NOM 32:20-27; SEN 4:7; TEUT3:18-20; SIOSIUA 1:13,14
Nomipa 32:20-27
"20Pea me‘a ‘a Mōsese kiate kinautolu, Kapau te mou fai ‘a e me‘a ko ia; kapau te mou ‘ai mahafu ke ‘alu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ki he tau, 21pea a‘a ‘i Soatani ‘a kimoutolu kotoa ‘oku to‘o mahafu ‘i he ‘ao ‘o Sihova, 22kae‘oua ke ne kapusi hono ngaahi fili mei hono ‘ao, pea fakavaivai‘i ‘a e fonua ‘i he ‘ao ‘o Sihova: pea hili ia te mou foki ka mou ta‘ehia kia Sihova mo ‘Isileli; pea ‘e hoko ‘a e fonua ni ko homou tofi‘a ‘i he ‘ao ‘o Sihova. 23Ka ‘o kapau ‘e ‘ikai te mou fai pehē, tala atu kuo mou fai angahala kia Sihova; pea ke mou ‘ilo ‘e faifai pea pō kimoutolu ‘e ho‘omou angahala. 24Mou langa kolo ma‘amoutolu ki ho‘omou tamaiki, mo e ngaahi loto‘ā manu ki ho‘omou monumanu, pea mou fai ‘a e me‘a kuo pu‘aki ‘e homou ngutu. 25Pea tali ‘e ha‘a Kata mo ha‘a Lūpeni kia Mōsese, ‘o pehē, ‘E fai ‘e ho‘o kau tamaio‘eiki ko kimautolu ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a e Feitu‘u na. 26Ko ‘emau tamaiki, ko homau ngaahi uaifi, mo ‘emau monumanu kotoa, ‘e nofo hē ‘i he ngaahi kolo Kiliati: 27ka ko ho‘o kau tamaio‘eiki ko kimautolu te mau laka atu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ki he tau, ‘a kimautolu kotoa ‘oku ma‘u teu ki he tau, hangē ko e me‘a ‘a e Feitu‘u na."
Senesi 4:7
"7‘Ikai ‘e ai ha hanga hake, ‘o kapau ‘oku ke feinga ke lelei? Pea ka ‘oku ‘ikai te ke feinga ke lelei ‘oku ‘i he matapā ‘a angahala, ‘o tokotoaki mai: pea ‘oku toka ‘ene holi kiate koe, ka ‘oku ‘a‘au ke pule ki ai."
Teutalonome 3:18-20
"18Pea u fekau kiate kimoutolu ‘i he taimi ko ia, ‘o pehē, Ko Sihova ko homou ‘Otua kuo ne foaki kiate kimoutolu ‘a e fonua ni mo‘omou tofi‘a: te mou ‘ai mahafu, ‘o hā‘ele ‘i he ‘ao ‘o homou kāinga ko ha‘a ‘Isileli, ‘a e kau to‘a kotoa pē. 9Ka ko homou ngaahi uaifi, mo ho‘omou tamaiki, mo ho‘omou fanga manu (‘oku ou ‘ilo ‘oku lahi ho‘omou monumanu), te nau nofo ‘i ho‘omou ngaahi kolo kuo u ‘atu kiate kimoutolu; 20kae‘oua ke fakamālōlō ‘e Sihova homou kāinga ‘o hangē ko kimoutolu, pea nau ma‘u foki ‘e kinautolu ‘a e fonua ‘oku foaki kiate kinautolu ‘e Sihova ko homou ‘Otua ‘i he kauvai ko ē ‘o Soatani: pea te mou toki foki kimoutolu takitaha ki he tofi‘a kuo u ‘atu kiate kimoutolu."
Siosiua 1:13,14
"13Manatu ki he me‘a na‘e tu‘utu‘uni kiate kimoutolu ‘e Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova, ‘o pehē, Ko Sihova ko homou ‘Otua ‘oku ne tuku ke mou mālōlō, pea te ne foaki kiate kimoutolu ‘a e fonua ko eni. 14Ko homou kau fefine, ko homou tamaiki, mo ho‘omou fanga manu, te nau nofo ‘i he fonua na‘e ‘atu ‘e Mōsese ‘i he feitu‘u mai ki heni ‘o Soatani; ka ko kimoutolu te mou laka fakakongakau ‘i he ‘ao ‘o homou kāinga ke tokoni kiate kinautolu, ‘io, ‘a ho‘omou kau to‘a kotoa pē"
Ko e tali ʻa Mosese ki haʻa Lupení mo haʻa Katá, ʻo ne fakangofua ʻenau kolé.
Naʻa ne vivili foki, kuo pau ke nau ʻai mahafu ʻi he ʻao ʻo Sihová, he naʻa nau
palōmesi foki, te nau laka ʻi muʻa ʻi he fānau ʻa ʻIsilelí pea ʻoua te nau sio pe
ki honau fanga tokouá, ka kia Sihova he ko e ʻOtua, naʻa Ne fakatupunga ʻa
e meʻa kotoa pē, pea ke kaveinga kia Sihova ʻa e meʻa kotoa pē, pea ko e
totonu pe ia ʻo e moʻuí. Ko e muʻomuʻa ʻia Sihová ʻoku ʻuhinga ke muʻomuʻa
ʻi he aake ʻa Sihová. Ko e fakaʻilonga, ʻa hono lotolotongá te nau kauala ʻa
e aake ʻo Sihová ʻo fakamuʻomuʻa ʻi he tauʻi ʻo Kenaní. Naʻe fakangofua foki
ʻe Mosese ʻa e konga fonua naʻa nau fiemaʻú pea ʻoua ʻe fai angahala pea
ʻoua ʻe pikitai ai ʻo ʻeke haʻate totonu ki ai, ʻo ʻuhinga, ʻoua ʻe fai angahala he
ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ʻoua ʻeke totonu ki ʻIsileli. Ko e ha pē ha koloa ʻoku tau
maʻu ʻoku fiemaʻu ʻa e koloa ko iá ke haʻu taʻehalaia ia kia kitautolu. Naʻe
toe fakatokanga pē ʻa Mosese kinautolu ʻa e fakatuʻutamaki, ʻo ka maumauʻi
ʻenau lea ʻoku fai angé. Kapau heʻikai te mou fai pehē, kuo mou angahala kia
Sihova, ʻo ʻikai ko ho tokoua ʻIsilelí pē ,pea ke fakapapauʻi ko hoʻo angahalá,
te ne kumi hākili koe, ko e moʻoni eni, pea ko e ʻOtuá te ne lau pau ia kiate koe
ʻa e angahala ko iá, neongo naʻa ke kiʻi ʻai maʻamaʻa aʻ e meʻá, pe angahala
ko iá. Ko e angahala taʻe ʻi ai ha tālaʻa. Te ne kumi ʻa e tokotaha angahalá ,
pe vave, pe tuai mai ka kuo pau. Ko e fakatokanga ia kia kitautolu. Ko ia ai,
ke tau kumi mo vakaiʻi leva ʻetau ngaahi angahalá pea ke tau fakatomala
ai (tafoki mei ai) pea liʻaki leva ia telia naʻa kumi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi
angahalá ke fakaʻauha mo fakafihiʻi. Pea talamai ʻe he ʻapositoló, “Mou fei
mo fakatomala pea taki taha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū ko e Misaiá, ki he
fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahalá, pea te mou maʻu ʻa e meʻaʻofa
ko e Laumalie Maʻoniʻoni (Ng 2:38). Ko hotau moʻuiʻangá ia, kuo pau ke tau
tafoki mei he moʻui angahalá ʻo papitaiso (pekia mo e toetuʻu) he tui kia Sīsū,
ke fakamolemole ʻetau angahalá, pea te tau maʻu ʻa e meʻaʻofa ko e Laumalie
Maʻonioni, ko ʻetau moʻuí ia.
No comments:
Post a Comment