NOM 32:6-9 ; 13:3 ; TEUT 1:22, 24, 28
Nomipa 32:6-9
"6Pea me‘a ‘a Mōsese ki ha‘a Kata mo ha‘a Lūpeni, ‘O ‘alu koā homou kāinga ki he tau, ka mau nofo pē ‘i heni? 7Pea koe‘uma‘ā ho‘omou fakavaivai‘i ‘a e loto ‘o ha‘a ‘Isileli, ke nau ta‘efie laka atu ai ki he fonua kuo foaki kiate kinautolu ‘e Sihova? 8Na‘e pehē ‘a e fai ‘a ho‘omou ngaahi tamai, ‘i he‘eku fekau atu kinautolu mei Kētesi-panea ke asiasi ‘a e fonua. 9He ‘i he‘enau ‘alu hake ki he tele‘a ko ‘Esikoli, ‘o mamata ki he fonua, pea nau fakavaivai‘i ‘a e loto ‘o ha‘a ‘Isileli, ke ‘oua te nau ‘alu ki he fonua kuo foaki kiate kinautolu ‘e Sihova."
Nomipa 13:3
"3Ko ia na‘e fekau atu kinautolu ‘e Mōsese mei he Toafa ‘o Pēlana ‘i he fekau ‘a Sihova: ko e ngaahi fo‘i ‘eiki kotoa pē kinautolu ‘i ha‘a ‘Isileli"
Teutalonome 1:22, 24, 28
"22Pea na‘a mou ‘unu‘unu kiate au, homou kotoa, pea mou pehē mai, Tau fekau atu mu‘a ha tu‘unga me‘a ke mu‘omu‘a atu, ‘o asiasi ‘a e fonua mo‘otautolu, ‘o foki mai mo hano tala pe ko e hala fē te tau ‘alu hake ai, mo e ngaahi kolo te tau a‘u ki ai. 24Pea nau hanga ‘o ‘alu hake ki he mo‘unga, pea nau a‘u ki he tele‘a ‘o ‘Esikoli, ‘o nau mataki‘i ia. 28Ko ‘etau ‘alu hake ki fē? Kuo fakavaivai‘i hotau loto ‘e he kāinga ni, he‘enau pehē, Ko e kakai lahi hake mo lōloa ‘iate kitautolu; lalahi honau ngaahi kolo, pea tau hake honau ‘ā ki langi; kae‘uma‘ā foki na‘a mau mamata ai ki ha kakai ‘Ānaki."
Ko hono valokiʻi ʻe Mosese ʻa e haʻa Lupení mo e haʻa Katá. Naʻe tokanga ʻa
Mosese ki heʻene tali ki he ongo matakali ko ‘eni ʻo Lupeni mo Kata, he ko e
taha ‘eni ha meʻa fakalilifu mo fakalotosiʻi kuo hā mai, he hangē kuo nau kalo
kinautolu ia mei honau fatongia ke tokoni ki he ngaahi matakali kehé, ki hano
ikunaʻi ʻa e vahefonua fakahihifo ʻo e vaitafe Soataní. Pea ko e manavasiʻi ʻa
Mosesé, naʻa nau hanga ʻe kinautolu ia, ʻo fakatooki ʻa e taú ke foʻi, kimuʻa
hono fakahokó. Ka e kehe, ko e tangatá, ʻoku ne fai pē ki he meʻa ʻoku sio ki
ai hono matá. Ko Lote, naʻa ne fili pē ki he meʻa naʻe sio ki ai hono matá,ʻo
ne maʻu ia mo hono tofiʻá (Sen 13:10,11). Te tau lava ʻo fili hotau tofiʻá ʻo tonu,
ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau sio ki ai? Mahalo pē. Ko Lupení naʻe ʻi ai ha ʻafungi ʻi
he ‘ene moʻuí, he ko ia ʻa e lahí, ka naʻe mole hono tuʻunga lahí, ʻo fakamavaeʻi
ia mei ai, ʻe he ngaahi matakaí kae tautefito kia Siuta. Naʻe hiki ki ʻolunga pea
ʻikai ai haʻane ʻamanaki ʻaʻana, ko e lelei tahá ʻa Kenani, he ko ʻenau mavahe
mei Kenaní, ko ʻenau mamaʻo ai pe ia mei he Tapanekalé, pea mei he ʻOtuá.
Pea ko ʻenau fokotuʻú, ʻoku fakahuʻuhuʻu, ʻenau taʻe lau ʻa e fonua ko Kenaní,
mo ʻenau taʻefalala ki he palomesi ʻa e ʻOtuá, mo ʻenau taʻefiekau, ke fetaulaki
mo e ngaahi faingataʻa, mo e ngaahi fakatuʻutamaki ʻo hono ikunaʻi ʻo e kakai
ʻoku nau nofoʻi ʻa e fonuá. Pea naʻe ʻita ʻa Mosese kia kinautolu ʻo ene tōtōivi
ko ʻene fakafepakiʻi ʻa e angahala, pea i heʻene loto maʻulaló, naʻe ʻikai ke ne
fakasiʻisiʻi ha meʻa ʻe taha ʻaki hono mafai fakaenatulá. Naʻa ne fakahā pe kia
kinautolu ʻa e meʻa ʻoku ne tailiili aí, ko e kovi ʻenau fokotuʻu, he ʻoku hanga ʻe
ia ʻo fakalotosiʻi ʻa e loto honau fanga tokouá ʻi heʻenau ʻamanaki hū ki Kenaní.
Ko e ongo tafaʻaki eni ʻe ua ko e fokotuʻu fakasiokita, naʻe fai ʻe he haʻa Lupení
mo e haʻa Katá pea mo e tafaʻaki fakafaleʻi naʻe fai ʻe Mosesé. Ke hoko pe ia
ko ha ako kia kitautolu he ʻoku kei hoko pē ʻa e meʻa tatau ʻi he ʻaho ni, peaʻi
he siasí foki. Ko ʻetau ngāue ko e fakalotolahiʻi ʻa e kāinga fonongá ke nau
hū ki he Kenani fakalangí, ʻi heʻenau maʻu ʻa Kalaisí, he ʻoku ʻi ai ʻa e kau tui
vaivai, ko ʻenau toe sio meʻa fakamāmani. Ko hoʻotautolu kolo ʻoku tuʻu ʻi langi
(Fili 3:20)
No comments:
Post a Comment