Wednesday, 17 January 2018

Pulelulu 17 Sanuali, 2018

Fakamaau 5:12-18; Nomipa 32:1,39,40; Siosiua 13:25,31; 19:29,31; Saame 49:14; 57:8; 68:18


Fakamaau 5:12-18
"12‘Ā mu‘a, Tepola, ‘ā;
‘Ā, ‘ā, ‘o fai ha ta‘anga!
Tu‘u hake Pēlaki ē!
‘O taki pōpula ho‘o vete,
Si‘i foha ‘o ‘Apinoame!
13Toki ‘alu hifo ‘a e toe ‘ei‘eiki–ko e kakai;
Na‘e ‘alu hifo ‘a Sihova ma‘aku ‘i he kau mafi.
14Meia ‘Ifalemi, ‘a kinautolu kuo akaaka ‘i ‘Amaleki na;
Mei ho tu‘a ‘a Penisimani, ‘o ō mo ho ngaahi fa‘ahinga;
Meia Mākili na‘e ‘alu hifo ha kau angi,
Pea meia Sepulone ‘a kinautolu ‘oku ala ki he tokotoko lau kakai.
15Pea ko e hou‘eiki meia ‘Īsaka na‘e ha‘u mo Tepola;
‘Io, na‘e tatau mo Pēlake ‘a ‘Īsaka,
Na‘e leleekina kinautolu ‘e honau va‘e ki he tele‘a.
‘I he ngaahi funga vai ‘o Lūpeni
Na‘e fokotu‘u ‘a e ngaahi lea ‘a loto lahi.
16Ko e hā ‘a e mo‘utangutu na ‘i he ngaahi loto‘ā sipi
Ke fanongo ki he mimiha ‘a e kau tauhi?
‘I he ngaahi funga vai ‘o Lūpeni
Na‘e fokotu‘u ‘a e ngaahi lea ‘a lotolahi.
17Tekefili ‘a Kiliati ‘i Tu‘a-Soatani,
Mo Tani–ko e hā na‘a ne ma‘unga ki vaka ai?
Ko ‘Āseli na‘e nofo ‘i matātahi,
‘O tekefili ‘i hono ngaahi kōmaki.
18Sepulone–ko e kakai na‘e va‘inga‘aki ki he mate ‘enau mo‘ui.
Pehē ‘i he ngaahi tumu‘i mo‘unga ‘a Nafitalai."

Fakamaau 5:12 “ʻA muʻa, Tepola ʻa. ʻA, ʻa ʻo fai ha taʻanga! Tuʻu hake Pelaki e! ʻO taki popula hoʻo vete. Siʻi foha ʻo ʻApinoame”. Ko e ui kia Tepola ke fatu ʻa e taʻangá ni ke fakamanatu ki he kau takí mo e kakaí. Ke nau fakafetaʻi ki he ʻEikí. Naʻe ui ʻa Tepola ki hono laumalie ke akonekina ʻa e kakaí ke nau ui ange kiate ia, ke ne fai tōtōivi ʻi he gāue mahuʻinga taha mo fakafiefia. He ko e ʻEikí te ne ʻai ʻa e ngaahi loto ʻo e kau tangata kehe ʻaki ʻa e afi (ʻa ē naʻe hoko ʻi he Penitekosí) ʻio, pea ʻaki ʻa e ʻofa ʻa Kalaisi, he kuopau ʻiate Ia ʻe tutu ʻaki ʻa e ʻofa. Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he ngāue ʻoku totonu ke tau ʻa hake ki ai, pea ne fakaʻaaki kitautolu ki ai. Ko Pelaki ko e seniale kuopau ke ne fai ia ʻi he ikuna ʻa hono lakanga. Pea taki popula ʻa e kau popula. Pea ʻoku ʻikai ko ia naʻá ne faí. ʻO hangē ko ia ʻoku mate ʻa e kau lotu tokolahi, ʻaitoli ko ia ko e polepole mo e ʻafungi, ka kia Pelaki kuopau ke ʻoatu ʻa e langilangí ki he ʻOtua, mo tauhi kiate Ia naʻá ne fakakaveinga ia, pea ke tau tokangaʻi ai ʻa kinautolu ʻoku ʻafungí, mo makatuʻunga pe ʻiate kinautolú. Ko e tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí kuo tamateʻi, pea fetuku ki he ngaahi fonua kehe, ka ko e ʻEikí kuo ne ngaohi ʻa e toenga ʻo kinautolú, ke nau fakamalumalu ʻi he puleʻanga ʻo haʻa fefine, ke nau puleʻi ʻa honau ngaahi fili malohi tahá. He ʻokú ne ʻoange ʻa e ʻuhinga lelei ki he fakafetaʻi pea mo e ikuná. He ko e taimí ni kuo ngaohi ʻe he ʻEikí ʻa e loto ʻo e kakaí ke nau tau ʻi he ngaahi tau ʻa e ʻEikí. Ko ia ʻoku ʻomai ʻe he punaké, “ʻOka fakatē he filí ʻene ngaahi kongakau, hanga ko e ki he ʻEikí. Teʻeki vaivai ʻi ha tau. Fai tangane. Fai tangane! Ko e ʻEiki ʻoku kau. Fai tangane! Fai tangane ʻi he tau” (Himi 654:6). Pea ui ʻoku fai ʻe he palofita mo e fakamaau ʻo ʻIsilelí, ke tuʻu taha ʻa e ʻOtuá he meʻa kotoa pē, ʻo tuʻu ʻetau falalá mo ʻetau ʻofa moʻoni kiate Ia. Pea hangē ʻoku loloa ʻa e ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻi toenga, pea ko e toenga naʻe toki maʻu mai ʻi taimi kovi taha, ka ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki, neongo ʻa e tokosiʻi ʻa e toengá, ka ko e ʻOtuá ʻokú ne lava ʻo ngaohi ia, neongo ko ha foʻi tokotaha pē, ke ne hanga ʻo ikunaʻi ʻa e ʻafungi lahitaha.He ko Tepolá naʻe ʻi he tuʻunga vaivaiange he ko e feifne, ka ko e ʻEikí ʻoku maʻolunga ange Ia ʻi he tuʻunga mafai maʻolunga taha ke ne pule ki ai, mo e kau tangata mafai lahi ʻo ʻIsilelí, ko hai ʻokú ne fakalotoa ke fai ʻa e tukulolo ki heʻene takí, pea mo fakamafaiʻi ia ke ne ikunaʻi ʻa e kau tangata mafaiʻia ʻo Kenaní. ʻOku pehē ʻetau tuʻu taʻetoeufi ʻi he moʻui ʻa e ʻOtuá, ʻa ē kuo fakamafai kitautolu ki ai ʻia Kalaisí, ko hotau ʻEiki Fakalaloa ki ʻItaniti.

No comments:

Post a Comment