Tuesday, 31 January 2017

Tusite 31 Sanuali, 2017

NOM 35:16-27; SEN 4:18; EKI 21:14; LEV 24:17; TEUT 19:11,12; MT 23:14

Nomipa 35:16-27
"16Ka ‘o kapau na‘a ne taa‘i ia ‘aki ha me‘a ukamea, ‘o ne pekia, ko e fakapō ia: ‘e mātu‘aki tāmate‘i ‘a e fakapō. 17Pea kapau na‘a ne taa‘i ia ‘aki ha maka ‘oku ne to‘o, ka ko e me‘a ‘oku ngali mate ai ha taha, pea ne pekia, ko e fakapō ia: ‘e mātu‘aki tāmate‘i ‘a e fakapō. 18Pea kapau na‘a ne taa‘i ia ‘aki ha ‘akau ‘oku ne to‘o, ‘a ia ko e me‘a ‘e ngali mate ai ha taha, pea ne pekia, ko e fakapō ia: ‘e mate tāmate‘i ‘a e fakapō. 19‘E tāmate‘i ‘a e fakapō ‘e he koeli tongitoto: ka ne ka fetaulaki mo ia te ne tāmate‘i. 20Pea kapau na‘a ne fehi‘a ki ai, ‘o ne velo‘i, pe toitoi ‘o lisingi, ‘o ne pekia; 21pe na‘a ne fili ‘aki ia, ‘o ne tuki‘i, ‘o ne pekia: ‘e mate tāmate‘i ‘a ia na‘a ne fai ‘a e tā; ko e fakapō ia: ko e koeli tongitoto te ne tāmate‘i ‘a e fakapō ‘oka ne ka fetaulaki mo ia. 22Ka ‘o kapau na‘a ne velo‘i ia fakafokifā, ta‘e te ne fili ‘aki ia; pe na‘a ne lisingi ia ‘aki ha me‘a, ka na‘e ‘ikai te ne toitoi ki ai; 23pe na‘a ne fai‘aki ha maka ‘e ngali mate ai ha taha, ka na‘e ‘ikai te ne sio kiate ia, ka ne lī pē ‘o tau kiate ia, ‘o ne pekia; ka na‘e ‘ikai ko hono fili ia, pea na‘e ‘ikai te ne feinga ke fai ha kovi ki ai; 24pea ‘e toki fakamaau ‘e he fakataha ‘i he vaha‘a ‘o ia na‘a ne tā pea mo e koeli tongitoto, ‘o fakatatau ki he ngaahi kupu‘i konisitūtone ko eni: 25pea ‘e fakahaofi ‘e he fakataha ‘a e fakapō mei he nima ‘o e koeli tongitoto, pea te nau fakafoki ia ki hono kolo-hūfanga ‘a ia ne ne hola ki ai, pea te ne nofo ai ‘o a‘u ki he pekia ‘a e taula‘eiki-lahi, ‘a ia kuo pani ‘aki ‘a e lolo tapu. 26Ka ‘o kapau ‘e momo‘i ‘alu ‘a e fakapō ki he tu‘a laine ‘o hono kolo-hūfanga, ‘a ia kuo ne hola ki ai; 27pea ma‘u ia ‘e he koeli tongitoto ‘i he tu‘a laine ‘o hono kolo-hūfanga, pea ka tāmate‘i ia ‘e koeli tongitoto; ‘e ‘ikai lau ia ko e fakapō"

Senesi 4:18
"18Pea na‘e fanau‘i kia ‘Īnoke ‘a ‘Īlati: pea ma‘u foha ‘e ‘Īlati, ko Mehuiaeli: pea ma‘u ‘e Mehuiaeli ‘a Metuisaeli; pea ma‘u ‘e Metuisaeli ‘a Lēmeki."

'Ekisoto 21:14
"14Ka ‘o kapau ko e fai fakamālohi ‘e ha tangata ki ha taha kehe ke tāmate‘i fakakākā; pea neongo ko e ‘ōlita ‘o‘oku, ka te mou to‘o atu ia mei ai, ke ne mate."

Levitiko 24:17
"17Pea ko ia ‘oku ne tāmate‘i ha tangata te ne mate tāmate‘i"

Teutalonome 19:11,12
"11Ka ‘o kapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘oku fehi‘a ki hono kaungā‘api, ‘o ne toka malumu ki ai, ‘o ne tu‘u hake ki ai, ‘o taa‘i ‘ene mo‘ui, ‘o ne pekia; ‘o ne toki hola ki ha taha ‘a e ngaahi kolo ko ia: 12pea ‘e fekau ‘e he mātu‘a ‘o hono kolo ke ‘omi ia mei ai, pea te nau tuku ia ki he nima ‘o e koeli tongi-toto ke ne mate."

Matiu 23:14
"14‘Oiauē kimoutolu, sikalaipe mo e Fālesi, he mā‘oni‘oni loi! he ‘oku mou folo kotoa ‘a e ngaahi ‘api ‘o si‘i kau uitou, pea mou mounu ‘aki ha lotu lōloa; ko ia, te mou ma‘u ‘e kimoutolu ha tautea ‘oku kehe ange"

Ko e fakapoó, kuopau ke tautea mate ia. Ko e ʻuluaki fakapoó, naʻe fai ʻe Keini ki hono tehina ko ʻEpelí, ko e toʻo ʻo e moʻuí, ko hono lilingi ʻa e toto. Ko e totó ʻoku ne fakafofonga ʻa e moʻuí (Lev 17:10-14). Kapau ʻe toʻo ʻa e totó mei he meʻa moʻuí, ko ʻene mate ia, pea koeʻuhi ko e ʻOtuá, naʻa ne fakatupu ʻa e moʻuí, ko e ʻOtuá tokotaha pē ʻoku totonu ke ne toʻo ʻa e moʻui koi á.

Ko e talangataʻa ʻa ʻAtama mo ʻIví naʻa ne ʻomi ʻa e angahalá, ki he faʻahinga ʻo e tangatá, fakatokangaʻi ʻa e vave ʻa e aʻu mai hona natula angahalá ki heʻena fānaú. Ko e talangatá naʻe ngali maʻamaʻa pē, kae vave ʻa ʻene mafuli ʻo aʻu ki he fakapoó. Ko ʻAtama mo ʻIvi naʻa na talangataʻa pe, ʻo fakafepaki ki he ʻOtuá ka ko Keini, naʻa ne fai fakafepaki ʻe ia, fakatouʻosi ki he ʻOtuá, ʻi ha kiʻi angahala siʻi telia naʻa hoko ʻe ia ʻo pule ʻi hoʻo moʻuí. Ko ia ʻa e fakatokanga ʻa e Folofolá ki he taá, ʻa hono faiʻaki ha ukamea, pe maka, mo e ʻakau, ‘o hoko ai ʻa e maté, ko e fakapoó ia, he ʻoku uho ia ʻi he angahala, pea ke tamateʻi ʻa e tokotaha fakapoó ʻe he Koeli Tongitotó ʻo ka na fetaulaki. ʻOku talamai ʻe he ʻapositolo ko Sioné, “ʻOku tau ʻilo kuo tau hiki mei he mate ki he moʻuí, he ʻoku tau ʻofa ki he kāingalotú. Ko ia ʻoku ʻikai ke ʻofa, ʻoku ne ʻi he mate ai pe, ko ia ʻoku ne fehiʻa ki hono tokouá, ko e tamate tangata,ʻoku akonaki ʻa Sīsū, ko ia ʻoku ʻita ki hono kāingá, ko e tokotaha fakapō ia mei he lotó (Mt 5:21,22). Kāinga, ko e lotu fakakalisitiané, ko e lotu ia ʻo e lotó. Ko e kotoa hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻo tuʻa ʻi he lotú ʻoku ʻikai ke feʻunga ia, ko e kona pe fehiʻa ʻa e lotó ki ha taha kehe, ʻoku ne fakahalaʻi ʻe ia koe, pea ko e kanisā kovi ʻi loto ʻiate koe, pea te ne hanga ʻe ia ʻo fakaʻauha koe. Ko e fakamanatu atu, ke ʻoua ʻi ai ha aka kona ʻe tunu hake ʻo fakafiuʻi koe pe ko e siasí (Hep 12:15). Ka ke tau feʻofaʻaki ʻia Kalaisi maʻu pē. He ko ia ʻa e moʻui foʻou, ʻa e ivi mo e mafai naʻa ne fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he pekiá. Ko ia pe ʻa e ivi, ʻoku tau moʻuiʻaki ʻo taʻengata, ko ia ʻa e moʻui taʻengata, kuo tau ʻinasi ai, ʻo ʻikai ko ha ivi ʻo kitautolu ā ka ko e Mafimafi ia ʻa hotau ʻOtuá.

Monday, 30 January 2017

Monite 30 Sanuali, 2017

NOM 35:9-15; EKI 2:13; SIOS 2:3,5,6,8

Nomipa 35:9-15
"9Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, 10Lea ki ha‘a ‘Isileli, ‘o tala kiate kinautolu, Ka mou ka laka atu ‘i Soatani ki he fonua ko Kēnani, 11pea te mou vahe‘i hamou ngaahi kolo mo kolo-hūfanga, ke hola ki ai ‘a e fakapō kuo ne te‘ia ha taha ‘i he fāinoa. 12Pea ko e ngaahi kolo ko ia ko homou hūfanga mei he koeli, ke ‘oua na‘a mate ‘a e fakapō kae‘oua ke ne tu‘u ‘i he ‘ao ‘o e fakataha ke fakamaau. 13Pea ko e ngaahi kolo te mou ‘atu ko homou ono‘i kolo-hūfanga ia. 14Ko e tolu te mou ‘atu ‘i tu‘a Soatani, pea ko e kolo ‘e tolu te mou ‘atu ‘i Kēnani: ko e ngaahi kolo-hūfanga ia. 15Ko e ono‘i kolo ko ē ko e hūfanga ia ma‘a ha‘a ‘Isileli, mo e muli, mo ia ‘oku ‘āunofo ‘iate kinautolu, ke hola ki ai, ‘a ia kuo ne te‘ia ha taha ‘i he fāinoa."

'Ekisoto 2:13
"13Pea ne toe ‘alu atu ‘i he ‘aho na‘a na feholoi, pea tā ko e ongo tangata Hepelū ‘oku na fuhu: pea ne lea ki he toko taha na‘e halaia, Ko e hā kuo ke taa‘i ai ho kaume‘a?"

Siosiua 2:3, 5, 6, 8
"3Pea ‘alu ‘a e fekau ‘a e Tu‘i Sielikō kia Lēhapi, ‘o pehē, ‘Omi kitu‘a ‘a e tu‘unga me‘a na‘e ha‘u kia koe, ‘a ia kuo hū ki ho fale, he kuo nau omi ke mataki‘i ‘a e fonua kotoa. 5pea fe‘unga nai mo e songo ‘o e matanikolo, po‘uli, na‘e ‘alu ki tu‘a ‘a e kau tangata, ‘oku ‘ikai te u ‘ilo pe na‘a nau ‘alu ki fē: tuli ki ai ke vave; he te mou ma‘u kinautolu. 6Ka kuo ne ‘ohake kinaua ki he tu‘a fale, ‘O ‘ufi‘ufi ‘aki ‘a e ngaahi kau‘i falakesi, ‘a ia kuo ne fola ‘i he tu‘a fale. 8Pea ‘i he te‘eki ke na tākoto ke mohe, na‘e ‘alu hake ‘a e fefine ki he tu‘a fale, ‘o ne pehē ki he ongo tangata."

Ko e ngaahi kolo hufangá. ʻI he hahake lotoloto motuʻá, ko ʻenau fai tuʻutuʻuni angaʻaki, ke toʻo ha moʻui, ʻo tatau ai pē ko ha ngaue matuʻutāmaki, kuo pau ke sauni ia ʻe he memipa ʻo e fāmili ʻo e tokotaha naʻe hoko ki ai ʻa e fakatuʻutāmakí. Pea ko e tali ki he ʻulungaanga ko ení. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ha ngaahi kolo, ki he kau Livaí ʻe 6 ke hoko ia ko e fakamaʻunga ki he fonua ko Kenaní, pea ʻiloa ia koe ngaahi kolo Hufangá. Ko ha taha kuo halaia ʻi he mate ha taha taʻe te ne loto ki ai, ʻe lava ʻo hola mei he sauni totó, ʻaki ʻene hola ki ha taha ʻo e ngaahi kolo ko ení (Sios 20) ke ʻoua te ne mate ka e ʻoua ke fakamaau. Pea ko e ngaahi kolo hufangá, ko e kolo ʻe 3 ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e vaitafe Soataní, pea ko e kolo leva ʻe 3 ʻi he hihifo ʻo Soataní. Ko e foʻi lea fakahepelῡ ʻoku liliu ko e Hūfangá, ʻoku ʻuhinga ia ko e hola mei he sauní, ko e tokotaha ʻoku ne maluʻi ʻa e totonu ʻa e fāmilí, pe ko e tokotaha ʻoku fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá ke tonu. Ko e fo’i lea fakahepelῡ ki he sauní, ko e foʻi lea tatau pe naʻe ngāueʻaki ʻe Poasi ka ʻoku liliu ia ko e “Kāinga” ʻia Lute 2:1.

Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene tokanga ʻofa mai maʻae taʻehalaiá. Ko e ʻuhinga ʻo e ngaahi kolo hufangá, tuʻu taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻia Kalaisi, he ʻoku ne tokangaekina koe. Ko e fekumi hufangá naʻe ʻikai ko ha ngāue fakataautaha ia, ka ko e ngaahi tuʻutuʻuni pau ia ke fakahoko takitaha (35:22-25). Ko e tokonaki maʻae kumi hufangá ke fili ki ha taha ʻo e ngaahi kolo hufangá kuo fakaikiiki atu. 1. Ko e tamate naʻe fakatuʻupakē, pea ko e tokamalumu ki ai (35:16-21). 2. Ko e tokotaha kuo hola leva ki he kolo hufangá, ko e tokotaha kuo hao mei he fai sauni ʻa e tangata pe fefine ʻi he taimi pe ʻoku ʻi he koló ai. 3. Ko e tokotaha heʻikai hao ʻo ka maʻu ia ʻe he koelí tongitoto ‘I tu’a laini mei hano fale hufanga ‘o tamateʻi (35:26-28). 4. Ko e lao tuʻumaʻu hono fakangatangata ʻo e nofo he kolo ʻoku fakatefito ia ki he mate ʻa e taulaʻeiki lahí pea ʻe ʻikai ʻatā ke toe fai ʻa e sauní, pea tene ʻatā leva, ke foki ki hono ʻapí (35:25,28). 5. Ko e lao ʻo e kumi hufangá ʻoku ʻatā ki he muli, mo e tangataʻi fonua fakatouʻosi (35:15). Ko e tangata fakapoó heʻikai totongi huhuʻi, ka ko ʻene hola pe ki he kolo hufangá (35:16). Ko e kotoa ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni mahuʻinga ko ení, ko e tokanga mai ia ʻa e ʻOtuá ki he taʻehalaiá. Neongo ko e ʻū ola eni ʻo e ngāue ʻo e natula angahala ʻa e tangatá ka kuo tokonaki ʻe he ʻOtuá ʻa hotau haoʻanga, mo hotau moʻuiʻanga, ko Sīsū Kalaisi. Fakapapauʻi leva ia he pongipongi ni ke ke tonuhia ai.

Sunday, 29 January 2017

Sapate 29 Sanuali, 2017

NOM 35:1-8; LEV 25:32-34; SIOS 20:7-9; 21:3,13

Nomipa 35:1-8
"1PEA folofola ‘a Sihova kia Mōsese ‘i ‘Alapā-Moape ‘i ve‘e Soatani-Sielikō, ‘o pehē, 2Fekau ‘a ha‘a ‘Isileli ke nau foaki ki he kau Līvai mei honau tofi‘a ‘e tō ha ngaahi kolo ke nau nofo ai; pea te mou foaki foki ki he kau Līvai ha ngaahi ‘api takatakai ki honau ngaahi kolo. 3Pea ko e ngaahi kolo te nau ma‘u ke nofo ai, pea ko e ngaahi ‘api te nau ma‘u ki he‘enau fanga manu lalahi, pea ki he‘enau koloa, ‘io, ‘a ‘enau monumanu kotoa. 4Pea ko e lahi ‘o e ‘api tu‘a kolo te mou ‘atu ki he kau Līvai ‘e mole mei he ‘ā ‘o e kolo ko e kiupite ‘e taha afe takatakai. 5Pea te mou fua ‘i tua‘ā ki hono tapa hahake ‘a e kiupite ‘e ua afe, pea ki hono tapa tonga ko e kiupite ‘e ua afe, pea ki hono tapa lulunga ko e kiupite ‘e ua afe, pea ki hono tapa tokelau ko e kiupite ‘e ua afe: kae tu‘u loto ‘a e kolo. Ko honau ngaahi ‘api tu‘a kolo ia. 6Pea ko e ngaahi kolo te nau ‘atu ki he kau Līvai–ko e ono‘i kolo hūfanga, ‘a ia te mou tuku ke hola ki ai ‘a e fakapō, pea te mou fakalahi ‘aki ha kolo ‘e fāngofulu mā ua kehe. 7Ko e lau kātoa ‘o e ngaahi kolo te mou ‘atu ki he kau Līvai ko e kolo ‘e fāngofulu mā valu: ‘a kinautolu mo honau ngaahi ‘api tu‘a kolo. 8Pea ko e me‘a ki he ngaahi kolo te mou ‘atu mei he tofi‘a ‘o ha‘a ‘Isileli, te mou ‘atu lahi mei he ma‘u lahi, pea si‘i mei he ma‘u si‘i: ‘e taki vahe mei hono ngaahi kolo ma‘a e kau Līvai, ‘o fakatatau ki hono tofi‘a kuo ne ma‘u."

Levitiko 25:32-34
"32Ka ko e me‘a ki he ngaahi kolo Līvai, ‘a e ngaahi fale ‘i he ngaahi kolo ‘o honau tofi‘a, ‘e ‘atā ai pē ki he kau Līvai ke huhu‘i. 33Pea kapau ‘e huhu‘i ‘e ha taha Līvai, pea ‘e foki ‘i he siupeli ‘a e fale na‘e fakatau; ka ko e lau ki hono kolo tofi‘a pē, he ko e ngaahi fale ‘o e ngaahi kolo Līvai ko honau tofi‘a pē ia ‘i he lotolotonga ‘o ha‘a ‘Isileli, 34ka ko e vao takatakai honau ngaahi kolo ‘e ‘ikai fakatau, he ko e tofi‘a tu‘u ma‘u ia mo‘onautolu."

Siosiua 20:7-9
"7Ko ia na‘a nau tapui ‘a Kētesi ‘i Kāleli, ‘i he fonua mo‘unga ‘o Nafitalai, mo Sikemi ‘i he fonua mo‘unga ‘o ‘Ifalemi, mo Kiliati-a‘apa ‘i he fonua mo‘unga ‘o Siuta (ko Hepeloni ia). 8Pea ‘i Tu‘a-Soatani fe‘unga mo Sielikō, ‘i hahake, na‘a nau tuku ‘a Pēseli, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘i he toafa, ‘i he Misoa na‘e kau ki he matakali ‘o Lūpeni; pea mo Lemoti ‘i Kiliati ‘i he matakali ‘o Kata, pea mo Kōlani ‘i Pēsani mei he matakali ‘o Manase. 9Ko e ngaahi kolo tu‘utu‘uni ia ma‘a ha‘a ‘Isileli kotoa, mo e muli na‘e nonofo mo kinautolu, ke hola ki ai ha taha kuo ne te‘ia fāinoa ha taha, ke ‘oua na‘a mate ia ‘i he ngāue ‘a e tongi-toto, kae‘oua ke ne tu‘u ‘i he ‘ao ‘o e fakataha."

Siosiua 21:3,13
"3Ko ia na‘e foaki ‘e ha‘a ‘Isileli ki he kau Līvai mei honau ngaahi tofi‘a ‘a e ngaahi kolo ko eni, mo e ngaahi ‘api takatakai, ‘o hangē koe folofola ‘a Sihova.13‘Io, na‘a nau tuku ki he hako ‘o ‘Ēlone ko e taula‘eiki ‘a e kolo hūfanga ‘o e tangata tāmate, ‘a Hepeloni mo hono ‘api takai, mo Līpina foki mo hono ‘api takai."

Ko e ngaahi kolo maʻa e kau Livaí. Ko e kau Livaí, naʻa nau mavahe kinautolu mei he kakaí ki he ngāue toputapu maʻa e ʻOtuá (1:47-53). Naʻe ʻikai haʻanau tofiʻa ʻi Kenani ʻo hangē ko e ngaahi matakali kehé (18:24). Ka neongo iá naʻe fiemaʻu ʻe he kau Livaí ha ngaahi feituʻu, ke nau nofo ai mo tauhi ʻenau fanga manú. Naʻe fakamahino mai ʻe he ʻOtuá, ʻe vahe mai mei he fonuá haʻanau ngaahi kolo ʻe 48. Pea mei ai, ko e kau Livaí ʻe tauhi kinautolu ʻe he kakaí, ko e fakaʻilonga ʻo ʻenau ngāue toputapu ki he ʻOtuá. He ko e kau Livaí, ko e kau faifekau. Naʻe poupou ʻaki kinautolu ʻa e vahe hongofulu ʻo e kakaí pea ʻoange kia kinautolu honau ngaahi ʻapi mo e fakamanu, mo e feituʻu ke tauhi ai kinautolu. Ko e meʻa tatau kia kitautolu ke tau fatongiaʻaki, ke tau teuteu maʻa e ngaahi fiemaʻu ʻetau kau faifekaú ke nau lava ʻo tauʻatāina ke fai ʻenau ngāue kuo fakanofo mo fakamahuʻingaʻí. He ʻoku nau toutou taketi ki he fakaangá koeʻuhi ko e siasí ʻoku ʻikai ha ʻamanaki tokoni ia ke fai. ʻOku fēfē hoʻo tauhi ʻa e kau taki ho siasí? ʻOku ke fiefia hoʻo ʻilo ʻenau tō nounoú pe ʻoku ke fakahaaʻi hoʻo mahuʻingaʻia ʻiate kinautolú. He ko Sīsū mo Paula naʻa na fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo kinautolu ʻoku taki mo akoʻi kitautolu (Lk 10:7 ; 1 Kol 9:4-10 ; 1 Tim 5:17,8).ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻe he ʻetau kau faifekaú ʻa ʻetau fai fiefia ange kia kinautolú.

Saturday, 28 January 2017

Tokonaki 28 Sanuali, 2017

NOM 34:16-29; 1:4,16; SIOS 14:1

Nomipa 34:16-29
"16Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, 17Ko eni ‘a e hingoa ‘o e tu‘unga me‘a te nau vahe tofi‘a kiate kimoutolu: ko ‘Eliesa ko e taula‘eiki, mo Siosiua ko e foha ‘o Nuni. 18Pea te mou to‘o ha ‘eiki ‘e taha mei he matakali takitaha ke kau ‘i he vahe tofi‘a. 19Pea ko e hingoa eni ‘o e tu‘unga me‘a: mei he matakali ‘o Siuta, ko Kēlepi ko e foha ‘o Sīfune. 20Pea mei he matakali ‘o ha‘a Simione, ko Sāmiuela foha ‘o ‘Amihuti. 21Mei he matakali ‘o Penisimani, ko ‘Elitati foha ‘o Kisiloni. 22Pea mei he matakali ‘o ha‘a Tani ha ‘eiki, ko Puki foha ‘o ‘Iokeli. 23Mei he hako ‘o Siosifa: mei he matakali ‘o ha‘a Manase ha ‘eiki, ko Hanieli foha ‘o ‘Ēfoti: 24pea mei he matakali ‘o ha‘a ‘Ifalemi ha ‘eiki, ko Kemueli foha ‘o Sifitani. 25Pea mei he matakali ‘o ha‘a Sepulone ha ‘eiki ko ‘Elisafani foha ‘o Pa‘anaki. 26Pea mei he matakali ‘o ha‘a ‘Īsaka ha ‘eiki, ko Palatieli foha ‘o ‘Āsani. 27Pea mei he matakali ‘o ha‘a ‘Āseli ha ‘eiki, ko ‘Ahihuti foha ‘o Sēlomi. 28Pea mei he matakali ‘o ha‘a Nafitalai ha ‘eiki, ko Peta-heli foha ‘o ‘Amihuti. 29Ko kinautolu ia na‘e tu‘utu‘uni ‘e he ‘Eiki ke vahe tofi‘a ki ha‘a ‘Isileli ‘i he fonua ko Kēnani."

Nomipa 1:4, 16
"4ko koe mo ‘Ēlone te mo lau kinautolu, ‘o fakafo‘itau, pea ‘e tokoni kiate kimoua ha tangata mei he matakali takitaha, ha taha ‘oku tu‘ukimu‘a ‘i he ngaahi ‘ulumotu‘a. 16Ko kinautolu ia na‘e ui mai mei he fakataha, ko e hou‘eiki ‘o e ngaahi matakali kuo nau tutupu ai, pea ko e ngaahi ‘ulu kinautolu ‘o e ngaahi toko afe ‘o ‘Isileli."

Siosiua 14:1
"1PEA ko eni ‘a e ngaahi tofi‘a na‘e ma‘u ‘e ha‘a ‘Isileli ‘i he fonua ko Kēnani, ‘a ia na‘e vahe kiate kinautolu ‘e ‘Eliesa ko e taula‘eiki mo Siosiua ko e foha ‘o Nuni, mo e hou‘eiki ‘ulumotu‘a ‘o e ngaahi matakali ‘o ha‘a ‘Isileli"

Na’e fakanofo ‘e he ‘Otuá ʻa e kau tangatá, ke nau vahevahe ʻa e fonuá kia kinautolu, ko hono ikunaʻi ʻo e fonuá, ko e foaki pē, ke nau maʻu ʻa e fonuá, ko e koloa ia maʻa kinautolu, naʻe ʻikai maʻu ʻaki ʻa e fonuá, ʻa e mata ʻo ʻenau ngaahi heletaá, pē ko honau ngaahi taó, kae maʻu ʻaki ʻa e ivi, mo e mafai ʻo e ʻOtuá. Pea kuo nau falala ki he ikuna, mo hono olá, tuʻunga ʻi he tau ʻa e ʻOtuá maʻa kinautolu, pea ko kinautolu ko eni, kuo fakahingoá kuo nau falalaʻanga ke vahevahe ʻa e fonua, pea ʻi he ngaahi taumuʻa ko eni. 1. Ke ʻave ki he lēkooti hono fakapapauʻi ʻa e moʻoní. 2. Ke fakamanatu ʻa e taha fakafoʻituitui ʻi he hisitolia ʻo ʻIsilelí. 3. Ke tauhi ʻa e fokotuʻutuʻu fakalao, koeʻuhi ke hiki ʻa e fonua, ki he ngaahi matakalai, ke ʻai ia ke maau. ʻI he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakanofonofo ʻo e fonuá. 1. Naʻa ne fakamatalaʻi ko e hā ʻa e meʻa ʻe faí. 2. Naʻa ne fetuʻutaki mahino kia Mosese pea 3. Naʻa ne fakapapauʻi ʻa e kakai makehe ke nau tokangaʻi ʻa e fakanofonofo ʻo e fonuá. Heʻikai ha palani ʻe kakato, ka e ʻoua ko e ngāue takitaha, kuo fakapapauʻi, mo e tokotaha kotoa pe, ʻoku mahino hono fatongia ke fai. ʻI he ʻi ai leva ha ngāue ke fai, fakapapauʻi, ko e hā ʻa e meʻa kuo pau ke faí, ʻoange mahino ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní, pea tuku ʻa e kakai ʻo fakafatongia’i ki he ngaahi konga takitaha. Ko kinautolu eni, kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí, ke nau vahe tofiʻa ʻa e fonua ko Kenaní. Ko e toʻutangata eni hono ua, kuo fili kinautolu ʻe he ʻEikí, ke nau fetongi ʻa e ʻuluaki toʻutangata angatuʻú. ʻOku ui ʻa hotau ui, kuo fai ʻe he ʻOtuá ʻia Kalaisi ki heʻene ngāué, ʻa ʻetau maʻu pe ʻa e loto naʻe ʻia Kalaisi Sīsuú, ʻa e meʻa ko e loto maʻulalo, mo e talangofua ʻo aʻu ki he mate, ka ko e mate ʻi he kolosí, he ka ʻikai ke tau mate mo Kalaisi, ʻe palopalema ʻa ʻene ngāué, pea ko e toho ʻa māmaní kuo mate mo ia. Mate ki he angahalá, ka e moʻui maʻa e ʻOtuá, mo ʻEne ngāué

Friday, 27 January 2017

Falaite 27 Sanuali, 2017

NOM 34:13-15; 32:33; SIOSI 14:1-5

Nomipa 34:13-15
"13Pea tu‘utu‘uni ‘e Mōsese ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, Ko eni ‘a e fonua te mou vahe tofi‘a ai ‘i he talotalo, ‘a ia kuo fekau ‘e Sihova ke ‘atu ki he matakali ‘e hiva mo e vaeua ‘o e matakali: 14he ko e matakali ‘o ha‘a Lūpeni, mo e matakali ‘o ha‘a Kata, kuo nau ma‘u honau tofi‘a ‘o faka‘ulumotu‘a, mo e vaeua foki ‘o e matakali ‘o Manase: 15ko e matakali ‘e ua mo e vaeua ‘o e matakali kuo nau ma‘u honau tofi‘a ‘i he kauvai hahake ‘o Soatani-Sielikō ki he hopo‘anga la‘ā."

Nomipa 32:33
"33Pea foaki ‘e Mōsese kiate kinautolu, ki ha‘a Kata, pea ki ha‘a Lūpeni, pea ki he vaeua ‘o e matakali ‘a Manase foha ‘o Siosifa, ‘a e pule‘anga ‘o Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli, pea mo e pule‘anga ‘o ‘Oki ko e Tu‘i Pēsani, ‘a e fonua, ‘io, hono ngaahi kolo na‘e tu‘u ‘i he ngaahi feitu‘u, ‘a e ngaahi kolo ‘o e fonua na‘e tu‘u takatakai ki ai."

Siosiua 14:1-5
"1PEA ko eni ‘a e ngaahi tofi‘a na‘e ma‘u ‘e ha‘a ‘Isileli ‘i he fonua ko Kēnani, ‘a ia na‘e vahe kiate kinautolu ‘e ‘Eliesa ko e taula‘eiki mo Siosiua ko e foha ‘o Nuni, mo e hou‘eiki ‘ulumotu‘a ‘o e ngaahi matakali ‘o ha‘a ‘Isileli: 2na‘e tufa talotalo kiate kinautolu ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a Sihova ‘ia Mōsese, ‘io, ki he matakali ‘e hiva mo e vaeua ‘o e matakali.   3(He kuo vahe tofi‘a ‘e Mōsese ki he matakali ‘e ua mo e vaeua ‘o e matakali, ‘i he kauvai ‘e taha ‘o Soatani, pea na‘e ‘ikai te ne vahe ha tofi‘a ki ha‘a Līvai fakataha mo kinautolu). 4He ko e hako ‘o Siosifa kuo matakali ua, ko Manase mo ‘Ifalemi; pea na‘e ‘ikai vahe tofi‘a ki he kau Līvai ‘i he fonua, ko e ngaahi kolo pe ke nofo ai, pea mo e ngaahi ‘api takatakai ma‘a ‘enau monumanu mo ‘enau koloa. 5Hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a Sihova ‘ia Mōsese na‘e pehē ‘a e fai ‘a ha‘a ‘Isileli ‘i he‘enau vahe ‘a e fonua."

Ko Kenani ‘eni. Ko hono lahí naʻe kiʻi siʻisiʻi pē. Naʻe maile pē ʻe 160 hono loloá, pea maile ʻe 50 hono falahí. Ko e fonua eni naʻe palomesi ʻaki ʻe he ʻOtuá, ki he tamai tōnunga, ko e koloa ia ʻa e hako ʻo ʻIsilelí. Ko e kelekele ʻo e fonuá, naʻe siʻisiʻi pe ʻi he ngaahi taʻu lahi, ka naʻe ʻiloa ʻa e ʻOtuá ‘i ai, pea ko Hono Huafá, naʻe maʻolunga pe ia ki ʻIsileli (Sa 76:1). Ko e ngoue vaine eni ʻa Sihova. Pea ko e ngoue kuo ʻaaʻi. Ko e ngaahi ngoue mo e ngaahi vaine mo e faifua ʻa hono kelekele, fakatokangaʻi ange, ʻoku anga fēfē ha kiʻi konga siʻisiʻi ʻo e māmaní, kuo maʻu ʻe he ʻOtuá Maʻana. Ko eni ia ʻa e fonua, kuo tuʻutuʻuni ʻe Mosese ke vahe ʻinasi mei ai ʻa e matakali ʻe hiva, mo e konga ʻo haʻa ʻIsilelí, ko e meʻa ia meia Sihova, pea neongo pē, pe ʻoku anga fēfē ha meʻa, ka ko ʻene kau ki ai ʻa e ʻOtuá, ko e fakakoloa atu. Ka e kehe, neongo ko e māmani ia, ko ʻene meʻa, pea mo hono fonu, ka ko e tokosiʻi pē ia, ʻoku nau ʻiloʻi Ia mo tauhi kiate Ia, pea ko e tokosiʻi pē ko ia ʻoku nau fiefia mo nekeneka, koeʻuhí ko e fuangafuhi ʻi he ʻOtuá, pea anga fēfē ha ʻinasi ʻa e māmaní, ʻi he foaki ʻa e ʻOtuá, maʻa hono kakaí ʻoʻona. ʻOku nau maʻu honau tofiʻa ʻi Hevani, pea ʻoku nau fiemalie pē, ʻi he fanga kiʻi mamahi fua nounou ʻo e māmaní. He ko e ʻOtua ʻo natula, ko e tokotaha Ia ʻoku Ne maluʻi kinautolu. Pea ko e ngaahi fakamanatu eni kia kinautolu ko honau kauʻā fakatongá naʻe aʻu ia ki he vaitafe ʻo ʻIsipité. Ko e fakamanatu ʻenau nofo popula ʻi ái, mo honau fakahaofi fakaofo mei ái. Ko honau kauʻaá, naʻe kamata mei he tahi masima (v3). Ko e fakamanatu ʻa hono fakaʻauha ʻo Sotoma, ʻi he angahala naʻa nau fai, ke nau fakaʻehiʻehi mei ai, he naʻe ʻiloa ia ʻi ʻIsileli. (Isik 16:49,50). Ko hotau ui ko ē ki he Kenani ʻi he langi, ʻoku totonu ke huʻu ki ai ʻetau tokanga, ki he ngaahi meʻa ʻo ʻolungá, ʻo ʻikai ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻi māmaní he kuo mou pekia, pea ko hoʻo mou moʻuí, ʻoku fūfū fakataha mo Kalaisi ʻi he ʻOtuá. (Kol 3:2, 3)

Thursday, 26 January 2017

Tu'apulelulu 26 Sanuali, 2017

NOM 34:1-12; SEN 17:8; TEUT 1:7,8; SA 78:54,55; SIOS 15:4; ISIK 47:15-17


Nomipa 34:1-12
"1PEA folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, 2Ke ke tu‘utu‘uni ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘o tala kiate kinautolu, Ka mou ka a‘u ki Kēnani, ko eni ‘a e fonua ‘e tō kiate kimoutolu ke tofi‘a ‘aki, ko e fonua ‘o Kēnani ‘i hono ngaahi kau‘ā. 3Pea ko homou tuliki saute ‘e fai mei he Toafa ‘o Sini ‘i he tafa‘aki ‘o ‘Ītomi, pea ko homou kau‘ā saute ‘e kamata mei he taupotu hahake ‘o e Tahi Māsima; 4pea ‘e takai homou kau‘ā mei he tonga ‘i he hakenga ‘o ‘Akelapimi, ‘o ‘asi atu ki Sini: pea ko hono ngata‘anga mei he saute ‘a Kētesipanea, pea ‘e ‘asi atu ki Hasaliatali, ‘o laka atu ki ‘Asimona: 5pea ‘e takai ‘a e kau‘ā mei ‘Asimona ki he vai ‘o ‘Isipite, pea tū‘ulu ai ki tahi. 6Pea ko homou kau‘ā lulunga ko e Tahi Lahi mo hono matāfonua: ko homou kau‘ā lulunga ia. 7Pea ko eni homou kau‘ā fakatokelau, te mou kamata mei he Tahi Lahi, ‘o kinikini atu ki he mo‘unga ko Hoa: 8mei he mo‘unga ko Hoa te mou kinikini atu ki he Hū‘anga ki Hēmati; kae tū‘ulu ‘a e kau‘ā ki Sētata, ‘o ‘alu atu ki Sifiloni, ‘o tū‘ulu ki Hāsali-‘einani: 9ko homou kau‘ā fakatokelau ia. 10Pea te mou kinikini homou kau‘ā hahake mei Hāsali-‘einani ki Sēfami: 11pea ‘e hifo ‘a e kau‘ā mei Sēfami ki Līpila ‘i he potu hahake ‘o ‘Eni, pea ‘e hifo ‘a e kau‘ā, ‘o lave ki he tuliki hahake ‘o e Tahi Kineleti, 12pea hifo ‘a e kau‘ā ki Soatani, ‘o tū‘ulu ki he Tahi Māsima: ko eni homou fonua, ‘a hono ngaahi kau‘ā takatakai."

Senesi 17:8
"8Pea te u ‘atu kiate koe, pea ki ho hako ‘amui, ‘a e fonua ‘oku ke nofo muli ai, ‘io, ‘a Kēnani kātoa, ko ho tofi‘a tukufakaholo: pea te u nofo ko honau ‘Otua."

Teutalonome 1:7,8
"7mou hanga ‘o fononga atu, ‘o ‘alu ki he mo‘unga ‘o ha‘a ‘Āmoli mo e ngaahi potu ofi ki ai, ‘i he ‘Alapā, mo e fonua mo‘unga, mo e Sēfela‘a, mo e feitu‘u ko Tonga, mo e hāngai ki tahi ko e fonua ‘o ha‘a Kēnani, mo Lepanoni ‘o a‘u ki he vaitafe lahi ko ‘Eufaletesi. 8Vakai, kuo u tuku ‘a e fonua ‘i homou ‘ao: hū atu ‘o ma‘u ‘a e fonua na‘e fuakava ai ‘a e ‘Eiki ki homou tupu‘anga, kia ‘Epalahame, kia ‘Aisake, pea kia Sēkope, tokua te ne ‘atu kiate kinautolu mo honau hako ‘amui."

Saame 78:54,55
"54Pea ne a‘utaki kinautolu ki hono feitu‘u tapu, ‘A e mo‘unga ni kuo fakatau ‘e hono nima to‘omata‘u. 55Pea ne kapusi mei honau ‘ao ‘ani pule‘anga, Pea ne fua talotalo ‘aki ha afa moonau tofi‘a, Pea ne tuku ‘a e ngaahi matakali ‘Isileli Ke nofo ‘i honau tēniti."

Siosiua 15:4
"4‘o ne fou atu ki ‘Asimona, ‘o ne ‘asi atu ‘i he vaitafe ‘o ‘Isipite, pea tū‘ulu ‘a e kau‘ā ki tahi. Ko homou kau‘ā tonga ia."

'Isikeli 47:15-17
"15Pea ko eni ‘a e kau‘ā ‘o e fonua: ‘i he potu tokelau ‘e kamata mei he tahi lahi, ‘o fou atu ki Keteloni, ‘o a‘u ki Sētata; ‘i Hēmati, ‘i Pēlota, ‘i Sipelaimi; 16(‘a ia ‘oku ‘i he vaha‘a ‘o e kau‘ā ‘o Tāmasikusi mo e kau‘ā ‘o Hēmati) ‘i Hāsili-lotoloto, ‘a ia ‘oku ‘i he kau‘ā ‘o Haulani. 17Na‘e a‘u ‘a e kau‘ā mei he tahi ki Hāsali-‘einoni ‘i he kau‘ā ‘o Tāmasikusi, pea ko e feitu‘u ‘o Hēmati ‘oku tu‘u ‘i he potu noate, ‘o fai ki he noate."

Ko e kauʻā fonua ʻo Kenaní. Ko e fonua eni naʻe palomesi ki ai ʻa e ʻOtuá kia ʻEpalahame lolotonga ko iá ʻoku teʻeki ke ʻi ai ha fānau ia ʻa ʻEpalahame, ka naʻe fakahaaʻi ai pē ʻe he ʻOtuá ki ai, ʻa e ngaahi konga mahuʻinga ʻo ʻene kovinānité. 1. Te ne ʻoange kia ʻEpalahame ha hako tokolahi. 2. ʻE tupu meiate ia ha ngaahi puleʻanga. 3. Te ne tauhi ʻene kovinānité ʻi hono hakó. 4. ʻE foaki ange ki hono hakó ʻa e fonua ko Kenaní. ʻIo, ko e ʻOtua fai ki heʻene leá, kuo Ne ui kitautolu ke tau tauhi ange kiate Ia. Ko e kauʻā ʻo e fonua ʻo e talaʻofá. Ko e tafaʻaki fakatongá, ʻoku mei he toafa Sini, mo Ketesi Panea, ʻo lele ai ki he hūʻanga ki Hamatí, mo e moʻunga ko Hoá. ʻI he tafaʻaki fakatokeláu, pea mei he matātahi ʻo e Tahi Meteleniane (Tahi lahi). ʻI he fakahihifo ia, ki he vaitafe Soatani ki he tafaʻaki ki hahake. Ko e fonua ko Kiliati ʻi tuʻa Soatani ʻoku kau mai ki ai. ʻA ia ko hono fika ʻo e fonua ki he matakalai ʻe 12 ʻo ʻIsileli ʻoku ʻi ai ʻa e ʻeka ʻe 14,976,000 pea fakatatau ki he tohi fakamuimui ʻo ʻIsilelí (vahe 27). Ko e kakai tangatá naʻa nau toko 600,000 tupu, ʻa ia ʻoku laka hake ʻi he ʻeka ʻe 21 ʻe maʻu ʻe he tokotaha. Pea ʻoku lahi hake ʻi he ʻeka ʻe 2,000,000 ʻoku toe, ko e ngaahi koloa’ia ʻo e kau Livaí, mo e kau ʻulumotuʻa ʻo e ngaahi matakalí, mo ha toe kavenga kehe pē. Ko e kauʻā eni ʻo Kenani, ʻoku totonu ke nau ngāueʻi, pea kapau te nau talangofua, ʻe aʻu ʻa e fonua ʻo e talaʻofá ki he vaitafe ʻEufaletesi (Teut 11:24). Pea naʻe fakalahi mai ʻa e fonua ko Kenaní, ʻi he taimi ʻo Tevita mo Solomone (2 Kalo 9:26) Ka ko e Kenani ko eni, hono kauʻaá, kuo fai hono fakamatalaʻí, ʻe vahe ʻinasi pē ki ai ʻa e matakafi ʻe hiva, mo e konga ʻo ʻIsileli, ko e matakali ʻe ua mo e konga, ʻo Kata, Lupeni mo e konga ʻo Manase, kuo ʻosi fakaʻinasi kinautolu ia. Pea talamai ʻe he Tohi Ngaue 17:26, “Naʻa ne oʻi foki ʻa e ngaahi faʻahinga kakai, ʻa ia ʻoku nau tupunga taha kotoa pe, ke nau nofoʻi ʻa e funga kotoa ʻo māmaní, he te ne fakafuofua ʻa e ngaahi kuongá naʻe tuʻutuʻuni ki he ʻenau nofó, mo honau ngaahi kauʻā”. Kāinga Moʻui Foʻou, ko e ʻOtua ē, ʻoku fai ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo ʻikai haʻatau ʻilo ki ai, ko hotau fakanofonofo, mai ki he feohiʻanga Moʻui Foʻou, ko Ia naʻa ne fai, pea ʻoku Ne lolotonga fai ʻa hotau fakanofonofo ʻo ʻetau moʻuí ki he Kenani ʻi he langí. Fakaongo kiate Ia ʻi Heʻene folofolá, pea mo ʻEne palani maʻa kitautolu ʻia Kalaisi. Falala kiate Ia, he ʻoku Ne fakaongo mai kiate koe, he momeniti kotoa pe.

Wednesday, 25 January 2017

Pulelulu 24 Sanuali, 2017

NOM 33:50-56; 26:54; EKI 23:24; TEUT 7:2,5; SIOS 23:13

Nomipa 33:50-56
"50Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Mōsese ‘i ‘Alape-Moape, ‘i he ve‘e Soatani fe‘unga mo Sielikō, ‘o pehē, 51Lea ki ha‘a ‘Isileli, pea ke tala kiate kinautolu, Ka mou ka laka atu ‘i Soatani ki he fonua ko Kēnani, 52pea te mou kapusi ‘a e kakai kotoa ‘o e fonua mei homou ‘ao, pea te mou faka‘auha ‘enau ngaahi maka tongitongi kotoa, pea faka‘auha ‘enau ngaahi ‘īmisi kuo haka, mo holoki ‘enau ngaahi sia. 53Pea te mou puke ‘a e fonua ‘o nofo ai, he kuo u foaki kiate kimoutolu ‘a e fonua te mou ma‘u. 54Pea te mou tufa ‘a e fonua ‘i he talotalo, ‘o fakatatau ki homou ngaahi fāmili; ki he tokolahi te mou vahe tofi‘a lahi, pea ki he toko si‘i te mou vahe tofi‘a si‘i: ko e me‘a ‘e tonu ki ha taha ‘i he talotalo ‘e ‘o‘ona pē ia; ‘e fakamatakali pē ho‘omou ma‘u tofi‘a. 55Pea kapau ‘e ‘ikai te mou kapusi kinautolu ‘oku nofo ‘i he fonua mei homou ‘ao, pea ko kinautolu ‘oku mou fakatoe te nau hoko ko e ngaahi tala ‘i homou mata, mo e ngaahi tolounua ‘i homou vakavaka, pea te nau fakakina kimoutolu ‘i he fonua ‘oku mou nofo ki ai. 56Pea ‘e iku pehē, ko e me‘a na‘a ku fakakaukau ke fai kiate kinautolu te u fai kiate kimoutolu."

Nomipa 26:54
"54Ki he tokolahi te ke vahe tofi‘a lahi, pea ki he toko si‘i te ke vahe tofi‘a si‘i: ‘e ‘atu tofi‘a ki he tangata takitaha ‘o fakatatau ki he me‘a na‘e va‘iniu hake ‘i he lau hono kakai."

'Ekisoto 23:24
"24‘E ‘ikai te ke lotu ki honau ngaahi ‘otua, pea ‘e ‘ikai te ke tauhi ki ai, pea ‘e ‘ikai te ke fai ki he‘enau ngaahi ngāue: ka te ke mātu‘aki faka‘auha kinautolu, pea te ke laiki ‘aupito ‘enau ngaahi pou tapu."

Teutalonome 7:2, 5
"2‘io, ka tuku atu kinautolu ‘i he ‘ao ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘o ke taa‘i kinautolu; pea te ke taa‘i kinautolu ke ‘osi; ‘e ‘ikai te ke fai talite mo kinautolu, pe fai ha ‘ofa ki ai. 5Ka ko e anga eni ho‘o fai kiate kinautolu; te mou holoki honau ngaahi ‘ōlita, mo laiki honau ngaahi pou tapu, mo tā ‘enau ngaahi ‘āsela, mo tutu ‘enau ngaahi tamapua."

Siosiua 23:13
"13pea nau ‘alu kiate kimoutolu: ke mou ‘ilo fakapapau ‘e ‘ikai toe kapusi ‘e Sihova ko homou ‘Otua ‘a e ngaahi pule‘anga ko ia mei homou ‘ao; ka te nau hoko ko e kupenga, mo e tauhele, mo e ngaahi kinisi ki homou vakavaka, mo e ngaahi tolounua ‘i homou mata, kae‘oua ke mou ‘auha mei he kelekele lelei ni, ‘a ia kuo ‘atu kiate kimoutolu ‘e Sihova ko homou ‘Otua."

Kimuʻa pea hū ʻa ʻIsileli ki he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia Mosese, ke tala ki ʻIsileli, ke nau hanga ʻo kapusi ʻa e kakai hiteni naʻa nau nofoʻi ʻa e fonuá, pea mo nau fakaʻauha honau ngaahi ʻaitolí. ʻIa Kolose Vahe 3, ʻoku fakalotolahiʻi ai kitautolu ʻe Paula ʻi he meʻa tatau, ke tau hanga ʻo liʻaki ʻa e ʻalunga motuʻa ʻo e moʻuí pea ke tau laka kimuʻa ʻi he ʻetau moʻui foʻoú. Ko e talangofua ki he ʻOtuá, mo e tui kia Sīsū Kalaisí. ʻO hangē pē ko ʻIsilelí, ʻi he ʻenau hu ki he fonua ʻo e talaʻofá, te tau lava ʻo fakaʻauha ʻa e angahala, ʻi heʻetau moʻuí, pē ko ʻetau nofo pē mo ia. Ko e hū ki ai ʻo maʻu ʻa e moʻui foʻoú, kuo pau ke tau kapusi kituʻa ʻa e ngaahi fakakaukau angahalá mo hono faí; ke ngaohi ai ha meʻa foʻou ʻi he moʻuí. Ko e ngaahi ʻuhinga eni, naʻe fekau ai ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli, ke nau fakaʻauha ʻa e kau hiteni naʻa nau nofoʻi ʻa Kenaní. 1. Ko honau tautea ia, ʻo ʻenau lotu ʻaitolí pea koe loto taha ʻo e kovi ʻa ʻenau ngaahi fiemaʻú. Ko Setane ʻoku nau lotu ki ai ‘o nau fakaʻikaiʻi kakato ʻa e ʻOtuá. 2. Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa Mosese mo ʻIsileli, ke fakamaauʻi ʻa Kenani, ʻi heʻenau ngaahi fai angahalá, mo fakakakato ʻa e palofisai ʻia Senesi 9:25. 3. Naʻe finangalo ʻa e ʻOtuá, ke hiki kotoa ʻa e tui fakahitení, mo ‘enau toʻonga lotú mei he fonuá. Naʻe ʻikai ke Ne finangalo ke tuifio ʻa e lotu ʻa hono kakaí, mo e hitení. Naʻe ʻikai ke mahino kakato ki ʻIsileli, ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea naʻe ʻikai ke nau fai kakato ʻa ʻEne fekaú. Pea ko e palopalema ia kia kinautolú. Ko e ʻelia kotoa pe ʻo e moʻuí, ʻoku totonu ke tau talangofua ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo taʻe ʻi ai ha toe fehuʻi, koeʻuhi, ʻoku tau ʻilo pe, ko e moʻoní ia. Pea naʻe fakatokanga pe ʻa e ʻOtuá ki ʻIsileli kapau heʻikai ke nau kapusi ʻa e kau hitení, mei he fonua ʻo e talaʻofá, ʻe hoko ʻa e kakaí ʻa mui ko e fakatupu ʻita, mo fakatupu lotomamahi. ʻIa Hepelu 12:1,2 ʻoku ne talamai ke tau huʻihuʻi ʻa e fakamamafa kotoa pe, mo e angahala ʻoku tau moʻua ngofua ki aí. ʻOku ʻi ai pe hotau ngaahi ʻaitoli, he kapau te tau fakaʻatā ʻa e ngaahi vaivaiaʻangá ke nau puleʻi kitautolu, te nau fakatupu ʻa e palopalema fakatuʻutamaki.

Tuesday, 24 January 2017

Tusite 24 Sanuali, 2017

NOM 33:40-49; 21:1,10; 22;1; 25:1

Nomipa 33:40-49
"40Pea ko Tu‘i ‘Ālati ko e ‘eiki Kēnani na‘e nofo ‘i he feitu‘u ko Tonga ‘i he fonua ko Kēnani, na‘a ne fanongo ki he ha‘u ‘a ha‘a ‘Isileli. 41Pea nau hiki mei he mo‘unga ko Hoa, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Salamona. 42Pea nau hiki mei Salamona, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Pūnoni. 43Pea nau hiki mei Pūnoni, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Ōpote. 44Pea nau hiki mei ‘Ōpote, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i I‘i-‘apalemi ‘i he tafafonua ‘o Moape. 45Pea nau hiki mei I‘i-‘apalemi, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i Tīponi-kata. 46Pea nau hiki mei Tīponi-kata, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Alamoni-tipilataimi. 47Pea nau hiki mei ‘Alamoni-tipilataimi, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he ‘otu mo‘unga ‘o ‘Apalemi, ‘i he potu hahake ‘o Nipo. 48Pea nau hiki mei he ngaahi mo‘unga ‘o ‘Apalemi, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i ‘Alapā-Moape, ‘i he ve‘e Soatani fe‘unga mo Sielikō. 49Pea nau fokotu‘u tēniti ki Soatani mei Pete-sisimoti, ‘o a‘u ki ‘Ēpeli-sītimi ‘i ‘Alapā-Moape."

Nomipa 21:1,10
"1PEA ko Kingi ‘Ālati, ko e ‘eiki Kēnani na‘e nofo ‘i he feitu‘u ko Tonga, na‘a ne fanongo ‘oku ha‘u ‘a ‘Isileli ‘i he hala ‘o e kau asiasi; pea ne tau‘i ‘a ‘Isileli, ‘o ne taki pōpula honau ni‘ihi. 10Pea tuku fononga atu ‘e ha‘a ‘Isileli, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i ‘Ōpote."

Nomipa 22:1
"1PEA vakai ‘e Pēlaki, ko e ‘alo ‘o Sīpoa, ‘a e ngaahi me‘a kuo fai ‘e ‘Isileli ki he kau ‘Āmoli."

Nomipa 25:1
"1PEA nofo ‘a ‘Isileli ‘i Sītimi, pea kamata tango ‘e he kakai ki he fānau fefine ‘o Moape"

Pea hiki ʻa ʻIsileli mei he Moʻunga ko Hoá, hili ʻa e pekia ʻa ʻEloné, ʻo nau fehangahangai mo e Tuʻi Kenani ko ʻAlatí, he naʻa ne tauʻi ʻa ʻIsileli, pea ne taki popula honau niʻihi. Pea fai ai ʻe ʻIsileli ʻenau tuku moʻui kia Sihova, ʻo nau kole ki he ʻOtuá, ke tukuange ʻa e kakaí kia kinautolu pea tenau fakaʻauha. Pea ongoʻi ʻe he ʻOtuá ʻenau kolé, ʻo nau fakaʻauha kinautolu mo honau ngaahi koló, pea naʻe ui ai ʻa e feituʻu ko iá ko Hoama (ko Fakaʻauha). Ko e taumuʻa ʻo ʻenau fonongá ko Kenani, pea ka ʻi ai ha fepaki, ko e filí ia, pea ko e ʻOtuá te Ne fai hono fakaʻataʻatā ʻa e fononga ʻangá, he ko hono finangaló, ke nau aʻu ki he kaveinga fonongá. Ko e kaveinga tatau pē mo ia ʻoku tau fonongaʻi, ko Hevani, ʻetau taumuʻa; pea ʻoka ʻi ai ha fakafepaki mai, tekaki pe ki he ʻOtuá, pea te ne fai ia ʻe ia. Naʻa nau fokotuʻu teniti ʻi Salamona, pea mei ai ki Punoni, pea nau hiki mei ai ki ʻOpote, pea mei ʻOpote ki ʻIapalemi, he tafaʻaki ia ʻo Moapē, pea nau hiki mei ai, ki Tiponi Kata, pea mei ai ki ʻAlamoni-tipilataimi, pea nau hiki mei ai, ki moʻunga ʻo ʻApalemí, pea nau foki mei ai ʻo fokotuʻu teniti ʻi ʻAlapa Moape, ʻi he veʻe Soatani, ʻo hanga atu ki Seliko, ʻo fokotuʻu teniti mei Pete-sisimoti, ʻo aʻu atu ki ʻEpelisitimi, ʻi he ʻAlapa Moape pē. Ko Sitimi, ko e feituʻu ia naʻe fai angahala ai ʻa e kakaí, ʻi he ʻenau lotu ki he ʻotua hiteni ko Peali-Peolí, pea houhau ai ʻa e ʻOtuá, ʻo ne fekau kia Mosese ke tamateʻi kalusefai ʻa e kakai naʻe lotu ki he ʻaitolí. Ko e ʻuhinga ia naʻe ui ai ʻa e feituʻu ni, ko ʻEpeli-sitimi. Ko e ʻEpelí ʻoku ʻuhinga ia ko e mamahi, ko e mamahi ʻa e kakai lelei ʻo ʻIsilelí, ʻi he fai angahalá, pea mo e houhau ʻa e ʻOtuá, ʻo fakafepakiʻi ʻa e kau fai angahalá. Ko e vaaʻi taimi nounou, kuo ʻasi meia kitautolu, ʻa e ʻikai ke tau lava ʻo manatuʻi, ʻa e fai lelei ʻa hotau ʻOtuá, ka tau fakatatau ʻaki ia ʻetau taʻehoungaʻia ,mo ʻetau talangataʻa. Kāinga Moʻui Foʻou, ko hotau ui ʻia Kalaisí ke tau fononga mei taimi ki ʻItaniti, mo e tauhi maʻoniʻoni kiate Ia ʻi he tukunga kotoa pe ʻo e fononga ʻangá, he ko Ia ʻoku takimuʻa he fonongá, pea ʻoku Ne fakaʻatā ʻa e tokamālie, mo e tokatāmaki ʻo e fonongaʻangá, ke tau ako moʻui mei ai, pea te tau lava ke fakahoifua kiate Ia he meʻa kotoa pē, ko e tamateʻi ʻa e ʻaitoli kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí. Tuʻu maʻae ʻOtuá maʻu pē, ʻi hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Monday, 23 January 2017

Monite 23 Sanuali, 2017

NOM 33:33-39 ; 20:1,22 25-28 ; TEUT 2:8, 10:6

Nomipa 33:33-39
"33Pea nau hiki mei Hoa-hakitikati, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Siotipata. 34Pea nau hiki mei Siotipata, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Apilona. 35Pea nau hiki mei ‘Apilona, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Esionikepa. 36Pea nau hiki mei ‘Esionikepa, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he Toafa ‘o Sini (ko Kētesi ia). 37Pea nau hiki mei Kētesi, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he mo‘unga ko Hoa, ‘i he tafafonua ‘o ‘Ītomi. 38Pea ‘alu hake ‘a ‘Ēlone ko e taula‘eiki ki he mo‘unga ko Hoa, ‘i he fekau ‘a Sihova, ‘o ne pekia ai, ‘i hono fāngofulu‘i ta‘u ‘o e ‘alu ‘a ha‘a ‘Isileli mei ‘Isipite, ‘i hono nima ‘o e māhina mo e ‘uluaki ‘aho ‘o e māhina. 39Pea na‘e fe‘unga ‘a ‘Ēlone mo e ta‘u ‘e teau mā uofulu mā tolu ‘i he‘ene pekia ‘i he mo‘unga ko Hoa."

Nomipa 20:1, 22, 25-28
"1PEA ha‘u ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘a e fakataha kotoa, ki he Toafa ‘o Sini ‘i he ‘uluaki māhina: pea nofo ‘a e kakai ‘i Kētesi; pea na‘e pekia ai ‘a Meliame, pea na‘e tanu ia ‘i he potu ko ia. 22Pea nau tuku fononga atu mei Kētesi: pea na‘e ha‘u ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘a e fakataha kotoa, ki he mo‘unga ko Hoa. 25‘Ave ‘a ‘Ēlone mo hono foha ko ‘Eliesa, pea ‘ohake kinaua ki he mo‘unga ko Hoa: 26pea hu‘ihu‘i ‘a e kofu ‘o ‘Ēlone, ‘o ‘ai ki hono foha ko ‘Eliesa: pea ‘e ului ‘a ‘Ēlone ki hono kakai ‘o pekia ai ‘i he potu ko ia. 27Pea fai ‘e Mōsese, ‘o hangē ko hono tu‘utu‘uni ‘e Sihova: pea nau ‘alu hake ki he mo‘unga ko Hoa koe sio ‘a e fakataha kotoa. 28Pea hu‘ihu‘i ‘e Mōsese ‘a e kofu ‘o ‘Ēlone, ‘o ne ‘ai ki hono foha ko ‘Eliesa; pea na‘e pekia ai ‘a ‘Ēlone ‘i he tumutumu ‘o e mo‘unga; ka ka ‘alu hifo ‘a Mōsese mo ‘Eliesa mei he mo‘unga."

Teutalonome 2:8
"8Ko ia na‘a tau afe mei hotau kāinga ko ha‘a ‘Īsoa ‘oku nofo ‘i Seia, ‘o tau hala ‘i ‘Alapā, mo ‘Ēlati, mo ‘Esioni-kepa."

Teutalonome 10:6
"6(Pea hiki fononga ‘e ha‘a ‘Isileli mei he ngaahi vaikeli ‘o ha‘a Siakani ki Mōsela: pea pekia ai ‘a ‘Ēlone, pea na‘e telio ai; pea ko hono foha ko ‘Eliesa na‘e fetongi ia ‘i he ngāue fakataula‘eiki."

ʻOku tau kei ako moʻui pe, mei he fononga ʻa ʻIsilelí he ko e fononga ni ʻoku fakataipe ia ki he ʻetau fononga fakaulaumalie mei taimi ki he Kenani fakalangí. Ko ʻenau hiki eni mei Hoa Hakitikati ki Siotipata pea mei ai ki ʻApiloma pea nau hiki mei ai ki ʻEsionikepa, pea nau hiki mei ai ki he toafa ʻo Sini, ʻa ē ʻoku tuʻu ai ʻa Ketesi Paeá. Pea nau hiki mei Ketesi ʻo fokotuʻu teniti ʻi he moʻunga ko Hoá ko e tafa fonua ia ʻo ʻItomí. Naʻe ʻohake ai ʻa ʻElone ki he funga moʻunga ko Hoá, ʻo ne pekia ai ʻa e taulaʻeiki lahí, ʻi hono taʻu 123, pea ko e kakato ia ʻa e taʻu ʻe 40, ʻo e fononga ʻa ʻIsileli mei Lamisisi, ki he Moʻunga ko Hoá. Pea ko e pekia ʻa ʻElonē ko e taʻu fakaʻosi ʻo e hē holo ʻa ʻIsileli ʻi he toafá. Pea teʻeki ke aʻu ʻa ʻIsileli ia ki Kenaní kuo aʻu ʻa ʻElone ia ki he Kenani ʻi he langí. ʻOku fakamanatu mai ʻe ʻElone “He ko hoʻo tautolu kolo ʻoku tuʻu ʻi langi” (Fili 3:20). Ko e kau maʻu kolo ki Hevaní, ʻoku totonu ke hiki hake ʻenau manako hevani, pe ʻi māmani, pea mo ha moʻui ʻoku taau, mo e nofo ʻi hevani. ʻOku fuʻu tokolahi ʻa e kau kalisitiane, ʻoku nau fuʻu faituai, ke ʻai ʻenau nofo fonuá ki hevani, ke mahino kuo maʻu, ka ʻoku nau kei fekumi pē ki he ngaahi fakafiefia, mo e ngaahi koloa ʻo māmaní. Kiʻi tokangaʻi ange ʻa ʻElone, naʻe ʻi ai haʻane koloa fakamāmani naʻa ne maʻu? Ko ʻene taulaʻeiki lahí ‘o e pea tuku ia ki hono fohá kae hoko atu ia ki he mālōlō, mo e fiefia taʻe toe ʻosí. Naʻe fononga ʻa ʻIsileli ki Kenani, ka ʻoku tau fononga fakalaumalie kitautolu ki he Kenani ʻo e mālōloó, ko hono taukei ko Kalaisi, ki he fonua fakalangí he ko ʻetau teu ia ʻa Kalaisi mo e maʻuʻanga ʻo ʻetau nofo fonua ki Hevaní. Ko ia ʻa e pole maʻae kakai kotoa pe, ʻoku nau kau ʻi he fononga ʻi māmaní ke ke ʻai leva haʻo fonofonua ki Hevani, pea ʻoua ʻe ʻofa ki māmani, he ko ia ʻoku ʻofa ki māmaní ʻoku fehiʻa ki he ʻOtuá, mo kinautolu kotoa pē, ʻoku maʻu ʻene nofo fonua ki hevaní. He ko e nofo ko ení ko e nofo teuteu ki hotau ʻapi maʻú ʻaki ʻa ʻetau tui falala ki hotau ʻEiki Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, pea ko ia hotau fakamoʻui, pea mo hotau ʻEiki, mo pule fakaleveleva, ʻi he ʻetau meʻa kotoa pē, he ko Ia hotau pule foʻoú, mo e ʻamanaki ki he kolo ko Hevaní, ke tau femātaaki, mata ki he mata mo Ia. Haleluia!

Sunday, 22 January 2017

Sapate 22 Sanuali, 2017

NOM 33:25-32; TEUT 10:6,7

Nomipa 33:25-32
"25Pea nau hiki mei Hālata, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Maka-heloti. 26Pea nau hiki mei Maka-heloti, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Tāhati. 27Pea nau hiki mei Tāhati, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Tela. 28Pea nau hiki mei Tela, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Mīteka. 29Pea nau hiki mei Mīteka, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Hasimona. 30Pea nau hiki mei Hasimona, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Moseloti. 31Pea nau hiki mei Moseloti, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Peni-siakani. 32Pea nau hiki mei Peni-siakani, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Hoa-hakitikati."

Teutalonome 10:6-7
"6(Pea hiki fononga ‘e ha‘a ‘Isileli mei he ngaahi vaikeli ‘o ha‘a Siakani ki Mōsela: pea pekia ai ‘a ‘Ēlone, pea na‘e telio ai; pea ko hono foha ko ‘Eliesa na‘e fetongi ia ‘i he ngāue fakataula‘eiki. 7Pea nau hiki mei ai ki Kutukota; pea mei Kutukota ki Siotipata ko e fonua vaitafe‘ia."

Ko e hiki ʻeni ʻa e fononga ʻa ʻIsileli mei Halata ʻo fokotuʻu honau ngaahi tēniti ʻi Maka Heloti pea mei ai ki Tahati pea nau ʻalu mei ai ki Tela, pea mei Tela ki Mileka pea mei ai ki Hasimona, pea nau hiki mei ai ki Moseloti pea mei Moseloti ki Peni Siakani ʻo nau hiki mei Peni Siakani ʻo fokotuʻu honau tenití ʻi Hoa Hakitikati. Ko e fo’i vaaʻi fononga ʻanga ko ení, ne fakafiemalie hono meʻa kotoa. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi mālōlōʻanga, naʻe fakaʻatā ʻe he takimuʻa fonongá ,ke hoko ai ai ʻa e ngaahi meʻa, ka ko e konga pe ia ʻo ʻenau ako moʻuí, ke nau lava ʻo tuʻu kakato ʻa ʻenau falalá ʻi he ʻOtuá, ʻi he meʻa kotoa pē. He naʻe ʻikai ko e fononga faingofua, he na’e ʻi ai ʻa e fieinua, mo e fiekaia, mo e ngaahi faingataʻa kehekehe, ka ko e ʻOtuá ʻoku fokotuʻutuʻu pea ko e lelei tahá, ʻoku Ne fai maʻa hono kakaí. He ko e faʻahinga ia ʻo e tangatá, ke tokamalie pe, ʻa e meʻa kotoa, pea ka ʻi ai ha meʻa ia ʻe hoko ʻo toka tāmaki, ʻoku ʻasi leva ʻa e angaʻi tangata, ʻa e hanú mo e lāunga, pea mo e tukuakiʻi ʻa e kakai kehé ʻo aʻu ki he ʻOtuá. Ka ko e ʻaho ni, ʻoku kei takimuʻa fononga pe ʻa e ʻOtuá, ka ko Kalaisi ʻa e pou ʻaó, mo e pou afí, pea ko e meʻaʻofá ko e Laumalie Ma’oni’oni ,kuo tau ma’u tu’unga ‘i he ‘etau tui kia Sīsū Kalaisi, ke fakamolemole ʻetau ngaahi angahalā, pea tau maʻu leva ʻa e meʻaʻofa (Ng 2:38), ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ʻetau fononga ʻoku fai ʻi taimi, ke tau maʻu ivi ai mo mālohi ai, he fehangahangai mo e angahala, pea mo fai ʻaki ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ʻi he funga ʻo ʻetau tuʻu kakato ʻi he ʻOtua ʻa ʻetau falala, ʻi he tukunga kotoa pe ʻo e moʻui, kuo fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ke tau fou ai, ʻo tatau ʻi he lelei mo e kovi, pea ʻi he maʻu meʻa, mo e masiva. He ko ʻetau teke hono langí ʻo ka kuo ʻi ai ha faingataʻa ke tau fou ai he naʻe pole kotoa pe ʻa e kau maʻoniʻoni holomuʻá, ʻi heʻenau fou he faingataʻa, ʻio ʻo aʻu ki he mate.

Saturday, 21 January 2017

Tokonaki 21 Sanuali, 2017

NOM 33:16-24 ; 11:34,35 ; 12:16

Nomipa 33:16-24
"6Pea nau hiki mei he Toafa ‘o Sainai, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Kipelote-hataava. 17Pea nau hiki mei Kipilote-hataava, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Heseloti. 18Pea nau hiki mei Heseloti, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Lītima. 19Pea nau hiki mei Lītima, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Līmoni-pelesi. 20Pea nau hiki mei Līmoni-pelesi, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Līpina. 21Pea nau hiki mei Līpina, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Lisa. 22Pea nau hiki mei Lisa, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Kehelata. 23Pea nau hiki mei Kehelata, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he mo‘unga ko Sefa. 24Pea nau hiki mei he mo‘unga ko Sefa, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Hālata."

Nommipa 11:34-35
" 34Ko ia na‘e fakahingoa ai ‘a e potu ko ē ko Kipilote-hataava (ko e Fa‘itoka ‘o e ‘Uakai): koe‘uhi na‘a nau tanu ai ‘a e kakai na‘e ‘uakai. 35Mei Kipilote-hataava na‘e hiki ‘a e kakai ki Heseloti, pea nau nofo ai."

Nomipa 12:16
"16Pea hili ia na‘e hiki ‘a e kakai mei Heseloti, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i he Toafa ‘o Pēlana."

Ko e fononga ē kei fai vave pē hoʻo kau ki aí. Ko e hiki eni ʻa e fononga ʻa ʻIsilelí mei he Toafa ʻo Sainaí. Naʻa nau fokotuʻu tēniti ʻi he veʻe toafa pea hili iá, ʻi he loto toafá ka e siʻisiʻi ange ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe hoko kia kinautolú. Ko e ʻOtuá ʻoku ne teuteuʻi hono kakaí ke nau hoko ko e kakai lalahi ange ʻi he moʻui fakalaumalié, he naʻa nau ʻi he toafa ʻo ʻEtamí, pea ko e toafa ‘eni ʻo Sainai, pea ʻamui ange ʻa e toafa ʻo Siní. He ko ʻenau ako moʻui, pea ke nau fakaongoongo ki honau takimuʻa. He ʻoku pehē ʻetau hiki fononga ʻi māmani, ʻoku tau hiki mei he toafa ki he toafa ʻe taha. Pea talamai ʻe he punake, “Ko e fuʻu toafa eni. ʻIkai ha ʻakau lelei. Ko e koto makamaka. ʻIkai ha mālōlōʻanga”. He ko e fakasīpinga ʻa ʻenau fonongá mei ʻIsipite pea kimui ʻi ha malumalu pe ʻo e takiekina naʻe fai ʻe he pou ʻaó, mo e pou afí. Naʻe taki kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo (Teut 32:10) pea ne taki kinautolu ʻi ha hala tonu sika (Sa 107:7). Pea ko e hala naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke ʻomi ai ʻa hono kakai kiate ia. Ko e hala koi a ko e lelei taha ia maʻu pe, neongo ʻoku ʻikai ha mai ia kia kinautolu mo kitautolu, ko e hala ofi tahá iá

Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻenau fonongá ʻi he ngaahi feituʻu naʻa nau mālōlō aí ʻo hangē ko ʻenau fiemaʻu vai ʻi Lefitimí pea ʻi heni ʻi Kipilote- hataeva, ʻoku ʻuhinga ko e faʻitoka ʻo e kau ʻuakai (Nom 11:34,35), ko e ngaahi talanoa ne makatuʻunga mei ai honau ngaahi hingoá. ʻOku totonu ke tauhi ia ʻi heʻetau fakakaukaú ʻa e tauhi ʻofa ʻa e ʻOtuá mo ʻene tokanga mai kia kitautolu mo hotua ngaahi fāmilí pea kia kitautolu mo hotau fonuá pea moe ngaahi fakatātā lahi ʻene tokanga mai ʻa e ʻOtuá, he kuo ne taki kitautolu pea ne fafanga kitautolu mo ne tauhi kitautolu ʻi he ʻaho kotoa pē mei he kuohilí ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.

Ko hono toe honau ngaahi mālōlōʻangá, mei Heseloti ʻo aʻu ki he Halata naʻe manga pē ha fakamaʻungatala ne hoko pe fakamanatu ai ʻehe ʻOtuá he tōnounou ʻo e fonongá. Pea ʻoku mahino pē mei he fakatātā ko ení, ʻo e fononga fakalaumalié naʻe fai ʻe ʻIsileli ko hono akoʻi ai pe ia ʻa hono kakaí ke nau maheni mo e ʻOtua taʻehā maí. He ʻikai ke tauhi fakaetangata ʻa hotau ʻOtuá ʻaki ʻetau taukei fakakakano mo fakaemāmaní ka ke fakaongoongo kiate ia ʻi heʻene folofolá pea mo e tataki ʻoku fai ʻe he Laumalie maʻoniʻoní. ʻOange kia Sīsū ke ʻEiki mo Pule ʻi hoʻo moʻuí he ko ho pule foʻoú ia.

Friday, 20 January 2017

Falaite 20 Sanuali, 2017

NOM 33:9-15 ; EKI 15:27 ; 16:1 ; 17:1 ; 19:1

Nomipa 33:9-15
"9Pea nau hiki mei Mala, ‘o nau a‘u ki ‘Ēlimi: pea na‘e tu‘u ‘i ‘Ēlimi ha matavai ‘e hongofulu mā ua, mo e fu‘u paame ‘e fitungofulu; pea nau fokotu‘u tēniti ai.
10Pea nau hiki mei ‘Ēlimi, ‘o fokotu‘u tēniti ki he Tahi Kulokula. 11Pea nau hiki mei he Tahi Kulokula, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he Toafa ‘o Sini. 12Pea nau hiki mei he Toafa ‘o Sini, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Tōfika. 13Pea nau hiki mei Tōfika, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Ālusi. 14Pea nau hiki mei ‘Ālusi, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Lefitimi, ‘a ia na‘e ‘ikai ai ha vai ki he inu ‘a e kakai. 15Pea nau hiki mei Lefitimi, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he Toafa ‘o Sainai." 

Ekisoto 15:27
"27Pea nau a‘u ai ki ‘Ēlimi, pea ‘i he potu ko ia na‘e ai ha vai ‘e hongofulu mā ua, mo e fu‘u paame ‘e fitungofulu: pea nau fokotu‘u tēniti ‘i ai, ‘o ofi ki he ngaahi vai."

Ekisoto 16:1
"1PEA nau hiki mei ‘Ēlimi, pea nau a‘u, ‘a e fakataha kātoa ‘o ha‘a ‘Isileli, ki he Toafa ‘o Sini, ‘a ia ‘oku ‘i he vaha‘a ‘o ‘Ēlimi mo Sainai, ‘i hono hongofulu mā nima ‘o e ‘aho, ‘i hono ua ‘o e māhina ‘i he‘enau ‘alu atu mei ‘Isipite."

Ekisoto 17:1
"1PEA hiki ai ‘a e nofo‘anga kotoa ‘o ‘Isileli mei he Toafa ‘o Sini, ‘o nau fononga ‘i he angi ‘a Sihova, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i Lefitimi: pea na‘e ‘ikai ha vai ke inu ‘e he kakai."

Ekisoto 19:1
"1‘I hono māhina tolu hili ‘a e ‘alu atu ‘a ha‘a ‘Isileli mei ‘Isipite, ‘i he ‘aho pē ko ia na‘a nau a‘u ki he Toafa ‘o Sainai."

Naʻa nau hiki mei Mala ʻo nau fokotuʻu teniti ʻi ʻElimi, ko e ʻuhinga ʻo e ʻElimí ko e potu ʻakauʻia he na’e ʻi ai ʻa e matavai ʻe 12 mo e fuʻu paame ʻe 70. Ko e taimi lahi ʻoku fakahoa ʻe he Tohitapú ʻa e matavai (vaitupu) mo e ngaahi vaí ki he fakamoʻuí mo e ngaahi paamé ki he tapuakí (Sa 1:3) Naʻa nau hiki mei ʻElimi ki he tahi kulokulá, pea nau hiki mei he tahi kulokulá ʻo fokotuʻu honau teniti ʻi he toafa ʻo Siní. Pea mei he toafa ʻo Siní, ki Tofika ʻo kemi ai, pea mei Tofika ki ʻAlusi ʻo fokotuʻu teniti ai, pea nau hiki mei ʻAlusi ki Lefitimi ʻo kemi ai, ka naʻe ʻikai ha vai ʻi ai, ke inu ʻa e kakaí. Naʻe launga heni ʻa e kakaí kia Mosese ,(Eki 17:2-7) pea nau hiki mei Lefitimi ʻo nau apitanga ʻi he toafa ʻo Sainaí. Kaekehe, kuo toe ‘omi ʻe he ʻFolofola ʻo e fonongá ni, ke tau toe sio, ki hono ngaahi akoʻanga moʻui he ko e fakatātā totonu pe ia ʻo e fononga fakalaumalie ʻoku tau fai ki ʻItaniti.

Naʻe fakamahino ʻe Sīsū ki heʻene kau akó ʻoku taha pē ʻa e hala ʻoku Ne lava ke ʻalu aí.” ʻA e pau ki he fanautama ʻa tangatá ke lahi hono fakamamahiʻi pea ke fakataleʻi ia ʻe he kau matuʻa mo e houʻeiki taulaʻeiki mo e kau sikalaipe pea ke tamateʻi..” (Mk 8:31) Ko Kalaisi he ʻikai lava ia ke Kalaisi, taʻe ʻi ai ha kolosi. Ko e Siasí heʻikai lau ia ko e siasi, taʻe ʻi ai ha kolosi. Pea ko ia pe naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsuú “Ka ai ha taha ʻoku ne fie muimui mai ʻi hoku lahi ke ne matuʻaki hangē ha mateaki pea ke ne fua hono kolosí pea te ne hoko ko hoku lahí” (Mk 8:34) Ko e kau Loma naʻa nau ngāueʻaki ki he kau hia mateá, ke nau fua honau kolosi ki he feituʻu ʻoku tautea ai kinautolú. Ko e fakahaaʻi ʻenau tukulolo kakato ki he puleʻanga Lomá. Naʻe ngāueaki ʻe Sīsū ʻa e foʻi fakatātā ʻo e fua kolosi, ke fakasipinga ʻoku fiemaʻu ki hono kau muimui. Na’e ‘ikai fakafepkai’i ‘e Sīsū ‘enau fiefia, pe te ne pehē ‘oku totonu ke nau kumi ‘o e mamahí, ka naʻe talanoa ʻa Sīsū ia ʻo fekauʻaki mo e loto toʻa ʻoku fiemaʻu, ke muimui kiate ia, ʻi he momeniti ki he momeniti ke fai ʻa hono finangaló, neongo ko e ngāue ʻe fou ʻi he faingataʻa pea ko e kahaʻu ʻoku hā momoko mai. Pea fakaʻosi mai ʻe he punaké, “Ka ʻalu hifo hoku ʻEikí he teleʻa. Potu ʻo e vaivai mo e taʻe maʻu ha meʻa. Te te muimui ʻo kataki fiefia. Ko e hala ia ki he Kololia. Muimui te te muimui. Faingofua. Faingataʻa te te ʻahiʻahi. Hala teu he mate pe moʻui. Ka ʻi ai ʻa Sīsū te te ʻalu ai (Himi 508:6)

Thursday, 19 January 2017

Tu'apulelulu 19 Sanuali, 2017

NOM 33:6-8 ; EKI 13:20 ; 14:2,22

Nomipa 33:6-8
"6Pea nau hiki mei Sūkote, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Ētami, ‘a ia ‘oku ‘i he ve‘e toafa. 7Pea nau hiki mei ‘Ētami, ‘o nau afe mai ki Piheloti, ‘a ia ‘oku ‘i he potu hahake ‘o Pealisefoni, pea nau fokotu‘u tēniti ‘i he hāngai ki Mikitoli. 8Pea nau hiki mei he potu hahake ‘o Hēloti, ‘o nau a‘a ‘i he tahi ki he toafa: pea nau ‘alu ‘i he toafa ‘o ‘Ētami ko e vaa‘i hala ‘o e ‘aho ‘e tolu, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i Mala."

Ekisoto 13:20
"20Pea na‘a nau tuku fononga mei Sūkote, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i ‘Ētami, ‘i he ve‘e Toafa."

Ekisoto 14:2, 22
"2Lea ki ha‘a ‘Isileli ke nau foki ‘o fokotu‘u tēniti ki he potu hahake ‘o Piheloti, ‘i he vaha‘a ‘o Mikitoli mo e tahi, ‘i he potu hahake ‘o Peali-Sēfoni; ‘i hono hāngai ko ia te mou fokotu‘u homou tēniti, ‘i tahi. 22Pea na‘e hū ‘a ha‘a ‘Isileli ki he loto tahi ‘i he mōmoa; pea na‘e tu‘u mai ‘a e tahi mo‘onau ‘ā mei to‘omata‘u mo to‘ohema."

Ko Sukoté, ko honau ʻuluaki malōlōʻanga ia, pea nau hiki mei Sukote ʻo nau mālōlō ki ʻEtani he veʻe toafá, pea nau afe atu ʻi Piheloti ʻi he fakahahake ʻo Pealisefoní. Pea nau fokotuʻu teniti ʻi Mikiloli, pea nau hiki mei ai ʻo aʻa ʻi tahi, pea nau ʻalu mei ai ki he toafa ʻo ʻEtamí, ʻo nau fononga he ʻaho ʻe tolu ʻo nau fokotuʻu teniti ʻi Mala. Ko ʻenau fononga ko eni ki Kenaní, naʻe hokohoko pe ʻenau hikí. Ko ʻenau fokotuʻu pe honau ngaahi teniti ʻi ha feituʻu. Ko e taimi nounou pe pea nau mavahe ki ha feituʻu ʻe taha ʻo ʻikai ke nau nofo hokohoko ʻo hangē ko e nofo fakakolo kuo tau maheni ki ai. Pea ko e lahi taha ho nau ʻalungá, ko ʻenau fou atu ʻi ha toafa, mo e ngaahi feituʻu taʻenofoʻi, mo taʻeteuteuʻi, neongo ko e ngaahi fiemaʻu ia ʻa e moʻui ʻa e tangatá, ka ʻoku ne fakaʻatā lahi mai, ʻa e poto, mo e ivi ʻo e ʻOtuá, ʻaki ʻene hanga ʻo fakaʻulungaangaʻi fakaofo mo hulu atu ʻa e kau fonongá ko e toko lauiafe ʻo ʻIsileli, naʻe ʻikai ko ʻenau moʻui pe ʻi he taʻu ʻe 40 ʻenau ʻi he ngaahi feituʻu maʻomaʻonganoa naʻa nau ʻi ai, ka ʻi heʻenau hu mai kituʻa ʻi he fakaʻosi ʻo e fonongá ʻoku nau makehe ange ʻenau leleí ʻi honau taimi kimuʻá. Pea talamai ʻe he ʻapositolo ko Paulá, “Ka ko e alā meʻa pehē ʻa ia ko hoku fakakoloa ʻi muʻa kuo loa ʻeku lau ia ko e koto fakamasiva koeʻuhi ko Kalaisi. Kau ʻilo ai ʻa ʻene ʻAfio mo e ʻaonga ʻo ʻene toetuʻu mo e kau ʻi he ʻene ngaahi mamahi he fakatatau au ki heʻene pekia (Fili 3:7,10). Ko e aʻusia eni ʻa e ʻapositolo heʻene fononga mo Kalaisi. ʻI he ʻetau taha mo Kalaisí ʻi he ʻetau tui falala kiate ia ʻoku tau aʻusia ai ʻa e ivi naʻa ne fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he pekiá. Ko e ivi tatau pe ʻoku tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e moʻui foʻou, ʻi he fanauʻi foʻou, ka e kimuʻa ʻi heʻetau fai ʻa e moʻui foʻou. Kuo pau ke tau mate ki he angahala. ‘A, ko e toetuʻu, ʻoku ne ʻomi ʻa e ivi ʻo Kalaisí ke tau lava ʻo moʻui ma ʻana. Ko hono kalusefaí ʻoku ne fakaʻilongaʻi ʻa e mate hotau motuʻaʻi tangata angahalá.

Wednesday, 18 January 2017

Pulelulu 18 Sanuali, 2017

NOM 33:3-5 ; EKI 12:12 ; 14:8

Nomipa 33:3-5
"3Pea nau hiki mei Lamesisi ‘i he ‘uluaki māhina, ‘i hono ‘aho hongofulu mā nima ‘o e ‘uluaki māhina, ‘i he pongipongi hili ‘a e Pāsova na‘e ‘alu atu ‘a ha‘a ‘Isileli, mo e nima kuo hiki tā, ‘o mamata ki ai ‘e he kakai ‘Isipite kotoa. 4Lolotonga ‘oku fai ‘e he kau ‘Isipite ‘a e tanu ‘enau ‘olopo‘ou tangata, ‘a ia kuo taa‘i ‘e Sihova: pea kuo fakamāumatea foki ‘e Sihova honau ngaahi ‘otua. 5Pea hiki ‘a ha‘a ‘Isileli mei Lamesisi, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i Sūkote."

Ekisoto 12:12
"12He te u ‘asi atu ‘i ‘Isipite ‘i he pō ko ia, pea te u taa‘i ‘a e ‘uluaki tama kotoa pē ‘i he fonua ko ‘Isipite, ‘o fai mei he tangata ki he manu; pea te u fakaai ‘a e fakamaau ‘o e ngaahi ‘otua ‘o ‘Isipite: ko Sihova au."

Ekisoto 14:8
"8‘Io, na‘e fakafefeka ‘e Sihova ‘a e loto ‘o Felo ko e Tu‘i ‘Isipite, pea na‘a ne tuli ki ha‘a ‘Isileli; pea ko ha‘a ‘Isileli ē ‘oku nau ‘alu atu mo e nima kuo hiki tā."

Naʻe hiki fononga ʻa ʻIsileli mei Lameisisi ʻi ʻIsipite, ʻi he ʻaho 15 ʻo e ʻuluaki mahiná, ko e hili pē ia ʻa e Pasová, lolotonga ia ʻoku fai ʻa e kau ʻIsipité ia hono tanu ʻa e ʻuluaki tama ʻa e olopoʻoú he ne fakaʻauha kinautolu ʻe Sihova. Pea ko e hili pe ia ʻa e Pasová ʻi he ʻaho hongofulu ma fā. Pea nau tuku fononga leva pongipongi ʻi he ʻaho hongofulu ma nimá ko e ʻaho ia naʻe kamata ai ʻa e katoanga Tapu-Levaní. Naʻe laka atu ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite mo lotolahi ʻi he ʻenau hu ki tuʻa mei he nofo popula, ko ʻenau tuku fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá, ʻi he mata pe ʻo e kau ʻIsipité, lolotonga ko iá ʻoku nau femoʻuekina ʻi hono tanu ʻenau fānau kuo mate ʻi hono fakmaauʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e Pasová.

ʻOku fakasipinga mai ʻe he hiki fononga ko eni ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite, ki he Kenani ʻo e talaʻofá, ʻa e hiki fononga ʻa e kau tuí mei māmani, ki he Kenani ʻi he langí. He ko e teuteu ko ē ʻa ʻIsileli ki he ʻenau hiki atu mei he popula ʻi ʻIsipité. Naʻe fekau kia kinautolu ke nau teuteu ʻa e ma taʻelevani he ʻoku ʻikai haʻanau taimi ke nau tatali ai ka e ʻoua kuo tupu. Pea koeʻuhi ko e levani ia, ko e fakaʻilonga ia ʻo e angahalá, he naʻe tuʻutuʻuni ke nau tafi kotoa ki tuʻa ʻa e levaní mei honau ngaahi fale (Eki 12:15 ; 13:7). Ko Kalaisi, ko ʻetau Lami Pasova ia, ko e feilaulau haohaoa maʻa ʻetau angahala. Pea koeʻuhi kuo ne fakahaofi kitautolu mei he popula ki he angahala, ko ia ai, kuo tau kamata ʻa e hiki fononga ki he Kenani ʻi ʻolungá, ʻoku totonu mo kitautolu ke halaʻatā mo ha meʻa ke tau toe fai ki he ngaahi angahala ʻo e kuohilí (ko e levani motuʻa). ʻOku talamai ʻe he punake, “Sīsū ko e fuʻu pou ʻao, ke fakamalu pea tala. ʻE ʻikai te ta kei hē fano he te ne hā ko e pou afi. Toe siʻi pea aʻu ki he ʻapi maʻu ʻo taka he monū pea kaihau. (Himi 649:5). He ʻikai te ke toe lava ʻo foʻi ʻo hangē ko ʻaneafi. ʻOku ʻikai fiemaʻu koe keke manavahē ki ʻapongipongi. He ʻoku ʻikai ke folofola mai ʻa e ʻOtuá, “Ko au ko e lahi naʻa ku ʻi ai, pea te Ne folofola mai”, ko e lahi Au te U ʻi ai”. Te ke lava ʻo moʻui fiefia mo ikuna he ʻaho kotoa he ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ʻOtuá, “Ko au, Ko au ai pē” (eki 3:14). Ko e ʻOtua ia ʻo e taimi lolotonga, ke mo fononga ki he Kenani ʻi ʻolunga ʻoku taʻengata.

Tuesday, 17 January 2017

Tusite 17 Sanuali, 2017

NOM 33:1-2 ; SA 77:20 ; AIS 63:11


Nomipa 33:1-2
"1KO eni ‘a e ngaahi fononga ‘o ha‘a ‘Isileli ‘i he‘enau ‘alu atu mei ‘Isipite, fakakongakau, ‘o taki kinautolu ‘e Mōsese mo ‘Ēlone. 2Pea na‘e tohi ‘e Mōsese ‘i he fekau ‘a Sihova ‘a ‘enau ngaahi hiki fononga ‘i he‘enau ‘alu atu: pea ko eni ia ‘a e ngaahi hiki fononga ‘i he‘enau ‘alu."

Saame 77:20
"20Na‘a ke taki ho kakai hangē ha fanga sipi pē, ‘O nima ‘aki ‘a Mōsese mo ‘Ēlone."

'Aisea 63:11
"11Toki manatu ‘e hono kakai ki he ngaahi taimi mu‘a, ‘a e taimi ‘o Mōsese, “Kofa‘ā ia na‘e ‘omi kinautolu mei he tahi ‘i he tauhi hono tākanga? Kofa‘ā ia na‘e ‘ai hono Laumālie Tāpuhā ki honau lotolotonga?"

Ko e māloloʻanga ʻe fāngofulu ma ua ʻo ʻIsileli mei ʻIsipite ki Kenaní ʻo fou atu ʻi he toafá. Ko e fakamanatu fakahisitolia eni naʻe fai ʻe Mosesé pea ke tauhi mo fakatolonga, ke hoko ia ko e akoʻanga ki he kau fanongo mei taimi, ki he Kenani Fakahevani. Pea ʻikai ko ia pē ka ko e langilangi ʻo e ʻOtuá mo hono Ngeia, he ko Ia naʻa Ne tatali kinautolu mo Ne fakalotolahiʻi ʻa e ngaahi toʻutangata naʻe muimui atu. Pea naʻe lekooti ʻe Mosese, ʻa ʻenau fonongá. ʻI heʻenau kamata laka atú naʻe tuʻutuʻuni ‘e he ʻOtuá kia Mosese ke ne tauhi ʻa e fakamatala ʻo ʻenau fonongá, ke fakafiemalie pē kiate ia, ʻi ha ʻane toutou sio pē ki ai, ki he ngaahi malōhinga pea pehē ki he ngaahi vaivaiʻanga, naʻe hoko he fonongaʻangá, pea ke ʻiloʻi foki mo e ngaahi fakalakalaka fakasiokalafi, ka ko e meʻatēpū, ʻa ʻenau fakalakalaka fakalaumalié. ʻIo, he ko e moʻuí ko e fononga, pea talamai ʻe he punaké “Ke u ʻi he ʻEikí pē!” ʻE, taumaiā ke fai ko hevani ʻa e lea ko ia ki hoku ʻatamai, He mou fononga,kau hangahanga fai,O hikihiki teniti ‘o fai ki Hevani. Ko e moʻui fakalaumalie, ko e moʻui ʻoku tupu fakautuutu he ko e fonongá ki Hevani. Pea fakamoʻoni mai ʻa e ʻapositoló, “Ko ia ko e meʻa ʻi hoʻomou maʻu ʻa Kalaisi Sīsū, ko e ʻEiki, pea mou fou ʻiate ia pē. Ko e kakai kuo laka ʻiate iá pea ʻoku langa ʻiate ia pea ʻoku fakaʻaʻau ke kaukaua ʻi he lotú ʻi hono anga naʻe akonekina ai kimoutolu ʻo mou tupulekina ai, pea ō mo ia ʻa e faʻa fakafetaʻi” (Kol 2:6,7) ʻI hono maʻu ʻa Kalaisi ko e ʻEiki ʻi hoʻo moʻuí, ko e kamata ia hoʻo moʻui mo Kalaisi. Ka kuopau ke hokohoko atu ʻi heʻene tatakí ʻo muimui ki ai, pea ke faiaka ai pea ke langa hake ai ʻi heʻene moʻui foʻou, pea mo mālohi ai hoʻo tui kiate ia ʻoku fiemaʻu ʻe Kalaisi, ke Ne tataki, mo tokoniʻi koe ʻi hoʻo ngaahi palopalema fakaʻahó, pea te ke malava ʻo moʻui maʻa Kalaisi. 1. Foaki hoʻo moʻui kiate ia, pea mo tukulolo ho lotó ki ai mo ʻene pule (Lo 12:1,2) 2. Fekumi ke ke ako meiate Ia mei heʻene moʻuí, mo ʻene ngaahi akonakí (Kol 3:16) pea ke ʻilo 3. Ko e ivi mafai ʻo e Laumalie Maʻoniʻoni ʻoku ʻiate koe (Ng 1:8 ; (Kal 5:22). Kapau leva ʻe hoko ʻa Kalaisi ko hotau malohiʻangá ia, ko ʻetau tauʻataina ia mei he ngaahi tuʻutuʻuni fakaetangatá. Fonongaʻaki ia.

Monday, 16 January 2017

Monite 16 Sanuali, 2017

NOM 32:33-42 ; EKI 23:13 ; TEUT 3:12-17 ; SIOS 12:6 ; 1 KAL 2


Nomipa 32:33-42
"33Pea foaki ‘e Mōsese kiate kinautolu, ki ha‘a Kata, pea ki ha‘a Lūpeni, pea ki he vaeua ‘o e matakali ‘a Manase foha ‘o Siosifa, ‘a e pule‘anga ‘o Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli, pea mo e pule‘anga ‘o ‘Oki ko e Tu‘i Pēsani, ‘a e fonua, ‘io, hono ngaahi kolo na‘e tu‘u ‘i he ngaahi feitu‘u, ‘a e ngaahi kolo ‘o e fonua na‘e tu‘u takatakai ki ai. 34Pea langa ‘e ha‘a Kata ‘a Tīponi, mo ‘Ataloti, mo ‘Aloeli; 35mo ‘Ataloti-sofani, mo Siasea, mo Siokipeha; 36mo Pete-nimila, mo Pete-hālani: ko e ngaahi kolo ‘aa‘i, mo e ngaahi loto‘ā manu. 37Pea langa ‘e ha‘a Lūpeni ‘a Hesiponi mo ‘Eleale, pea mo Kiliataimi; 38pea mo Nipo, pea mo Peali-meoni (ka na‘e liliu honau hingoa), pea mo Sīpima; pea nau fakahingoa fo‘ou ‘a e ngaahi kolo na‘a nau langa. 39Pea ‘alu ‘a e hako ‘o Mākili foha ‘o Manase ki Kiliati, ‘o nau puke ia, ‘o nau kapusi ‘a e kau ‘Āmoli na‘e ‘i ai. 40Pea foaki ‘e Mōsese ‘a Kiliati kia Mākili ko e hako ‘o Manase, pea na‘a ne nofo ai. 41Pea ko Siaili ko e hako ‘o Manase na‘a ne ‘alu ‘o puke hono ngaahi kolo, pea ne fakahingoa kinautolu ko e ‘ū-vilisi-‘o Siaili. 42Pea ‘alu ‘a Nopa, ‘o puke ‘a Kēnati mo hono ngaahi kolo fakaongo, pea ne fakahingoa ia kiate ia, ko Nopa."

Ekisoto 23:13
"13Pea ko e me‘a kotoa pē kuo u lea‘aki kiate kimoutolu te mou tauhi ia: pea ko e hingoa ‘o e ngaahi ‘otua kehe ‘oua te mou momo‘i takua; ‘oua na‘a ongona ha me‘a pehē mei homou ngutu."

Teutalonome 3:12-17
"12Pea ko e fonua ko ia na‘a tau huufi ‘i he taimi ko ia; mei ‘Aloeli, ‘a ia ‘oku ‘i he Tele‘a ‘o ‘Alanoni, mo e vaeua ‘o e fonua mo‘unga ‘o Kiliati, mo hono ngaahi kolo, na‘a ku tuku ki ha‘a Lūpeni pea mo ha‘a Kata: 13pea ko hono toe ‘o Kiliati mo Pēsani kātoa, ‘a e pule‘anga ‘o ‘Oki, na‘a ku tuku ki he vaeua ‘o e matakali ‘o Manase; ‘a e feitu‘u kotoa ‘o ‘Ākopa, ‘io, ‘a Pēsani kātoa. 14(‘Oku ui ia ko ha fonua Lifaimi. Ko Siaili ko e hako ‘o Manase na‘a ne puke ‘a e feitu‘u kotoa ‘o ‘Ākopa, ‘o a‘u ki he kau‘ā ‘o ha‘a Kēsuli mo ha‘a Ma‘aka; pea ne ui ki ai, ki Pēsani, ‘a hono hingoa ‘o‘ona, ko e ‘ū-vilisi-‘o-Siaili, pea talu ai pē.) 15Pea na‘a ku tuku ‘a Kiliati kia Mākili. 16Pea na‘a ku ‘atu ki ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mei Kiliati ‘o a‘u ki he Tele‘a ‘o ‘Alanoni, ‘a e loto tele‘a mo e tafafonua ‘o a‘u foki ki Siapoki vaitafe, ko e kau‘ā ‘o ha‘a ‘Āmoni; 17mo e ‘Alapā foki, mo Soatani, mo e tafafonua mei Kineleti ‘o a‘u ki he tahi ‘o e ‘Alapā, ‘a e Tahi Māsima, ‘a e talalo ‘o e ngaahi lauua ‘o Pīsika ‘i hahake."

Siosiua 12:6
"6Na‘e taa‘i kinaua ‘e Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova, pea mo ha‘a ‘Isileli: pea na‘e foaki ia ‘e Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova ki ha‘a Lūpeni, mo ha‘a Kata, mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, mo‘onau tofi‘a."

Ko e ongo matakali ʻo Katá mo Lupení pea moe vaeua ʻo e matakali ʻo Manasé naʻe foaki ange ʻe Mosese ʻa e puleʻanga ʻo Sihani, ko e Tuʻi ʻAmolí pea mo e puleʻanga ʻo ʻOkí, ko e Tuʻi Pesaní. Naʻa nau fai leva ʻa e ngāue ki ai. 1. Naʻa nau hanga ʻo langa ʻa e ngaahi koló mo monomono. 2. Naʻa nau hanga ʻo fetongi honau ngaahi hingoá koeʻuhi ko e ngaahi hingoa, ʻaitoli ia. Ko e Pealí mo e Nipó ko e hingoa ia ʻo e ongo ʻotua ʻaitoli pea naʻe tapui ia ke leaʻaki. Ko e Pealí naʻe taʻofi ia ʻe he ʻOtuá ʻi hono leaʻakí (Hos 2:17).3. Ko e ngaahi matakali ko ení, koe ʻuluaki mavahe eni mei ʻIsilelí. Pea naʻe taki popula kinautolu ʻe he kau ʻAsiliá kimuʻa ʻi he ngaahi matakali kehe (2 Tuʻi 15:29) ʻo ʻIsilelí. He koe ngaahi matakali ʻo Kata mo Lupení mo e konga ʻo Manasé naʻe fakakakato taʻekakato ʻa honau moʻua ki he toenga ʻo e fānau ʻo ʻIsilelí he koʻenau kau atu pē ki he ngāue ʻa e ʻOtuá mo hono taki atu ʻe Sihova ʻa e kongakaú ko ʻenau tōtōivi ke nau maʻu fakamālohi ʻa Kiliati ko honau tofiʻa, pea ke nau mavahe mo honau fanga tokouá ʻi he ngaahi fepaki ʻo e kahaʻú. Lolotonga iá ʻoku tuku pē ʻenau falalá ʻakinautolu ki he faingofuá mo e tuʻumālié. ʻOku totonu ke ʻai ia ki heʻetau fakakaukaú mo ʻetau moʻuí lolotonga ʻoku tau fekumi ki hotau tofiʻa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kuo pau heʻikai ke tau sio pē ki he ngaahi meʻa fakaongo fakalaumalie ʻo e siasi ʻo e ʻEikí he ko e feohi ʻa e kau maʻoniʻoní ʻo fou ʻi he Kosipeli taʻengata ʻo Kalaisí, ʻoku taha ʻa e memipa kotoa pē ʻo e familí ʻo Hevani mo māmani, pea mo Kalaisi, ʻo taha ʻi hono fakaofo ʻo e moʻuí mo taha ʻi hono taumuʻá, ʻa ē ʻoku ʻiloa ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí he kuo nau taha pē ʻi he ʻenau tui falala kia Kalaisi mo ʻene ngāue fakamoʻui ʻi he kolosí ʻikai ha mavahevahe.

Sunday, 15 January 2017

Sapate 15 Sanuali, 2017

NOM 32:28-32 ; SIOSIUA 1:12-14

Nomipa 32:28-32
"28Ko ia na‘e fai tu‘utu‘uni ‘iate kinautolu ‘e Mōsese, ‘o ‘atu kia ‘Eliesa ko e taula‘eiki, pea kia Siosiua ko e foha ‘o Nuni, pea ki he hou‘eiki ‘ulumotu‘a ‘o e ngaahi matakali ‘o ha‘a ‘Isileli. 29Pea me‘a ‘a Mōsese kiate kinautolu, Kapau ‘e a‘a ‘i Soatani mo kimoutolu ‘a ha‘a Kata mo ha‘a Lūpeni, ‘a kinautolu kotoa kuo ‘osi sāuni ki he tau, ‘i he ‘ao ‘o Sihova, pea fakavaivai ‘a e fonua ‘i homou ‘ao: pea te mou toki foaki kiate kinautolu ‘a e fonua ‘o Kiliati mo‘onau tofi‘a. 30Ka ‘o kapau ‘e ‘ikai te nau a‘a mo kimoutolu kuo ‘ai mahafu, pea te nau ma‘u tofi‘a ‘i homou lotolotonga ‘i he fonua ko Kēnani. 31Pea tali ‘a ha‘a Kata mo ha‘a Lūpeni ‘o pehē, Ko e me‘a kuo folofola‘aki mai ‘e Sihova ki ho‘o kau tamaio‘eiki ko kimautolu te mau fai. 32Te mau laka atu mo ‘emau mahafu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ki Kēnani, ka ko homau tofi‘a ‘e tō kiate kimautolu ‘i he kauvai ko eni ‘o Soatani."

Siosiua 1:12-14
"12Pea lea ‘a Siosiua ki ha‘a Lūpeni, mo ha‘a Kata, mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ‘o pehē,13Manatu ki he me‘a na‘e tu‘utu‘uni kiate kimoutolu ‘e Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova, ‘o pehē, Ko Sihova ko homou ‘Otua ‘oku ne tuku ke mou mālōlō, pea te ne foaki kiate kimoutolu ‘a e fonua ko eni. 14Ko homou kau fefine, ko homou tamaiki, mo ho‘omou fanga manu, te nau nofo ‘i he fonua na‘e ‘atu ‘e Mōsese ‘i he feitu‘u mai ki heni ‘o Soatani; ka ko kimoutolu te mou laka fakakongakau ‘i he ‘ao ‘o homou kāinga ke tokoni kiate kinautolu, ‘io, ‘a ho‘omou kau to‘a kotoa pē"

Ko e fakaʻosinga eni ʻo e talanoa, ʻi he vahaʻa ʻo Mosese, mo e kau taki ʻo e matakali ʻo Katá, matakali ʻo Lupení mo e konga ʻo e matakali ʻo Manasé. Kapau ko honau kakaí te nau fai ki he meʻa kuo nau palōmesi ki aí, kapau te nau laka atu ʻi he taú ki Kenani, fakataha mo e ngaahi matakali kehe ʻo ʻIsilelí, pea ke ikunaʻi kakato ʻa e fonua ko Kenaní. Te nau lava leva ke fakapapauʻi ke nau nofo ʻi he fonua kuo nau fili ki ai ʻa e fonua ki he fakahahake ʻo Soataní. Pea kapau heʻikai, ʻe mole kotoa ʻa e fonua kuo nau fili ki aí mo hono fakakātoa ʻo e fonua ko Kiliatí. Pea naʻe fakapapauʻi ai pē ʻe Mosese kia kinautolu ʻa e fonua naʻa nau fiemaʻú, pea ne ʻoange ia kia kinautolu ko ʻenau koloá, ʻo kapau tenau aʻa atu fakataha mo ʻIsileli ʻi Soatani ke ikunaʻi ʻa Kēnani, pea ka ʻikai te nau maʻu tofiʻa pē ʻi he Kenaní. Pea ko e tali ʻa e matakali ʻo Katá mo Lupení mo e konga ʻo haʻa Manasé, “Ko e meʻa kuo folofolaʻaki mai ʻe Sihová ko hoʻo kau tamaioʻeiki ko kimautolu te mau faí ” ka ko homau tofiʻá ʻe tō kiate kimautolu ʻi he kauvai ʻo ʻeni ʻo Soataní. “ʻOku hanga pē ʻe he ngaahi matakalí ni, ʻo fakatātaaʻi mai ʻa e faifailotó mo ʻenau taʻe fie tukuloló, pea ko ʻenau tali pē ʻa e meʻa naʻe tala ʻe Mosese kia kinautolú, ke lava pē honau lotó. Ko e fakatuʻutāmaki ē ʻa e nofo popula ʻa e kakanó ki he angahalá, he ko e mateʻanga pe ia ʻo haʻa tangata, ko honau kakanó mo māmani. Pea fēfē leva ʻakitautolu ʻi he feohiʻanga Moʻui Foʻoú, ʻoku tau kei fakaongoongo ki hotau kakanó ʻi heʻene holí mo ʻene oʻí, kaeʻumaʻā ʻa e toho ʻa māmaní? He ʻoku talamai ʻe he ʻapositoló, “He ʻoku tau ʻilo ʻa e meʻa ni naʻe kaungā kalusefai mo ia ʻa e motuʻa tangata ʻo tautolu koeʻuhi ke kaʻanga ʻa e sino angahalaʻia kae ʻoua naʻa tau toe nofo popula ki he Angahalá” (Lo 6:6). Tui Kāinga kia Kalaisi he kuo ne tamateʻi ho motuʻaʻi tangata ʻi hono kolosí. Pea talamai ʻe Sione, “ʻOua te mou ʻofa ki māmani, ʻumaʻā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi māmaní, ka e ʻofa ʻe ha taha ki māmani, ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e ʻofa ki he Tamaí ( 1 Sn 2:15). Ko māmaní, ko e meʻangāue ʻa Setane, ʻoku ne fakafepakiʻi ʻaki ʻa e puleʻanga ʻo Kalaisí ʻi māmani (v 16, 1 Sn 3:2 ; Sn 12:31). Tuʻu ʻia Kalaisi hoʻo falalá pea teke toki ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai kehé.