NOM 33:9-15 ; EKI 15:27 ; 16:1 ; 17:1 ; 19:1
Nomipa 33:9-15
"9Pea nau hiki mei Mala, ‘o nau a‘u ki ‘Ēlimi: pea na‘e tu‘u ‘i ‘Ēlimi ha matavai ‘e hongofulu mā ua, mo e fu‘u paame ‘e fitungofulu; pea nau fokotu‘u tēniti ai.
10Pea nau hiki mei ‘Ēlimi, ‘o fokotu‘u tēniti ki he Tahi Kulokula. 11Pea nau hiki mei he Tahi Kulokula, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he Toafa ‘o Sini. 12Pea nau hiki mei he Toafa ‘o Sini, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Tōfika. 13Pea nau hiki mei Tōfika, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Ālusi. 14Pea nau hiki mei ‘Ālusi, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Lefitimi, ‘a ia na‘e ‘ikai ai ha vai ki he inu ‘a e kakai. 15Pea nau hiki mei Lefitimi, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he Toafa ‘o Sainai."
Ekisoto 15:27
"27Pea nau a‘u ai ki ‘Ēlimi, pea ‘i he potu ko ia na‘e ai ha vai ‘e hongofulu mā ua, mo e fu‘u paame ‘e fitungofulu: pea nau fokotu‘u tēniti ‘i ai, ‘o ofi ki he ngaahi vai."
Ekisoto 16:1
"1PEA nau hiki mei ‘Ēlimi, pea nau a‘u, ‘a e fakataha kātoa ‘o ha‘a ‘Isileli, ki he Toafa ‘o Sini, ‘a ia ‘oku ‘i he vaha‘a ‘o ‘Ēlimi mo Sainai, ‘i hono hongofulu mā nima ‘o e ‘aho, ‘i hono ua ‘o e māhina ‘i he‘enau ‘alu atu mei ‘Isipite."
Ekisoto 17:1
"1PEA hiki ai ‘a e nofo‘anga kotoa ‘o ‘Isileli mei he Toafa ‘o Sini, ‘o nau fononga ‘i he angi ‘a Sihova, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i Lefitimi: pea na‘e ‘ikai ha vai ke inu ‘e he kakai."
Ekisoto 19:1
"1‘I hono māhina tolu hili ‘a e ‘alu atu ‘a ha‘a ‘Isileli mei ‘Isipite, ‘i he ‘aho pē ko ia na‘a nau a‘u ki he Toafa ‘o Sainai."
Naʻa nau hiki mei Mala ʻo nau fokotuʻu teniti ʻi ʻElimi, ko e ʻuhinga ʻo e
ʻElimí ko e potu ʻakauʻia he na’e ʻi ai ʻa e matavai ʻe 12 mo e fuʻu paame ʻe 70.
Ko e taimi lahi ʻoku fakahoa ʻe he Tohitapú ʻa e matavai (vaitupu) mo e ngaahi
vaí ki he fakamoʻuí mo e ngaahi paamé ki he tapuakí (Sa 1:3) Naʻa nau hiki
mei ʻElimi ki he tahi kulokulá, pea nau hiki mei he tahi kulokulá ʻo fokotuʻu
honau teniti ʻi he toafa ʻo Siní. Pea mei he toafa ʻo Siní, ki Tofika ʻo kemi ai,
pea mei Tofika ki ʻAlusi ʻo fokotuʻu teniti ai, pea nau hiki mei ʻAlusi ki Lefitimi ʻo
kemi ai, ka naʻe ʻikai ha vai ʻi ai, ke inu ʻa e kakaí. Naʻe launga heni ʻa e kakaí
kia Mosese ,(Eki 17:2-7) pea nau hiki mei Lefitimi ʻo nau apitanga ʻi he toafa
ʻo Sainaí. Kaekehe, kuo toe ‘omi ʻe he ʻFolofola ʻo e fonongá ni, ke tau toe
sio, ki hono ngaahi akoʻanga moʻui he ko e fakatātā totonu pe ia ʻo e fononga
fakalaumalie ʻoku tau fai ki ʻItaniti.
Naʻe fakamahino ʻe Sīsū ki heʻene kau akó ʻoku taha pē ʻa e hala ʻoku Ne
lava ke ʻalu aí.” ʻA e pau ki he fanautama ʻa tangatá ke lahi hono fakamamahiʻi
pea ke fakataleʻi ia ʻe he kau matuʻa mo e houʻeiki taulaʻeiki mo e kau sikalaipe
pea ke tamateʻi..” (Mk 8:31) Ko Kalaisi he ʻikai lava ia ke Kalaisi, taʻe ʻi ai ha
kolosi. Ko e Siasí heʻikai lau ia ko e siasi, taʻe ʻi ai ha kolosi. Pea ko ia pe
naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsuú “Ka ai ha taha ʻoku ne fie muimui mai ʻi hoku lahi ke
ne matuʻaki hangē ha mateaki pea ke ne fua hono kolosí pea te ne hoko ko
hoku lahí” (Mk 8:34) Ko e kau Loma naʻa nau ngāueʻaki ki he kau hia mateá,
ke nau fua honau kolosi ki he feituʻu ʻoku tautea ai kinautolú. Ko e fakahaaʻi
ʻenau tukulolo kakato ki he puleʻanga Lomá. Naʻe ngāueaki ʻe Sīsū ʻa e foʻi
fakatātā ʻo e fua kolosi, ke fakasipinga ʻoku fiemaʻu ki hono kau muimui. Na’e
‘ikai fakafepkai’i ‘e Sīsū ‘enau fiefia, pe te ne pehē ‘oku totonu ke nau kumi ‘o e
mamahí, ka naʻe talanoa ʻa Sīsū ia ʻo fekauʻaki mo e loto toʻa ʻoku fiemaʻu, ke
muimui kiate ia, ʻi he momeniti ki he momeniti ke fai ʻa hono finangaló, neongo
ko e ngāue ʻe fou ʻi he faingataʻa pea ko e kahaʻu ʻoku hā momoko mai. Pea
fakaʻosi mai ʻe he punaké, “Ka ʻalu hifo hoku ʻEikí he teleʻa. Potu ʻo e vaivai
mo e taʻe maʻu ha meʻa. Te te muimui ʻo kataki fiefia. Ko e hala ia ki he Kololia.
Muimui te te muimui. Faingofua. Faingataʻa te te ʻahiʻahi. Hala teu he mate pe
moʻui. Ka ʻi ai ʻa Sīsū te te ʻalu ai (Himi 508:6)
No comments:
Post a Comment