Tuesday, 24 January 2017

Tusite 24 Sanuali, 2017

NOM 33:40-49; 21:1,10; 22;1; 25:1

Nomipa 33:40-49
"40Pea ko Tu‘i ‘Ālati ko e ‘eiki Kēnani na‘e nofo ‘i he feitu‘u ko Tonga ‘i he fonua ko Kēnani, na‘a ne fanongo ki he ha‘u ‘a ha‘a ‘Isileli. 41Pea nau hiki mei he mo‘unga ko Hoa, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Salamona. 42Pea nau hiki mei Salamona, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Pūnoni. 43Pea nau hiki mei Pūnoni, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Ōpote. 44Pea nau hiki mei ‘Ōpote, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i I‘i-‘apalemi ‘i he tafafonua ‘o Moape. 45Pea nau hiki mei I‘i-‘apalemi, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i Tīponi-kata. 46Pea nau hiki mei Tīponi-kata, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Alamoni-tipilataimi. 47Pea nau hiki mei ‘Alamoni-tipilataimi, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he ‘otu mo‘unga ‘o ‘Apalemi, ‘i he potu hahake ‘o Nipo. 48Pea nau hiki mei he ngaahi mo‘unga ‘o ‘Apalemi, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i ‘Alapā-Moape, ‘i he ve‘e Soatani fe‘unga mo Sielikō. 49Pea nau fokotu‘u tēniti ki Soatani mei Pete-sisimoti, ‘o a‘u ki ‘Ēpeli-sītimi ‘i ‘Alapā-Moape."

Nomipa 21:1,10
"1PEA ko Kingi ‘Ālati, ko e ‘eiki Kēnani na‘e nofo ‘i he feitu‘u ko Tonga, na‘a ne fanongo ‘oku ha‘u ‘a ‘Isileli ‘i he hala ‘o e kau asiasi; pea ne tau‘i ‘a ‘Isileli, ‘o ne taki pōpula honau ni‘ihi. 10Pea tuku fononga atu ‘e ha‘a ‘Isileli, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i ‘Ōpote."

Nomipa 22:1
"1PEA vakai ‘e Pēlaki, ko e ‘alo ‘o Sīpoa, ‘a e ngaahi me‘a kuo fai ‘e ‘Isileli ki he kau ‘Āmoli."

Nomipa 25:1
"1PEA nofo ‘a ‘Isileli ‘i Sītimi, pea kamata tango ‘e he kakai ki he fānau fefine ‘o Moape"

Pea hiki ʻa ʻIsileli mei he Moʻunga ko Hoá, hili ʻa e pekia ʻa ʻEloné, ʻo nau fehangahangai mo e Tuʻi Kenani ko ʻAlatí, he naʻa ne tauʻi ʻa ʻIsileli, pea ne taki popula honau niʻihi. Pea fai ai ʻe ʻIsileli ʻenau tuku moʻui kia Sihova, ʻo nau kole ki he ʻOtuá, ke tukuange ʻa e kakaí kia kinautolu pea tenau fakaʻauha. Pea ongoʻi ʻe he ʻOtuá ʻenau kolé, ʻo nau fakaʻauha kinautolu mo honau ngaahi koló, pea naʻe ui ai ʻa e feituʻu ko iá ko Hoama (ko Fakaʻauha). Ko e taumuʻa ʻo ʻenau fonongá ko Kenani, pea ka ʻi ai ha fepaki, ko e filí ia, pea ko e ʻOtuá te Ne fai hono fakaʻataʻatā ʻa e fononga ʻangá, he ko hono finangaló, ke nau aʻu ki he kaveinga fonongá. Ko e kaveinga tatau pē mo ia ʻoku tau fonongaʻi, ko Hevani, ʻetau taumuʻa; pea ʻoka ʻi ai ha fakafepaki mai, tekaki pe ki he ʻOtuá, pea te ne fai ia ʻe ia. Naʻa nau fokotuʻu teniti ʻi Salamona, pea mei ai ki Punoni, pea nau hiki mei ai ki ʻOpote, pea mei ʻOpote ki ʻIapalemi, he tafaʻaki ia ʻo Moapē, pea nau hiki mei ai, ki Tiponi Kata, pea mei ai ki ʻAlamoni-tipilataimi, pea nau hiki mei ai, ki moʻunga ʻo ʻApalemí, pea nau foki mei ai ʻo fokotuʻu teniti ʻi ʻAlapa Moape, ʻi he veʻe Soatani, ʻo hanga atu ki Seliko, ʻo fokotuʻu teniti mei Pete-sisimoti, ʻo aʻu atu ki ʻEpelisitimi, ʻi he ʻAlapa Moape pē. Ko Sitimi, ko e feituʻu ia naʻe fai angahala ai ʻa e kakaí, ʻi he ʻenau lotu ki he ʻotua hiteni ko Peali-Peolí, pea houhau ai ʻa e ʻOtuá, ʻo ne fekau kia Mosese ke tamateʻi kalusefai ʻa e kakai naʻe lotu ki he ʻaitolí. Ko e ʻuhinga ia naʻe ui ai ʻa e feituʻu ni, ko ʻEpeli-sitimi. Ko e ʻEpelí ʻoku ʻuhinga ia ko e mamahi, ko e mamahi ʻa e kakai lelei ʻo ʻIsilelí, ʻi he fai angahalá, pea mo e houhau ʻa e ʻOtuá, ʻo fakafepakiʻi ʻa e kau fai angahalá. Ko e vaaʻi taimi nounou, kuo ʻasi meia kitautolu, ʻa e ʻikai ke tau lava ʻo manatuʻi, ʻa e fai lelei ʻa hotau ʻOtuá, ka tau fakatatau ʻaki ia ʻetau taʻehoungaʻia ,mo ʻetau talangataʻa. Kāinga Moʻui Foʻou, ko hotau ui ʻia Kalaisí ke tau fononga mei taimi ki ʻItaniti, mo e tauhi maʻoniʻoni kiate Ia ʻi he tukunga kotoa pe ʻo e fononga ʻangá, he ko Ia ʻoku takimuʻa he fonongá, pea ʻoku Ne fakaʻatā ʻa e tokamālie, mo e tokatāmaki ʻo e fonongaʻangá, ke tau ako moʻui mei ai, pea te tau lava ke fakahoifua kiate Ia he meʻa kotoa pē, ko e tamateʻi ʻa e ʻaitoli kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí. Tuʻu maʻae ʻOtuá maʻu pē, ʻi hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

No comments:

Post a Comment