NOM 33:33-39 ; 20:1,22 25-28 ; TEUT 2:8, 10:6
Nomipa 33:33-39
"33Pea nau hiki mei Hoa-hakitikati, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Siotipata. 34Pea nau hiki mei Siotipata, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Apilona. 35Pea nau hiki mei ‘Apilona, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Esionikepa. 36Pea nau hiki mei ‘Esionikepa, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he Toafa ‘o Sini (ko Kētesi ia). 37Pea nau hiki mei Kētesi, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he mo‘unga ko Hoa, ‘i he tafafonua ‘o ‘Ītomi. 38Pea ‘alu hake ‘a ‘Ēlone ko e taula‘eiki ki he mo‘unga ko Hoa, ‘i he fekau ‘a Sihova, ‘o ne pekia ai, ‘i hono fāngofulu‘i ta‘u ‘o e ‘alu ‘a ha‘a ‘Isileli mei ‘Isipite, ‘i hono nima ‘o e māhina mo e ‘uluaki ‘aho ‘o e māhina. 39Pea na‘e fe‘unga ‘a ‘Ēlone mo e ta‘u ‘e teau mā uofulu mā tolu ‘i he‘ene pekia ‘i he mo‘unga ko Hoa."
Nomipa 20:1, 22, 25-28
"1PEA ha‘u ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘a e fakataha kotoa, ki he Toafa ‘o Sini ‘i he ‘uluaki māhina: pea nofo ‘a e kakai ‘i Kētesi; pea na‘e pekia ai ‘a Meliame, pea na‘e tanu ia ‘i he potu ko ia. 22Pea nau tuku fononga atu mei Kētesi: pea na‘e ha‘u ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘a e fakataha kotoa, ki he mo‘unga ko Hoa. 25‘Ave ‘a ‘Ēlone mo hono foha ko ‘Eliesa, pea ‘ohake kinaua ki he mo‘unga ko Hoa: 26pea hu‘ihu‘i ‘a e kofu ‘o ‘Ēlone, ‘o ‘ai ki hono foha ko ‘Eliesa: pea ‘e ului ‘a ‘Ēlone ki hono kakai ‘o pekia ai ‘i he potu ko ia. 27Pea fai ‘e Mōsese, ‘o hangē ko hono tu‘utu‘uni ‘e Sihova: pea nau ‘alu hake ki he mo‘unga ko Hoa koe sio ‘a e fakataha kotoa. 28Pea hu‘ihu‘i ‘e Mōsese ‘a e kofu ‘o ‘Ēlone, ‘o ne ‘ai ki hono foha ko ‘Eliesa; pea na‘e pekia ai ‘a ‘Ēlone ‘i he tumutumu ‘o e mo‘unga; ka ka ‘alu hifo ‘a Mōsese mo ‘Eliesa mei he mo‘unga."
Teutalonome 2:8
"8Ko ia na‘a tau afe mei hotau kāinga ko ha‘a ‘Īsoa ‘oku nofo ‘i Seia, ‘o tau hala ‘i ‘Alapā, mo ‘Ēlati, mo ‘Esioni-kepa."
Teutalonome 10:6
"6(Pea hiki fononga ‘e ha‘a ‘Isileli mei he ngaahi vaikeli ‘o ha‘a Siakani ki Mōsela: pea pekia ai ‘a ‘Ēlone, pea na‘e telio ai; pea ko hono foha ko ‘Eliesa na‘e fetongi ia ‘i he ngāue fakataula‘eiki."
ʻOku tau kei ako moʻui pe, mei he fononga ʻa ʻIsilelí he ko e fononga ni ʻoku
fakataipe ia ki he ʻetau fononga fakaulaumalie mei taimi ki he Kenani fakalangí.
Ko ʻenau hiki eni mei Hoa Hakitikati ki Siotipata pea mei ai ki ʻApiloma pea nau
hiki mei ai ki ʻEsionikepa, pea nau hiki mei ai ki he toafa ʻo Sini, ʻa ē ʻoku tuʻu
ai ʻa Ketesi Paeá. Pea nau hiki mei Ketesi ʻo fokotuʻu teniti ʻi he moʻunga ko
Hoá ko e tafa fonua ia ʻo ʻItomí. Naʻe ʻohake ai ʻa ʻElone ki he funga moʻunga
ko Hoá, ʻo ne pekia ai ʻa e taulaʻeiki lahí, ʻi hono taʻu 123, pea ko e kakato ia
ʻa e taʻu ʻe 40, ʻo e fononga ʻa ʻIsileli mei Lamisisi, ki he Moʻunga ko Hoá. Pea
ko e pekia ʻa ʻElonē ko e taʻu fakaʻosi ʻo e hē holo ʻa ʻIsileli ʻi he toafá. Pea
teʻeki ke aʻu ʻa ʻIsileli ia ki Kenaní kuo aʻu ʻa ʻElone ia ki he Kenani ʻi he langí.
ʻOku fakamanatu mai ʻe ʻElone “He ko hoʻo tautolu kolo ʻoku tuʻu ʻi langi” (Fili
3:20). Ko e kau maʻu kolo ki Hevaní, ʻoku totonu ke hiki hake ʻenau manako
hevani, pe ʻi māmani, pea mo ha moʻui ʻoku taau, mo e nofo ʻi hevani. ʻOku
fuʻu tokolahi ʻa e kau kalisitiane, ʻoku nau fuʻu faituai, ke ʻai ʻenau nofo fonuá ki
hevani, ke mahino kuo maʻu, ka ʻoku nau kei fekumi pē ki he ngaahi fakafiefia,
mo e ngaahi koloa ʻo māmaní. Kiʻi tokangaʻi ange ʻa ʻElone, naʻe ʻi ai haʻane
koloa fakamāmani naʻa ne maʻu? Ko ʻene taulaʻeiki lahí ‘o e pea tuku ia ki
hono fohá kae hoko atu ia ki he mālōlō, mo e fiefia taʻe toe ʻosí. Naʻe fononga
ʻa ʻIsileli ki Kenani, ka ʻoku tau fononga fakalaumalie kitautolu ki he Kenani
ʻo e mālōloó, ko hono taukei ko Kalaisi, ki he fonua fakalangí he ko ʻetau teu
ia ʻa Kalaisi mo e maʻuʻanga ʻo ʻetau nofo fonua ki Hevaní. Ko ia ʻa e pole
maʻae kakai kotoa pe, ʻoku nau kau ʻi he fononga ʻi māmaní ke ke ʻai leva haʻo
fonofonua ki Hevani, pea ʻoua ʻe ʻofa ki māmani, he ko ia ʻoku ʻofa ki māmaní
ʻoku fehiʻa ki he ʻOtuá, mo kinautolu kotoa pē, ʻoku maʻu ʻene nofo fonua ki
hevaní. He ko e nofo ko ení ko e nofo teuteu ki hotau ʻapi maʻú ʻaki ʻa ʻetau
tui falala ki hotau ʻEiki Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, pea ko ia hotau fakamoʻui, pea
mo hotau ʻEiki, mo pule fakaleveleva, ʻi he ʻetau meʻa kotoa pē, he ko Ia hotau
pule foʻoú, mo e ʻamanaki ki he kolo ko Hevaní, ke tau femātaaki, mata ki he
mata mo Ia. Haleluia!
No comments:
Post a Comment