Fakamaau 3:12-17; 1:16; 2:19; 5:14; Teut 28:40; 1 Sam 12:9;
Saame 78:34
Fakamaau 3:12-17
"12Pea toe fai ‘e ha‘a ‘Isileli ‘a e me‘a na‘e tau kovi ki he finangalo ‘o Sihova: pea na‘e poupou ‘e he ‘Eiki ‘a ‘Ekeloni ko e Tu‘i Moape ke ne mālohi ki ha‘a ‘Isileli, koe‘uhi kuo ne fai ‘a e me‘a na‘e tau kovi ki he finangalo ‘o Sihova. 13Pea na‘a ne fakataha mai ‘a ha‘a ‘Āmoni mo ‘Amaleki, ‘o ne ‘alu ‘o taa‘i ‘a ‘Isileli, ‘o nau ma‘u ‘a Kolo-paame. 14Pea na‘e nofo ‘a ha‘a ‘Isileli kia ‘Ekeloni ko e Tu‘i Moape, ‘o hongofulu mā valu ta‘u.
15Ka ‘i he tautapa ‘a ha‘a ‘Isileli kia Sihova, na‘a ne fokotu‘u honau taukapo, ko ‘Ēhuti ko e foha ‘o Kela, ko ha ha‘a Penisimani, ko e tangata na‘e hema: he na‘e fakamoimoi ‘iate ia ‘e ha‘a ‘Isileli ha‘anau me‘a‘ofa kia ‘Ekeloni ko e Tu‘i Moape. 16Ka ko ‘Ēhuti kuo ne ngaohi mai ha heletā na‘e fakatoumata, ko e kiupite hono lōloa; pea na‘a ne no‘o ia ‘i hono loto kofu ‘i hono tenga to‘omata‘u. 17Pea na‘a ne ‘oatu ‘a e me‘a‘ofa kia ‘Ekeloni ko e Tu‘i Moape; pea ko ‘Ekeloni ko e ‘eiki sino ‘aupito."
Fakamaau 3:12 “Pea naʻe
poupou ʻe he ʻEikí ʻa ʻEkiloni ko e tuʻi Moape ke ne malohi ki haʻa ʻIsileli”. He naʻe toe fai ʻe ʻIsilelí ʻa e angahala, naʻe tau kovi
ki he finangalo ʻo Sihová. Pea hanga leva ʻe he ʻOtua ʻo ʻomai honau fakamaau
foʻou, ko ʻEhuti, he ko ia te ne fai honau fakahaofi kinautolu, pea toe hanga ʻe
he ʻOtuá ʻo poupouʻi ʻa ʻEkiloni ko e tuʻi Moape, ke ne fakafepakiʻi fefeka ʻa ʻIsilelí.
Naʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻa hono fakanaunauʻi ʻa ʻEkiloní ke ne lava meʻa ʻi hono
fakafepakiʻi ʻo ʻIsilelí. Ko ʻIsilelí naʻe puke kae koviange ʻa Moape koeʻuhi ʻoku
tautea ʻe he ʻOtuá ʻa e angahala ʻa hono kakaí ʻi he māmani ko ení. Ko e kakano
ʻe fakaʻauha ka ko e laumalie ke fakahaofi. Ko ʻIsilelí naʻe vaivai pea ko
Moapé naʻe malohi ʻi hono fakafepakiʻi kinautolu. Ko ʻenau ʻuluaki nofo popula
ki he kau Moapé, naʻe fakaʻosi ʻaki ia ʻa taʻu ʻe valu, ʻo e taʻu ʻe taha valú,
he kapau ʻoku siʻisiʻiange ʻa e faingataʻa ʻo ʻikai ha ngāue ke faí. Ko e ʻOtuá
te ne ʻomai ha meʻa ʻoku lahiange. Naʻe toe tangi tautapa ʻa ʻIsilelí ki he ʻOtuá
pea hanga ʻe he ʻOtuá o fokotuʻu ai ʻa ʻEhuti, ko e tokotaha fai fakahaofi foʻou,
ko ʻEhutí mei he matakali ʻo Penisimani. Ko e kolo ʻakau paame ia naʻe tuʻu ʻi
he tofiʻa ʻo e matakali ko ení. Naʻa nau faingataʻa lahi taha ʻa e koloni, ka
ko hono lulu ia ke ngangana ʻa e ʻioke fakapopulá. Fakatokangaʻi ʻa e vave ʻa e
mole mei ʻIsilelí, ʻenau angahala, ka nau maʻu ʻa e ngaahi mana ʻo e fai meesi ʻa
e ʻOtuá. Ko ʻEhutí naʻe fakamoimoi ʻiate ia ha meʻaʻofa mei he haʻa ʻIsilelí
kia ʻEkiloni koe tuʻi Moapé. Pea ko e meʻaʻofa naʻe foaki naʻe ngāueʻaki ia ʻe
haʻa ʻIsilelí, ʻi he faʻahitaʻu ki he ʻOtuá, ka nau maʻu ʻa ʻEne hoifua ʻa e ʻOtua
ʻoku ʻofa ʻiate kinautolu, ka ʻi he taimí ni, ke tautea kinautolu ʻi heʻenau
liʻaki Ia, ko ia kuo ʻave ʻenau meʻaʻofá ki he tuʻi hitení, ʻokú ne fehiʻa ʻiate
kinautolu. Kaekehe ko ʻEhutí, ko e meʻangāue ia kuo teu ʻe he ʻOtuá, ke ngāueʻaki.
Pea naʻe ʻoatu ʻe ʻIsileli ʻenau ngaahi meʻaʻofa ʻiate ia, pea ʻi he malumalu
hono hingoa ʻo e meʻaʻofa, pea mo e ʻEikí naʻá ne fokotuʻu ia ke fakahaofi ʻa ʻIsilelí,
ʻio, ko e Tuʻi ia ʻo ʻIsileli. He ko Kalaisi, ko e TUʻI ʻO E NGAAHI TUʻI MO
E ʻEIKI ʻO E NGAAHI ʻEIKI (Fkh 19:16). Pea ke tau liʻoa kiate Ia, he meʻa kotoa
pe he kuo tau moʻui Maʻana.
No comments:
Post a Comment