Wednesday, 4 January 2017

Pulelulu 4 Sanuali, 2017

NOM 31:19-24 ; 19:9,12,17 ; LEV 11:25 ; 1 KOL 3:15 

Nomipa 31:19-24
"19Pea mou nofo ‘i tu‘a ‘apitanga ‘o ‘aho fitu: ‘ilonga ‘a ia kuo ne tāmate‘i ha taha, pea ‘ilonga ‘a ia kuo ne lave ki ha ‘anga‘anga, ke mou fakalanu ‘i hono ‘aho tolu mo hono ‘aho fitu, ‘a kimoutolu mo ho‘omou kau pōpula. 20Pea ko e me‘a ki he kofu, pe ha nāunau leta, pe ha me‘a fulufulu‘i kosi, mo ha nāunau ‘akau, te mou fai ma‘amoutolu ‘a e fakalanu. 21Pea me‘a ‘a ‘Eliesa na‘e taula‘eiki ki he kakai ‘o e hōsitē na‘e ‘alu ki he tau, Ko e tu‘utu‘uni ia ‘o e Lao na‘e fekau ‘e Sihova kia Mōsese. 22Ka ‘ilonga ha koula pe ha siliva, ha kapa, ha ‘aione, ha tini, pe ha pulu, 23ko e me‘a kotoa ‘e ala ‘ai ki he afi te mau fakalaka atu ‘i he afi, pea ‘e toki ma‘a: ka ‘e fakalanu pē ‘i he vai fakalanu angahala: pea ‘ilonga ha me‘a ‘e ‘ikai ala ‘ai ki he afi, te mou unu ki he vai. 24Pea te mou fō homou kofu ‘i hono ‘aho fitu, pea te mou toki ma‘a; pea hili ia te mou hū mai ki he ‘apitanga"

Nomipa 19:9,12,17
"9Pea ‘e hiko ‘a e efuefu ‘o e pulu ‘e ha tangata ‘oku ma‘a, pea te ne fokotu‘u ‘i he tu‘a ‘apitanga, ‘i ha potu ‘oku ma‘a, pea ‘e tauhi ia ma‘a e fakataha ‘o ha‘a ‘Isileli mo‘o vai fakalanu: ko e feilaulau-angahala ia. 12te ne fakalanu ia ‘aki ‘a e me‘a ko ē ‘i hono ‘aho tolu, pea ‘i hono ‘aho fitu te ne ma‘a: ka ‘o kapau ‘e ‘ikai te ne fakalanu ‘i hono ‘aho tolu, pea ‘e ‘ikai te ne ma‘a ‘i hono ‘aho fitu. 17Pea te nau to‘o ma‘a e ta‘ema‘a ha me‘i efuefu mei he tutu ‘o e feilaulau-angahala ko ē, pea te nau ‘ai ki ai ‘i ha ipu ha vai ‘oku tafe."

Levitiko 11:25
"25pea ko ia ‘oku ne fua ha konga ‘o honau ‘anga‘anga te ne fō hono kofu, pea te ne ta‘ema‘a ‘o a‘u ki he po‘uli."

1 Kolinito 3:15
"15Kapau ‘e vela ‘o ‘auha ‘ene ngafa me‘a, ‘e mole ‘ene totongi, ka te ne hao ‘e ia; kae hangē ha hao mei he loto afi."

Ko hono fakamaʻa ʻo e kau ʻIsilelí naʻe ʻi he taú ʻo fakatatau ki he laó, pea ʻe ʻikai te nau hū ki he ʻapitangá ʻi he ʻaho ʻe fitu, te nau ʻi tuʻa ʻapitanga pe, kae ʻoua kuo lava honau fakamaʻá. Neongo naʻe ʻikai ke nau fai ha ʻulungaanga ke nau halaia ai, pea ko e taú naʻe totonu pe hono faí, mo fakalao, pea ko e fekau ʻa e ʻOtuá, ka naʻa nau fakamalumalu ʻi he toʻonga taʻemaʻa, pea ʻoange ai kia kinautolu ʻa e taʻefeʻunga ke nau haʻu ʻo ofi ki he Tapanekalé, kaeʻoua kuo fai honau fakamaʻá. ʻE hanga ʻe he ʻOtuá, ʻo fakatolonga ʻi honau ʻatamaí ʻa e fakamanavahe, mo e fakailifia, ʻa e meʻa ko e tamate tangata, ko e ʻuhinga ia honau fakamaʻá. Ko Tevita, naʻe pau ia heʻikai te ne langa ʻe ia ʻa e temipalé, koeʻuhi ko e tangata tau ia, pea naʻa ne fakatafe ʻa e toto lahi (1 Kalo 28:3). Pea kuo nau ala ki he sino mate pea kuo nau ʻuli ai. Ko ia ai ʻoku fiemaʻu kinautolu, ke fakamaʻa ʻaki ha vai ʻo e fakamavahe foki (v. 19,20,24). Kuo pau ke nau fakamaʻa ʻa e kau populá mo e kotoa ʻo e koloa naʻa nau vete ʻo haʻu mo ia. Ko e koloa ʻe niʻihi naʻe fakalaka ia ʻi he afí, pea ko e meʻa naʻe ʻikai lava ai, naʻe fūfūluʻaki ia ʻa e vai. Koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ni, naʻe ngāueʻaki ia ʻe he kau Mitianí, ka ʻi he taimi ni kuo hoko ia ko e koloa ʻa ʻIsileli. Ko ia ai ʻoku totonu pe mo feʻunga ki he ngāue ʻa e kakai tapu, pea maʻa e langilangi honau ʻOtua Tapuhaá. Hono ʻikai taipe tonu mo feʻunga ʻa hotau fakamaʻa mei he ʻuli ʻo e angahala, naʻa tau moʻua kotoa ai, talu meia ʻAtama, ʻo pule ai ʻa e tevoló ka ʻi heʻetau maʻu ʻa Kalaisi ko hotau fakamoʻuí mo hotau ʻEikí, kuo tau maʻa ai ʻo pule ai ʻa e kelesí ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá maʻa hono langilangi, he ko ʻetau meʻa kotoa pe, kuo pau ia ke maʻa he ʻoku maʻa ʻa ʻene ʻAfió.

No comments:

Post a Comment