Fakamaau
5:19-23; 4:10,16; 5:25; Siosiua 10:11; 1 Samiuela 17:47; 25:23; Saame 41:12,30;
77:17,18.
Fakamaau 5:19-23
"19Na‘e ha‘u ‘a e ngaahi tu‘i–na‘a nau tau mai;
Toki tau ‘a e ngaahi tu‘i Kēnani,
‘I Ta‘anaka, ‘i he ngaahi vai ‘o Mekito:
Ka na‘e ‘ikai ha momo‘i pa‘anga vete te nau to‘o.
20Na‘e fai tau mei langi na,
Ko e ngaahi feitu‘u mei ho‘onautolu founga na‘a nau fai tau mo Sīsela.
21Na‘e ‘auhia kinautolu ‘e vaitafe Kīsoni,
‘A e vaitafe panea, ‘a e vaitafe ko Kīsoni!
Fai atu hoku loto ‘o mālohi!
22Toki patatū ‘a e va‘e ‘o e fanga hoosi
‘I he takai holo, takai holo ‘a honau kau mālohi.
23Folofola mai ‘a e ‘āngelo ‘a e ‘Eiki,
“Mou tukitala‘i ‘a Mēlosi,
Mou tuki‘aungafa‘i ‘a e kau nofo ai;
Ko e ‘ikai te nau ha‘u ki he tokoni ‘o Sihova,
Ki he tokoni ‘o Sihova kuo ō mo e kau to‘a.”"
Fakamaau 5:20 “Naʻe fai tau mei langí na, ko
e ngaahi fetuʻu mei hoʻonautolu founga naʻa nau fai tau mo Sisela”. Naʻe
tokanga ʻa Tepola, ko hai ʻe fai tau ʻo fakafepakiʻi ʻa ʻIsileli, ko hai ʻe tau
maʻa kinautolu, pe ko hai heʻikai kau ia ki ha tafaʻakí. Ko hai ʻe fai tau ʻo
fakafepakiʻi kinautolu. Ko ʻAmaleki naʻe taha ia mo Siapini, ko e tuʻi ʻo
Hasoa, pea nau ʻi ai ke tokoniʻi ia, mo nau fai tukuingata ki ai. Ko Ifalemi
naʻe ʻi ai ke fakafepakiʻi ʻa ʻAmaleki, ke nau hanga ʻo tuʻusi ʻa e niʻihi ʻo e
kau ʻAmalekí, naʻa nau laka mai ke nau kau mo Sisela. Ko ʻAmalekí naʻa nau
tokoniʻi ʻa Moape ke nau taaʻi ʻa ʻIsilelí (3:13) pea ko eni kuo nau tokoniʻi
ʻa Siapini. Ko e ngahi fili kinautolu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Pea ko honau nimá
ʻoku nau fakafepaki maʻu pe ki he taloni ʻo e ʻOtuá (Eki 17:16). Ko ia aí, ko e
fakatuʻutamaki ʻoku lahi. Ko e ngaahi tuʻi kehe ʻo Kenaní naʻa nau haʻu ki he
tau. Naʻe fai ʻeni, naʻe ʻikai ke nau maʻu ai ha paʻanga, ko ʻenau pole pē, mo nau loto ʻaki ke fakafepakiʻi ʻa
ʻIsileli, naʻe ʻikai ke nau fiemaʻu ha koloa, pe ko ha siliva, ka ko ʻenau foʻi
fiemalie ke nau tokoni ke fakaʻauha ʻa ʻIsileli. Ko hai leva ia ʻe tau maʻa
kinautolu. Ko e ngaahi matakalí ʻoku nau tokolahi, ka neongo ia ko koe ʻOtua
ʻoku tefito aí ke ne langilangi, pea ko Ia ʻenau ngaahi meʻa ngāue ke Ne maʻu
ʻenau fakafetaʻi mo e fakalotolahi ki he kakai kehe, kae hili ange ko e ʻEiki
kuo liliu ke nau ngāueʻaki, pea ko toe hai ʻe tatau mo Ia ʻoku ʻAʻana ʻa e meʻa
kotoa, pea ke tau fakatefito ʻiate Ia ʻetau meʻa kotoa pē. Ko e ngaahi fetuʻu
ʻi hoʻonautolu fotunga, ʻo fakatatau ki he fekau mo e tataki ʻa e ʻOtuá ko e
ʻEiki lahi ʻo ʻenau ngaahi hoositē, kuo nau tau ʻo fakafepakiʻi ʻa Sisela, pea
ʻaki ʻenau tohoaki pe ko e fakatupu ʻa e ngaahi matangi ʻo e havili mo e mana
ʻokú ne tokoni lahi ʻa e fakaholomui ʻa e kau tau ʻa Sisela, ko e mafai ia ʻo e
ʻOtua ʻi Hevani, ʻoku fakafepakiʻi ʻa Sisela, pea kau mai mo e kau ʻangelo ʻo e
langi, pea pehē ki he laʻaa, naʻe tuʻumaʻu ʻi he lea ʻa Siosiua, pea ʻoku hoko
atu pe ʻi heʻene founga ke fakafepakiʻi ʻa Sisela.Ko kinautolu ʻoku fili ki ai
ʻa e ʻOtuá, ko e kotoa ʻo e fakatupu ʻoku nau tau mo kinautolu. Ko Tepola ko
hono laumalié naʻe tau ʻo fakafepakiʻi kinautolu he naʻá ne lea ʻaki ʻa e
maʻoniʻoní. “Pea fai atu hoku totó ʻo malohi. Naʻá ne fai tokonia ʻa e kakai
kehe ke nau fai, pea fai ʻaki ʻa e kotoa hono loto pea mo ʻene lotu tōtōaki.
Ikunaʻi ʻa ʻAmaleki ʻaki ʻa e hiki hono nima ʻo Mosese kae ikunaʻi ʻe Tepola ʻa
Sisela ʻaki ʻa e hiki hake hono loto ki ʻolunga.
No comments:
Post a Comment