Wednesday, 24 January 2018

Pulelulu 24 Sanuali, 2018

Fakamaau 6:25-32; ‘Ekisoto 34:13; Teutalonome 7:5; 1 Samiuela 12:11; 2 Samiuela 11:21; Selemaia 11:13; Hosea 9:10

Fakamaau 6:25-32
“25Pea ‘i he pō ko ia na‘e folofola ‘a e ‘Eiki kiate ia, ‘Ave ‘a e pulu mui ‘a ho‘o ‘eiki, pea mo hono ua ‘o e pulu ‘oku fitu ta‘u, pea holoki ‘a e ‘ōlita ‘o Peali, ‘a ia ‘oku ‘a ho‘o tangata‘eiki, pea tā ‘a e ‘āsela ‘oku tu‘u ai; 26pea te ke fokotu‘u ha ‘ōlita kia Sihova ko ho ‘Otua ‘i he funga ‘o e talitau‘anga ni ‘aki ‘a e me‘a kuo ‘osi teu; pea ke to‘o hono ua ‘o e pulu. ‘o fai‘aki ha feilaulau-mōifua, ‘o tutu ‘aki ‘a e ‘akau ‘o e ‘āsela ‘a ia kuo ke tā. 27Pea ‘ave ‘e Kitione ha toko hongofulu ‘o ‘ene kau tamaio‘eiki, ‘o ne fai ‘o hangē ko e me‘a ‘a e ‘Eiki kiate ia: pea ko e me‘a ‘i he‘ene manavahē ki he fale ‘o ‘ene tamai, pea mo e kau tangata ‘o e kolo, na‘e ‘ikai te ne lava ke fai ‘aho, ka na‘a ne toki fai po‘uli.
28Pea ‘i he ‘ā hengihengi ‘a e kau tangata ‘i he kolo tā kuo holoki ‘a e ‘ōlita ‘o Peali, pea kuo tā ‘a e ngaahi keke ta‘elēvani ‘aki ha efa ‘āsela na‘e tu‘u ai, pea ko hono ua ‘o e pulu kuo feilaulau ‘aki ‘i he ‘ōlita kuo fokotu‘u. 29Pea nau fepehē‘aki, Ko hai tū kuo ne fai eni? Pea ‘i he‘enau fakatotolo mo ‘eke, na‘e tala, Ko Kitione ko e foha ‘o Soasi na‘a ne fai ‘a e me‘a ko ia. 30Pea pehē ‘a e kau tangata ‘o e kolo kia Soasi, ‘Omi ho foha kitu‘a ke ne mate; koe‘uhi kuo ne holoki ‘a e ‘ōlita ‘o Peali, pea kuo ne tā ‘a e ‘āsela na‘e tu‘u ai.
31Pea lea ‘a Soasi kiate kinautolu kotoa pē na‘e tu‘u mai kiate ia, Te mou taukapo‘i ‘a Peali, ‘e kimoutolu? pea te mou fakahaofi ia? Ko ia te ne taukapo‘i ia ke ne mate pē kei pongipongi. Kapau ko e ‘otua ia, tuku ke ne taukapo‘i ia ‘e ia, he kuo ne holoki hono ‘ōlita. 32Ko ia na‘e fakahingoa ia ‘i he ‘aho ko ē ko Selupeali (ko Taukapo‘i-‘e-Peali) he‘ene pehē, Ke talatalaaki‘i ia ‘e Peali, he kuo ne holoki hono ‘ōlita.”

Fakamaau 6:25,26 “Pea holoki ʻa e ʻolita ʻo Peali, ʻa ia ʻoku ʻa hoʻo tangataʻeiki, pea tā ʻa e ʻasela ʻoku tuʻu aí, pea teke fokotuʻu ha ʻolita kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻi he funga ʻo e talitauʻanga ʻaki ʻa e meʻa kuo ʻosi teu”. Naʻe fakanofo ʻa Kitione ke ne hanga ʻo holoki ʻa e ʻolita ʻo Pealí, ʻa ia naʻe ʻa ʻene tamai. Sio ki he ivi ʻo e kelesi ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻene lava pe ke fokotuʻu hake ʻa e tokotaha fai fakalelei, ʻi he ngāue atu ʻa ʻEne kelesi, pea te ne fokotuʻu hake ʻa e tokotaha fai fakahaofí, mei he famili ʻo e taki ʻi he tauhi ʻaitolí. Ko Kitioné naʻe ʻikai ke fakakaukau kuo feʻunga ke ʻoua ʻe lotu ki he ʻolitá, he kuopau ke ne tā ʻo holoki ki lalo, pea ke fakaʻauha ia, pea kuopau ke ne tā mo e ʻasela ki lalo, pea ke fokotuʻu ʻa e ʻolita ki he ʻOtua, ko Sihova, ko hono ʻOtua. Ko e ʻOtuá naʻá ne tataki ia ki he feituʻu totonu ke ne hanga ʻo langa ai ʻa e ʻolitá, pea naʻe ʻikai te ne fai ia fakavavevave, ka naʻá ne fai ʻo fakatatau ki he lao motuʻa maʻae ngaahi ʻolitá, naʻe fokotuʻu ki he ngaahi ouau. Pea ʻi he funga ʻolita ko ení, naʻá ne fai ai ʻa e feilaulau. Ko e ongo pulu ʻe ua ʻe faiʻaki ʻa e feilaulau ko e pulu ʻuluakí, ko e kiʻi pulumui ia ʻa ʻene tamai, pea ko e pulu hono uá, ko e kiʻi pulumui kuo fitu taʻu. Ko e ʻuluaki pulú, naʻá ne ʻoatu ko e feilaulau ia maʻana, pea ko e feilaulau kimui naʻá ne ʻoatu ia, maʻae ngaahi angahala ʻa e kakai, ʻokú ne fai honau fakahaofi.Ko hono tonú ia, ke ʻuluaki fai ʻa e fakamelino mo e ʻOtuá, kimuʻa ia pea toki tauʻi ʻa e kau Mitianí. ʻIo, ko e angahala ke fakamolemoleʻi ia ʻi he feilaulau lahi ʻa Kalaisí, ʻoku ʻikai lelei ke ʻamanaki pe ki ai. 
Ko Kitione naʻe talangofua ia ki he visone fakalangí. He naʻe fekauʻi ia ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsilelí, he kuopau ke ne tukulolo ki he ʻOtua naʻá ne fekauʻi ia, pea ko e taipe ia ʻo Kalaisi, kuopau ke ʻuluaki fakamoʻui hono kakaí, mei heʻenau ngaahi angahala pea toki fakamoʻui kinautolu mei honau ngaahi filí. Naʻe ʻikai te ne loto, ke toʻo ʻa e pulu ʻa ʻene tamaí ki he feilaulau ʻaki ki he ʻOtua, ʻo taʻe ʻi ai ha fiemalie ki ai ʻa ʻene tamaí, ka koeʻuhi naʻe fakamatalaʻi ki ai ʻe he ʻOtuá ʻa fekau. Ko e Tamai ʻi he langí ʻoku pulé.

No comments:

Post a Comment