taha ia. 2. Ko e ʻOtua pe, te Ne lava ʻo fakafiemalieʻi moʻoni kitautolu. 3. Lotu ʻi he lotolotonga ʻo e ʻOtuá ʻi Hono poto, mo ʻene takí hangē ko ia kuo tau lau ai. 4. Ko e fakamoʻuí ko e fetuʻutaki ʻa koe mo ia ʻia Kalaisi. 5. Fai ʻa e meʻa ʻoku ne akoʻi ai koé.

ʻOku faingofua maʻu pē kia kitautolu ke tau tokanga ki he maluʻi ʻa e ʻOtuá kuo Ne fai maʻa kitautolu. Ka ʻoku tātaaitaha kia kitautolu, ke tau tokanga pē fai ha fakamālō ki he ʻOtuá ʻi he ʻikai ke maumau ʻetau meʻalelé, mo e ʻikai ke mahae hotau kofú, pe koʻetau ʻū meʻa ngāué, ʻoku hao pē mo ia he maumau. Ko ʻIsileli, naʻa nau tōnounou he taʻetokanga ki he taʻu ko ia ʻe 40 naʻa nau hēhēholo ai ʻi he toafá, ko honau ngaahi kofú, naʻe ʻikai ke maumau, pea ko honau vaʻé naʻe ʻikai ke fepulopulasi. Ko ia ai, naʻe ʻikai ke nau manatuʻi, ke fai ha fakamālō ki he ʻOtuá, ʻi he ngaahi tapuaki ko eni, naʻe maʻu fakalongolongo pē. He ko e toafá, ko e ʻapiako ia, ke akoʻi ai ʻa ʻIsileli, ʻi he taʻu ko ia ʻe fāngofulú. He ko e ngaahi meʻa naʻe hoko aí, ʻoku taau ia ke manatuʻi ʻo nau lekooti hono taumuʻá, ke nau manatu ki ai. Kuopau ke nau manatuʻi ʻa e taimi ʻo e fusimoʻomo, he taimi niʻihi ʻo e vai, pē meʻakai, ke ʻoua te nau ʻafungi, ka nau angavaivai, he falala ki he ʻOtuá, he kuo ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa. Kuopau ke nau manatuʻi ʻa e foaki meʻa ʻa e ʻOtuá, kia kinautolu, ʻa e foaki ʻo e meʻakai, mo e moʻui lelei, he naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa foʻou, maʻa kinautolu. Ko e Moʻui Foʻoú, ko e meʻa foʻou ʻataʻatā pe ia mei he ʻOtuá, ʻo fou mai ʻia Kalaisi, ʻoku ʻikai haʻatau meʻa ai ʻe taha.

No comments:

Post a Comment