Fakamaau
7:1-3; 6:32; Teutalonome 8:17; ‘Aisea 10:13; 1 Kolinito 1:29; 2 Kolinito 4:7
Fakamaau 7:1-3
"1PEA, ko Selupeali (‘a ia ko Kitione) pea mo e kakai kotoa na‘e ‘iate ia, na‘a nau tu‘u hengihengi hake, ‘o nau fokotu‘u tēniti ofi ki he vai ko Hāloti: pea ko e ‘apitanga ‘o Mitiani na‘e tu‘u mai mei he tokelau, mei he mo‘unga ‘o Mole ‘i he fonua ‘i lalo.
2Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Kitione, ‘o pehē, Ko e kakai ‘oku ‘iate koe ‘oku tokolahi fau ke u tuku ai ‘a Mitiani ki honau nima; na‘a pōlepole ‘a ‘Isileli kiate au, ‘o pehē, Ko hoku nima ni kuo ne fakamo‘ui au. 3Ka ko eni ke ke fanongonongo mu‘a ke ‘ilo ‘e he kakai, ‘o pehē, ‘Ilonga ha manavahē mo tailiili, ke ne foki ‘o fakatakamilo ‘i he mo‘unga ko Kiliati. Pea na‘e foki ai ha toko ua mano mā toko ua afe ‘o e kakai: pea ko e toko taha mano pē na‘e toe."
Fakam. 7:2 “Pea
folofola ʻa e ʻEikí kia Kitione, ʻo pehē. “Ko e kakai ʻoku ʻiate koe ʻoku
tokolahi fau ke U tuku ai ʻa Mitiani ki honau nimá, naʻa polepole ʻa ʻIsilelí,
kiate Au”. Pea naʻe tuʻu hengihengi hake ʻa Kitione. Ko e taimí ni kuo pau ia ko e
ʻOtuá pē pea mo ia, kuó ne makatakiʻi ʻa e toloi ʻo e taú, pea ko e kotoa ʻo e
kakaí naʻe ʻiate ia, naʻa nau tuʻu hengihengi hake mo kinautolu ʻo nau fokotuʻu
honau ngaahi tenití ʻi he veʻe vai ko Halotí, pea naʻe ʻikai ke nau toe
faingataʻaʻia ʻi he fiemaʻu vaí, pea naʻá ne maʻu ha konga fonua ʻoku maʻolunga
ange.Ko e tui ki he ngaahi palomesi ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko e fakaholomui, ka
ko e fai hotau tukuingata ki he vave tahá. ʻOku teuteu pe ʻe he ʻOtuá ia ʻa e
fakafetaʻi ʻo taumuʻa ki he ikuna ʻo tuku kotoa ia kiate Ia, ʻaki hono fakanofo
ʻa e kau tangata pe ʻe toko tolungeau ke nau fai ʻa e ngāue ko ení. Ko e kau
tau ʻa ʻIsilelí, naʻe ʻi ai ʻa e kau tangata ʻe toko tolumano uaafe, ko ha fika
siʻisiʻi eni, ʻi hono fakahoa atu ki he kau Mitiané. Ka ko Kitioné naʻe
fakakaukau pe ia ʻoku nau tokosiʻi ʻi he toko tolumano uaafe ko ení, ka ʻoku
fakahā mai ia ʻe he ʻOtuá, ʻoku nau fuʻu tokoloahi. Ka ʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻi
heni, neongo hono fakangāueʻi kinautolu ʻaki ha ngaahi meʻangāue ʻi heʻene
ngāué, ka naʻe ʻikai ke ne fiemaʻu ʻa e meʻangāue, he ʻokú ne lava pe ia ʻo fai
ʻene ngāué, taʻe ʻi ai ha meʻa ngāue. Ko ai aí, ʻoku ʻikai ke ne moʻua kiate
kinautolu ʻi heʻenau ngāué, he ko ʻenau ʻi aí, ko Ia ʻi he ngāué. Ko ia aí, ko
e polepolé ke fakalongolongoʻi pea tapuni, ko e ʻuhinga ia naʻá ne ʻoangé, he
ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ʻafungi ʻi he ngaahi loto ʻo e tangata, pea ʻe fai ai ʻe
ʻIsileli ia ʻa e fakafepaki kiate ia. Ko hono moʻoni, te nau fakaʻikaiʻi ʻa e
langilangi ʻo e ngāué, pea ʻikai ke ʻoange ia ki he ʻOtuá ʻa e langilangi ʻo e
lavameʻá.
ʻOku ʻafioʻi pe ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa fūfū ʻi he loto kotoa
pe. Pea ʻi he taimi ko ē ʻokú ne ʻafio mai ai ki he tangata kuo holo ʻene
tokanga ange kiate Ia, ko e fou ia mei he taʻetui, ʻo ne ʻomi ai ʻa e ʻafungi
ki he tangatá pea te nau fakafepaki leva kinautolu ki he ʻOtuá, pea te ne hanga
leva ʻo tuku kinautolu ki he tafaʻaki, pea ke fai ʻene ngāué ʻe he kakai
kehe.Ko e tokolahi ʻoku nau fakahā ko e kau muimui kinautolu ʻo Kalaisi, ko e
kau tokoni ki heʻene kau sevāniti, pea nau teuteu ki he tau ʻi hono ngeia, ka
ʻi heʻene kei mamaʻó, kae hoko ʻa e fakatanga mo e faingataʻa ka ʻoku ʻikai ha
tui moʻoni mo ha konisenisi lelei, ʻe tō leva ʻa e loto ia ki he
fakatuʻutamaki. ʻAi ʻetau tui falala kia Kalaisi ke falalaʻanga.
No comments:
Post a Comment