NOM 33:3-5 ; EKI 12:12 ; 14:8
Nomipa 33:3-5
"3Pea nau hiki mei Lamesisi ‘i he ‘uluaki māhina, ‘i hono ‘aho hongofulu mā nima ‘o e ‘uluaki māhina, ‘i he pongipongi hili ‘a e Pāsova na‘e ‘alu atu ‘a ha‘a ‘Isileli, mo e nima kuo hiki tā, ‘o mamata ki ai ‘e he kakai ‘Isipite kotoa. 4Lolotonga ‘oku fai ‘e he kau ‘Isipite ‘a e tanu ‘enau ‘olopo‘ou tangata, ‘a ia kuo taa‘i ‘e Sihova: pea kuo fakamāumatea foki ‘e Sihova honau ngaahi ‘otua. 5Pea hiki ‘a ha‘a ‘Isileli mei Lamesisi, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i Sūkote."
Ekisoto 12:12
"12He te u ‘asi atu ‘i ‘Isipite ‘i he pō ko ia, pea te u taa‘i ‘a e ‘uluaki tama kotoa pē ‘i he fonua ko ‘Isipite, ‘o fai mei he tangata ki he manu; pea te u fakaai ‘a e fakamaau ‘o e ngaahi ‘otua ‘o ‘Isipite: ko Sihova au."
Ekisoto 14:8
"8‘Io, na‘e fakafefeka ‘e Sihova ‘a e loto ‘o Felo ko e Tu‘i ‘Isipite, pea na‘a ne tuli ki ha‘a ‘Isileli; pea ko ha‘a ‘Isileli ē ‘oku nau ‘alu atu mo e nima kuo hiki tā."
Naʻe hiki fononga ʻa ʻIsileli mei Lameisisi ʻi ʻIsipite, ʻi he ʻaho 15 ʻo e ʻuluaki
mahiná, ko e hili pē ia ʻa e Pasová, lolotonga ia ʻoku fai ʻa e kau ʻIsipité ia hono
tanu ʻa e ʻuluaki tama ʻa e olopoʻoú he ne fakaʻauha kinautolu ʻe Sihova. Pea
ko e hili pe ia ʻa e Pasová ʻi he ʻaho hongofulu ma fā. Pea nau tuku fononga
leva pongipongi ʻi he ʻaho hongofulu ma nimá ko e ʻaho ia naʻe kamata ai ʻa
e katoanga Tapu-Levaní. Naʻe laka atu ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite mo lotolahi ʻi he
ʻenau hu ki tuʻa mei he nofo popula, ko ʻenau tuku fononga ki he fonua ʻo e
talaʻofá, ʻi he mata pe ʻo e kau ʻIsipité, lolotonga ko iá ʻoku nau femoʻuekina ʻi
hono tanu ʻenau fānau kuo mate ʻi hono fakmaauʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki
ʻa e Pasová.
ʻOku fakasipinga mai ʻe he hiki fononga ko eni ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite, ki he
Kenani ʻo e talaʻofá, ʻa e hiki fononga ʻa e kau tuí mei māmani, ki he Kenani
ʻi he langí. He ko e teuteu ko ē ʻa ʻIsileli ki he ʻenau hiki atu mei he popula ʻi
ʻIsipité. Naʻe fekau kia kinautolu ke nau teuteu ʻa e ma taʻelevani he ʻoku ʻikai
haʻanau taimi ke nau tatali ai ka e ʻoua kuo tupu. Pea koeʻuhi ko e levani ia,
ko e fakaʻilonga ia ʻo e angahalá, he naʻe tuʻutuʻuni ke nau tafi kotoa ki tuʻa ʻa
e levaní mei honau ngaahi fale (Eki 12:15 ; 13:7). Ko Kalaisi, ko ʻetau Lami
Pasova ia, ko e feilaulau haohaoa maʻa ʻetau angahala. Pea koeʻuhi kuo ne
fakahaofi kitautolu mei he popula ki he angahala, ko ia ai, kuo tau kamata ʻa
e hiki fononga ki he Kenani ʻi ʻolungá, ʻoku totonu mo kitautolu ke halaʻatā mo
ha meʻa ke tau toe fai ki he ngaahi angahala ʻo e kuohilí (ko e levani motuʻa).
ʻOku talamai ʻe he punake, “Sīsū ko e fuʻu pou ʻao, ke fakamalu pea tala. ʻE
ʻikai te ta kei hē fano he te ne hā ko e pou afi. Toe siʻi pea aʻu ki he ʻapi maʻu ʻo
taka he monū pea kaihau. (Himi 649:5). He ʻikai te ke toe lava ʻo foʻi ʻo hangē
ko ʻaneafi. ʻOku ʻikai fiemaʻu koe keke manavahē ki ʻapongipongi. He ʻoku ʻikai
ke folofola mai ʻa e ʻOtuá, “Ko au ko e lahi naʻa ku ʻi ai, pea te Ne folofola mai”,
ko e lahi Au te U ʻi ai”. Te ke lava ʻo moʻui fiefia mo ikuna he ʻaho kotoa he ʻoku
fakahaaʻi mai ʻe he ʻOtuá, “Ko au, Ko au ai pē” (eki 3:14). Ko e ʻOtua ia ʻo e
taimi lolotonga, ke mo fononga ki he Kenani ʻi ʻolunga ʻoku taʻengata.
No comments:
Post a Comment