NOM 31:7-12 ; TEUT 20:13,14 ;
SIOS 13:21,22 ; FAKAM 21:22 ; 1
TUʻI 11:15,16
Nomipa 31:7-12
"7Pea na‘a nau tau‘i ‘a Mitiani, ‘o hangē ko e fekau ‘a e ‘Eiki kia Mōsese; pea na‘a nau tāmate‘i ‘a e tangata kotoa pē. 8Pea ko e ngaahi tu‘i Mitiani na‘a nau tāmate‘i–taha kehe kinautolu na‘e tō–‘a ‘Evi, mo Lēkemi, mo Siuli, mo Hua, mo Lepa, ko e nima‘i tu‘i Mitiani: ko Pēlami foki ko e foha ‘o Peoli na‘a nau tāmate‘i ‘aki ‘a e heletā. 9Pea na‘e taki pōpula ‘e ha‘a ‘Isileli ‘a e kau fefine Mitiani mo ‘enau tamaiki; pea ko ‘enau monumanu mo ‘enau nga‘oto‘ota na‘a nau vete. 10Pea nau tutu ‘a e ngaahi kolo kuo nau nofo ki ai mo honau ngaahi ‘apitanga. 11Pea na‘a nau ‘ave ‘a e vete kotoa, ‘a e koloa mo e me‘a mo‘ui, pe ko e tangata, pe ko e manu. 12Pea na‘a nau ‘omi ‘a e kau pōpula mo e monumanu mo e koloa kia Mōsese mo ‘Eliesa taula‘eiki mo e fakataha ‘o ha‘a ‘Isileli, ki he ‘apitanga ‘i ‘Alapā-Moape, ‘a ia ‘oku ‘i he ve‘e Soatani, ‘o hanga ki Sielikō."
Teutalonome 20:13,14
"13pea ka tuku ia ki ho nima ‘e Sihova ko ho ‘Otua, pea te ke taa‘i ‘a e tangata kotoa ‘aki ‘a e mala ‘o e heletā: 14ka ko e kau fefine, mo e tamaiki, mo e monumanu, mo e me‘a kotoa pē ‘i he kolo, ‘io, ‘a hono vete, te ke ta‘ofi ma‘a u; pea te ke kai ‘a e vete ‘o ho ngaahi fili, ‘a ia kuo foaki ‘e Sihova ko ho ‘Otua kiate koe."
Siosiua 13:21,22
"21mo e ngaahi kolo ‘o e Misoa mo e pule‘anga kotoa ‘o Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli, ‘a ia na‘e hau ‘i Hesiponi, pea taa‘i ‘e Mōsese fakataha mo e hou‘eiki Mitiani, ‘a ‘Evi, mo Lēkemi, mo Siuli, mo Hua, mo Lepa, ko e hou‘eiki na‘e nofo ‘i he fonua kae ngaohi kava kia Sīhoni. 22(Ko Pēlami foki ko e foha ‘o Peoli, ko e tongafisi, na‘e tāmate‘i ‘e ha‘a ‘Isileli ‘aki ‘a e heletā, fakataha mo e kakai na‘e tāmate‘i.)"
Fakamaau 21:22
"22Pea kapau ‘e ha‘u ‘enau mātu‘a, pe ko honau ngaahi tuonga‘ane, ke lāunga mai, pea te mau pehē kiate kinautolu, Me‘a‘ofa ‘aki mai pē, koe‘uhi na‘e ‘ikai te mau ma‘u ma‘anautolu takitaha ha uaifi ‘i he tau: pea na‘e ‘ikai te mou ‘ange ‘e kimoutolu, he ka ne pehē kuo mou halaia ni"
1 Tu'i 11:15,16
"15He ‘i he nofo ‘a Tēvita ‘i ‘Ītomi, kuo ‘alu ‘a Sioape ko e ‘eiki ‘o e hōsitē ke tanu ‘a e pekia, pea kuo ne taa‘i ‘a e tangata fua pē ‘i ‘Ītomi; 16(he na‘e ono māhina ‘a e nofo ai ‘a Sioape mo e kau ‘Isileli, kae‘oua ke ‘osi ‘ene taa‘i ‘a e tangata fua pē ‘o ‘Ītomi)"
Ikunaʻi ʻa Mitiani, pea tamateʻi mo Pelami. Ko e kiʻi kau tau tokosiʻi ʻa
ʻIsilelí, naʻa nau fakamalumalu ʻi he fekau ʻa e ʻOtuá, ki he fonua ko Mitianí.
Ko e tapuaki ʻa e ʻOtuá naʻe ʻi he kau tau ʻa ʻIsilelí. Pea naʻe tamateʻi ʻe ʻIsileli
ʻa e kotoa ʻo e kakai tangata mo e haʻa tuʻi, pea naʻa nau taki popula ʻa e
kakai fefiné mo ʻenau fānaú. Ko e kau pilinisi ʻe toko nima naʻe hao, ko e
tokotaha ai ko Siuli, ko e tamai ia ʻa Kosipí (25:15). Pea naʻa nau tamateʻi mo
Pelami. Kaekehe, pe ko e ha ʻa ʻene meʻa naʻe fai ʻi aí, ka ko e ʻOtuá ʻoku pule
fakaleveleva, ʻo ne tokonaki ke ʻomi ia ki he feituʻu ko ení, ke sauni ai ʻa ʻene
meʻa naʻe fai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Heʻikai hola ha taha mei he fai sauni ʻa e
ʻOtuá, pea ke tau fai maʻa maʻu pe kiate Ia. Naʻe tui pe ʻa Pelami ia, ko e meʻa
naʻa ne leaʻakí, ʻoku fiefia ai ʻa e kakai ʻo ʻIsilelí, kae ʻikai te ne ʻilo ko e taha ia
ʻo e ngaahi fili ʻo ʻIsilelí, he ʻoku mate ʻi he mateʻanga ʻo e angahalá neongo
naʻa ne fakangalingali pe, ʻoku ne fiemaʻu ʻa e maʻoniʻoni, pea kuo ne hifo ki
he luo, he naʻa ne fakangalingali pe ʻoku ne fiemaʻu ʻa e maʻoniʻoni, pea kuo
ne ʻalu hifo ki he luo, he naʻa ne angatuʻu ʻo fakafepaki ki hono konisenisí. Ko
Mitiani naʻa nau angahala ʻi he ngaahi ngāue kākā ʻa Pelami. Pea ko hono
totonú ke fakaʻauha fakataha kinautolu. Pea naʻa nau ʻave popula pe ʻa e
kakai fefiné mo ʻenau fānaú. Naʻa nau tutu honau ngaahi kolo lalahí mo e
ngaahi fale lalahi Ikunaʻi ʻa Mitiani, pea tamateʻi mo Pelami. Ko e kiʻi kau tau
tokosiʻi ʻa ʻIsilelí, naʻa nau fakamalumalu ʻi he fekau ʻa e ʻOtuá, ki he fonua ko
Mitianí. Ko e tapuaki ʻa e ʻOtuá naʻe ʻi he kau tau ʻa ʻIsilelí. Pea naʻe tamateʻi
ʻe ʻIsileli ʻa e kotoa ʻo e kakai tangata mo e haʻa tuʻi, pea naʻa nau taki popula
ʻa e kakai fefiné mo ʻenau fānaú. Ko e kau pilinisi ʻe toko nima naʻe hao, ko
e tokotaha ai ko Siuli, ko e tamai ia ʻa Kosipí (25:15). Pea naʻa nau tamateʻi
mo Pelami. Kaekehe, pe ko e ha ʻa ʻene meʻa naʻe fai ʻi aí, ka ko e ʻOtuá ʻoku
pule fakaleveleva, ʻo ne tokonaki ke ʻomi ia ki he feituʻu ko ení, ke sauni ai ʻa
ʻene meʻa naʻe fai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Heʻikai hola ha taha mei he fai sauni ʻa e
ʻOtuá, pea ke tau fai maʻa maʻu pe kiate Ia. Naʻe tui pe ʻa Pelami ia, ko e meʻa
naʻa ne leaʻakí, ʻoku fiefia ai ʻa e kakai ʻo ʻIsilelí, kae ʻikai te ne ʻilo ko e taha ia ʻo
e ngaahi fili ʻo ʻIsilelí, he ʻoku mate ʻi he mateʻanga ʻo e angahalá neongo naʻa
ne fakangalingali pe, ʻoku ne fiemaʻu ʻa e maʻoniʻoni, pea kuo ne hifo ki he luo,
he naʻa ne fakangalingali pe ʻoku ne fiemaʻu ʻa e maʻoniʻoni, pea kuo ne ʻalu
hifo ki he luo, he naʻa ne angatuʻu ʻo fakafepaki ki hono konisenisí. Ko Mitiani
naʻa nau angahala ʻi he ngaahi ngāue kākā ʻa Pelami. Pea ko hono totonú ke
fakaʻauha fakataha kinautolu. Pea naʻa nau ʻave popula pe ʻa e kakai fefiné
mo ʻenau fānaú. Naʻa nau tutu honau ngaahi kolo lalahí mo e ngaahi fale lalahi
ʻa ē ko e ngaahi temipale ʻo e ngaahi ʻaitolí. Pea feʻunga pe mo e totonu ke fai
ʻe ʻIsileli ʻa e sauni ko ení. Naʻa nau ʻave ʻa e fanga pulú kotoa, mo e ngaahi
koloa mahuʻinga, pea nau foki leva ki he ʻapitanga ʻo ʻIsilelí kuo nau koloaʻia. ʻI
heʻenau haʻu mei ʻIsipité kuo nau koloaʻia ʻi hono fakakoloa kinautolu ʻe hono
ngaahi filí. ʻOku femoʻuekina ʻa māmani he kumi koloá mo e ngaahi paʻangá
pea ʻikai haʻanau taimi ke kumi ke maʻu ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi. Pea moʻoni ʻa e
punaké, “Ka ko e hala fuʻu mamaʻo ʻO lahi ʻa e afenga ai, Ongongofua homau
kakanó he ngaahi malie ʻo māmani. Talu siʻenau lata heni, ʻO puli ʻa e fonua
lelei” (Himi 596:4). Kāinga Moʻui Foʻou, ʻai ʻa e ʻOtua tokotaha pe, ko hoʻo
mataʻikoloa, ʻi hoʻo maʻu ʻa Kalaisi, he ʻoku ne mafeia ʻe Ia ʻa e meʻa kotoa, ʻo
aʻu ki he koloa. Puke ia ko hoʻo koloá ʻo taʻengata
No comments:
Post a Comment