Teutalonome 5:16-21
"16Faka‘apa‘apa ki ho‘o tamai mo ho‘o fa‘ē, ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua: koe‘uhi ke lahi ho ngaahi ‘aho, pea koe‘uhi ke ke tu‘umālie ‘i he kelekele ‘oku foaki kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua. 17‘Oua na‘a ke fakapō. 18Pea ‘oua na‘a ke tono ‘unoho. 19Pea ‘oua na‘a ke kaiha‘a. 20Pea ‘oua na‘a ke tu‘u ko e fakamo‘oni loi ki ho kaungā‘api. 21‘Oua te ke holi ki he uaifi ‘o ho kaungā‘api; pea ‘oua te ke mānumanu ki he fale ‘o ho kaungā‘api, ki hano ‘api, pe ki ha‘ane tamaio‘eiki, pe ki ha‘ane kaunanga, ki ha‘ane pulu, pe ki ha‘ane ‘asi, pe ki ha me‘a ‘e taha ‘oku ‘a ho kaungā‘api."
'Efeso 6:2-3
"2“Faka‘apa‘apa ki ho‘o tamai mo ho‘o fa‘ē,” (ko e ‘uluaki fekau ia ‘oku ‘i ai hano tala‘ofa), 3“ka ke monū‘ia, pea ke nofo fuoloa ‘i māmani."
Matiu 5:21-22, 27-30
"21Kuo mou fanongo ne folofola‘aki ki he mātu‘a ‘i mu‘a, ‘o pehē, ‘oua na‘a ke fakapō; pea ‘ilonga ‘a ia te ne fakapō, ‘e fakamāumatea ia ‘i he fakamā‘anga fakakolo: 22ka ‘oku ou tala kiate kimoutolu ‘e au, ‘Ilonga ‘a ia te ne ‘ita ki hono kāinga, ‘e fakamāumatea‘i he fakamāu‘anga fakakolo; pea ka ‘ilonga ‘a ia te ne pehē ki hono kāinga, Siana vale, ‘e fakamāumatea ia ‘i he Sanetalimi; ka ‘ilonga ha taha te ne pehē, Siana angatu‘u, ‘e fakamāumatea pea tutu ‘i he afi ‘o Kihena. 27Kuo mou fanongo na‘e folofola‘aki, ‘oua na‘a ke tono fefine: 28ka ‘oku ou tala kiate kimoutolu ‘e au, ‘Ilonga ‘a ia te ne fakasio ki ha fefine ke tafunaki ‘ene holi ki ai, kuo ne tono‘i ia ‘i hono loto. 29Ko ia, neongo ko ho mata to‘omata‘u ‘oku fakahingaki koe, kape‘i ia ‘o li‘aki: he ‘oku lelei mu‘a kiate koe ke mole hao kupu pē ‘e taha, ‘i he lī ho sino kotoa ki Heli. 30Pea neongo ko ho nima to‘omata‘u ‘oku fakahingaki koe, tu‘usi ia pea li‘aki; he ‘oku lelei mu‘a kiate koe ke mole hao kupu pē ‘e taha, ‘i he a‘u ho sino kotoa ki Heli."
Luke 18:20
"20‘Oku ke ‘ilo pē ‘a e ngaahi fekau, ‘Oua na‘a ke fe‘auaki, ‘Oua na‘a ke fakapō, ‘Oua na‘a ke kaiha‘a, ‘Oua na‘a ke tukuaki, Faka‘apa‘apa ki ho‘o tamai mo ho‘o fa‘ē."
Loma 7:7
"7Pea fēfē ai? te ta pehē, ko e Lao ko e koto angahala? Molekemama‘o! Ka neongo ia, ka na‘e ‘ikai te u lave‘i ‘a e angahala, ka ne ta‘e‘oua pē ‘a e Lao. ‘O pehē; ne ‘ikai te u ongona ‘a e mānumanu, ka ne ta‘e‘oua ‘a e pehē mai ‘e he Lao, ‘Oua na‘a ke mānumanu."
Ko e fekau ʻe 10, ʻoku fakatokanga ai kitautolu ʻe he ʻOtuá. Ko e talangofua
ki heʻetau mātuʻá ko e kaveinga tefito ia ʻi heʻetau kei iiki, ka ko hono
fakalangilangiʻi kinautolu, ʻoku totonu ke fai hokohoko pe ia ki heʻenau mate.
Ko e taha ʻo e founga fakalangilangi ʻo e mātuʻa, ke teuteu maʻa kinautolu ʻi
he taimi ʻo ʻenau ngaahi fiemaʻu fakapaʻanga, pē ko e taimi ʻoku nau puke
aí mo taʻemalava ke nau kei tokangaʻi kinautolu. Ko e founga lelei taha ke
fakalangilangiʻi kinautolu, he ‘enau paasi mai ʻa e langilangi mahuʻinga ʻo
Kalaisi, pē ko e moʻui ʻa Kalaisí ki heʻenau fānaú, ʻa e founga ʻenau ngāue,
mo e talanoa, ʻoku mahuʻinga ke nau maʻu, pea mo e ʻulungaanga ʻoku nau
fai. Ko e hā ha meʻa te ke fai ke fakahaaʻi ʻaki hoʻo fakaʻapaʻapa ki hoʻo ongo
matuá? Ko e moʻui ʻaki ha moʻui, te ne ʻomi ʻa e langilangi kia kinaua? Ko
Kalaisi pē, mo ʻEne moʻuí, ke fai ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa ki he ngaahi matuʻa.
Pea ko e ngaahi fāmili fakaʻOtuá pē, te nau lava ʻo tafoki, ʻo akoʻi ʻenau fānaú,
ʻaki ʻa Kalaisi, mo ʻEne moʻuí, pea te nau lava ʻo talangofua ki he fekau ko ení.
“ʻOua naʻa ke fakapō. Kapau ʻe pehē ʻe ha taha “Heʻikai teu fakapoongi ʻa e
kakai”. Pea te pehē ki ai “lelei”. Pea kuo ne fakakakato ʻa e mataʻitohi ʻo e lao
ni. Ko e fakamatala ʻa Sīsū ia, ko ia ʻoku ʻitá, ʻoku ne maumauʻi ʻa e lao. ʻOku
ke ʻita ki ha tokotaha, ʻoku ne tukuakiʻi halaʻi koe, pea ʻi he momeniti pe ko iá,
ʻoku ke fakaʻamu mai ke ne mate? Ko e akonaki ʻa Sīsuú felāveʻi mo e lao ni,
ko e fakapoó ʻoku haʻu ia mei he lotó. ʻOku tau fakaʻamu ʻoku tau ʻi he tafaʻaki
fehangahangai ʻo e ʻitá, mo e fehiʻá, ʻa ia ko e ʻofa mo e fakalelei, ʻio ko Sīsū
pē ʻe lava aí.
ʻOua ʻe tono mali. Ko e tonó, ko e lavakiʻi ʻo ha taha ke hē takai holo, ʻo
ʻikai ke tauhi, ka ko e fetuʻutaki ʻi he holi pe ʻa e kakano. Ko ia ʻoku ne toʻo
maʻamaʻa pē, ʻa e nofo malí, ʻoku ne toʻo maʻamaʻa pe, ʻa ʻene fetuʻutaki mo
e ʻOtuá. Kaekehe ko e ngaahi fekau ʻe nima fakaʻosí, ʻoku nau fehokotaki
kotoa pe, he ko e kotoa ʻa e lao ʻa e ʻOtua, ko e ngaahi lao kongokonga pe,
he ko e foʻi mafai tatau, ʻoku ueʻi kitautolu ke fai ʻa e meʻa koeé, pea ne toe
ueʻi kitautolu ke fai ʻa e meʻa ko eé. Ko e kalisitiane, naʻe fakamoʻui kitautolu
ʻaki ʻa e kelesi ʻa e ʻOtuá, ʻo fou ʻi heʻetau tuí, ʻo ʻikai ko e tauhi laó, pea ʻoku
fiemaʻu kitautolu ke tau talangofua kia Kalaisi. He te tau eʻa kotoa pe ʻi he ʻao
ʻo e fakamaauʻangá ʻa Kalaisi, he kuo ne fakamaʻa kitautolu mei he konisenisi
ʻuli, ke tau fakahoifua ki hotau ʻOtuá, mo hono langilangí.
No comments:
Post a Comment