Fakamaau
6:25-32; ‘Ekisoto 34:13; Teutalonome 7:5; 1 Samiuela 12:11; 2 Samiuela 11:21;
Selemaia 11:13; Hosea 9:10
Fakamaau 6:25-32
“25Pea ‘i he pō ko ia na‘e folofola ‘a e
‘Eiki kiate ia, ‘Ave ‘a e pulu mui ‘a ho‘o ‘eiki, pea mo hono ua ‘o e pulu ‘oku
fitu ta‘u, pea holoki ‘a e ‘ōlita ‘o Peali, ‘a ia ‘oku ‘a ho‘o tangata‘eiki,
pea tā ‘a e ‘āsela ‘oku tu‘u ai; 26pea te ke fokotu‘u ha ‘ōlita kia Sihova ko
ho ‘Otua ‘i he funga ‘o e talitau‘anga ni ‘aki ‘a e me‘a kuo ‘osi teu; pea ke
to‘o hono ua ‘o e pulu. ‘o fai‘aki ha feilaulau-mōifua, ‘o tutu ‘aki ‘a e ‘akau
‘o e ‘āsela ‘a ia kuo ke tā. 27Pea ‘ave ‘e Kitione ha toko hongofulu ‘o ‘ene
kau tamaio‘eiki, ‘o ne fai ‘o hangē ko e me‘a ‘a e ‘Eiki kiate ia: pea ko e
me‘a ‘i he‘ene manavahē ki he fale ‘o ‘ene tamai, pea mo e kau tangata ‘o e
kolo, na‘e ‘ikai te ne lava ke fai ‘aho, ka na‘a ne toki fai po‘uli.
28Pea ‘i he ‘ā hengihengi ‘a e kau tangata ‘i
he kolo tā kuo holoki ‘a e ‘ōlita ‘o Peali, pea kuo tā ‘a e ngaahi keke
ta‘elēvani ‘aki ha efa ‘āsela na‘e tu‘u ai, pea ko hono ua ‘o e pulu kuo
feilaulau ‘aki ‘i he ‘ōlita kuo fokotu‘u. 29Pea nau fepehē‘aki, Ko hai tū kuo
ne fai eni? Pea ‘i he‘enau fakatotolo mo ‘eke, na‘e tala, Ko Kitione ko e foha
‘o Soasi na‘a ne fai ‘a e me‘a ko ia. 30Pea pehē ‘a e kau tangata ‘o e kolo kia
Soasi, ‘Omi ho foha kitu‘a ke ne mate; koe‘uhi kuo ne holoki ‘a e ‘ōlita ‘o
Peali, pea kuo ne tā ‘a e ‘āsela na‘e tu‘u ai.
31Pea lea ‘a Soasi kiate kinautolu kotoa pē
na‘e tu‘u mai kiate ia, Te mou taukapo‘i ‘a Peali, ‘e kimoutolu? pea te mou
fakahaofi ia? Ko ia te ne taukapo‘i ia ke ne mate pē kei pongipongi. Kapau ko e
‘otua ia, tuku ke ne taukapo‘i ia ‘e ia, he kuo ne holoki hono ‘ōlita. 32Ko ia
na‘e fakahingoa ia ‘i he ‘aho ko ē ko Selupeali (ko Taukapo‘i-‘e-Peali) he‘ene
pehē, Ke talatalaaki‘i ia ‘e Peali, he kuo ne holoki hono ‘ōlita.”
Fakamaau 6:25,26 “Pea
holoki ʻa e ʻolita ʻo Peali, ʻa ia ʻoku ʻa hoʻo tangataʻeiki, pea tā ʻa e
ʻasela ʻoku tuʻu aí, pea teke fokotuʻu ha ʻolita kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻi he
funga ʻo e talitauʻanga ʻaki ʻa e meʻa kuo ʻosi teu”. Naʻe fakanofo ʻa
Kitione ke ne hanga ʻo holoki ʻa e ʻolita ʻo Pealí, ʻa ia naʻe ʻa ʻene tamai.
Sio ki he ivi ʻo e kelesi ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻene lava pe ke fokotuʻu hake ʻa e
tokotaha fai fakalelei, ʻi he ngāue atu ʻa ʻEne kelesi, pea te ne fokotuʻu hake
ʻa e tokotaha fai fakahaofí, mei he famili ʻo e taki ʻi he tauhi ʻaitolí. Ko
Kitioné naʻe ʻikai ke fakakaukau kuo feʻunga ke ʻoua ʻe lotu ki he ʻolitá, he
kuopau ke ne tā ʻo holoki ki lalo, pea ke fakaʻauha ia, pea kuopau ke ne tā mo
e ʻasela ki lalo, pea ke fokotuʻu ʻa e ʻolita ki he ʻOtua, ko Sihova, ko hono
ʻOtua. Ko e ʻOtuá naʻá ne tataki ia ki he feituʻu totonu ke ne hanga ʻo langa
ai ʻa e ʻolitá, pea naʻe ʻikai te ne fai ia fakavavevave, ka naʻá ne fai ʻo
fakatatau ki he lao motuʻa maʻae ngaahi ʻolitá, naʻe fokotuʻu ki he ngaahi
ouau. Pea ʻi he funga ʻolita ko ení, naʻá ne fai ai ʻa e feilaulau. Ko e ongo
pulu ʻe ua ʻe faiʻaki ʻa e feilaulau ko e pulu ʻuluakí, ko e kiʻi pulumui ia ʻa
ʻene tamai, pea ko e pulu hono uá, ko e kiʻi pulumui kuo fitu taʻu. Ko e
ʻuluaki pulú, naʻá ne ʻoatu ko e feilaulau ia maʻana, pea ko e feilaulau kimui
naʻá ne ʻoatu ia, maʻae ngaahi angahala ʻa e kakai, ʻokú ne fai honau
fakahaofi.Ko hono tonú ia, ke ʻuluaki fai ʻa e fakamelino mo e ʻOtuá, kimuʻa ia
pea toki tauʻi ʻa e kau Mitianí. ʻIo, ko e angahala ke fakamolemoleʻi ia ʻi he
feilaulau lahi ʻa Kalaisí, ʻoku ʻikai lelei ke ʻamanaki pe ki ai.
Ko Kitione
naʻe talangofua ia ki he visone fakalangí. He naʻe fekauʻi ia ʻe he ʻOtua ʻo
ʻIsilelí, he kuopau ke ne tukulolo ki he ʻOtua naʻá ne fekauʻi ia, pea ko e
taipe ia ʻo Kalaisi, kuopau ke ʻuluaki fakamoʻui hono kakaí, mei heʻenau ngaahi
angahala pea
toki fakamoʻui kinautolu mei honau ngaahi filí. Naʻe ʻikai te ne loto, ke toʻo
ʻa e pulu ʻa ʻene tamaí ki he feilaulau ʻaki ki he ʻOtua, ʻo taʻe ʻi ai ha
fiemalie ki ai ʻa ʻene tamaí, ka koeʻuhi naʻe fakamatalaʻi ki ai ʻe he ʻOtuá ʻa
fekau. Ko e Tamai ʻi he langí ʻoku pulé.
No comments:
Post a Comment