Fakamaau
6:7-10; 2 Tuʻi
17:35,37,38; Saame 41:2,3; Selemaia 10:2
Fakamaau 6:7-10
"7Pea ‘i he faifai pea tautapa ‘a ha‘a ‘Isileli ki he ‘Eiki koe‘uhi ko e ngāue ‘a Mitiani. 8Na‘e toki fekau atu ‘e he ‘Eiki ha tangata palōfita ki ha‘a ‘Isileli, ke ne pehē kiate kinautolu, Ko eni ‘a e folofola ‘a Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli, Ko au na‘a ku ‘ohake kimoutolu mei ‘Isipite, pea u fakahū mai kimoutolu mei he fale pōpula; 9pea u fakahaofi kimoutolu mei he nima ‘o e kau ‘Isipite, pea mei he nima ‘o e kakai kotoa na‘e fakamālohia kimoutolu, pea u kapusi kinautolu mei homou ‘ao, pea u foaki kiate kimoutolu honau fonua; 10pea u pehē kiate kimoutolu, Ko Sihova au ko homou ‘Otua: ‘e ‘ikai te mou ‘apasia ki he ngaahi ‘otua ‘o e kau ‘Āmoli, ‘a ia ‘oku mou nofo ki honau fonua: ka kuo ‘ikai te mou tokanga ki hoku le‘o."
Fakamaau 6:10 “Ko Sihova Au ko homou ʻOtua ʻe
ʻikai te mou ʻapasia ki he ngaahi ʻotua ʻo e kau ʻAmolí, ʻa ia ʻoku mou nofo ki
honau fonuá, ka kuo ʻikai te mou tokanga ki hoku leʻó” Tokangaʻi
ʻa e founga naʻe toʻo ʻe he ʻOtuá maʻae fakahaofi ʻo ʻIsilelí. Kimuʻa, ʻi
heʻene fekauʻi mai ha ʻangelo ke fokotuʻu kinautolu ki ʻolunga ke fakamoʻuí,
naʻá ne fekauʻi ha palofita, ke ne ʻuluaki valokiʻi kinautolu ʻi heʻenau
angahala, he kuo nau tauhi ʻotua kehe, pea kuo ʻikai ke nau toe tokanga ki he
leʻo ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, pea ke ʻoange ʻe he palofitá ʻa e
fakatomala, v.8.Ko e palofita ko ení ʻoku ʻikai hano hingoa, ka ko ha tangata
ko e palofita, ʻo ʻikai ko ha ʻangelo, pea te ne fakaʻilo kiate kinautolu ʻenau
fai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ʻi heʻenau tangi kia Sihova ke nau fakahaaʻi ʻenau
angahalá, pea mo e ongoʻi mamahi moʻoni ʻi he meʻa ko eni naʻa nau faí, pea
ʻoua naʻa nau lāunga ʻi honau faingataʻaʻia. Naʻa nau tangi ki he ʻOtuá ki
honau fakahaofi pea ʻomai ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ha palofita ke ne
akonakiʻi kinautolu, mo ne ngaohi kinautolu ke nau mateuteu ki he taimi ʻa honau fakahaofi. Ko
hono fekauʻi mai ha kau palofita ki ha kakai, pea ke nau fakateunga ʻa e fonuá
ʻaki ha kau faifekau tonunga, ko e fakaʻilonga maʻae lelei mo e fakamoʻoni kuo
fai meesi ʻa e ʻOtuá, ʻoku tuku ia maʻa kinautolu ʻi he kau ngāue tonunga ko
ení kuo nau ʻinasi aí. Pea kiate kitautolu pe kuo tau ʻia Kalaisi, ke tau tuku
atu ʻetau aʻusiá, moʻetau moʻui ʻia Kalaisí, ke siʻi ʻinasi ai ʻa e kau
angahala ʻoku nau siʻi nofo takai mai kiate kitautolu, pea fai ʻi he ʻofa
moʻoni ʻi siʻonau ngaahi laumalie, pea mo e langilangi ʻo e ʻEiki ko Sīsū
Kalaisí. ʻOku tau maʻu ʻi heni ʻa e tefito ʻo e fekau ʻi he palofita ko eni
naʻá ne fakahaofi ʻa ʻIsileli, ʻi he huafa ʻo e ʻEiki, naʻá ne ʻai ʻi muʻa
ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa lalahi, kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻa kinautolu.
Naʻá ne fakahaaʻi ʻa e faingofua mo e lelei ʻa e ngaahi fiemaʻu, mo e ngaahi
ʻamanaki meiate kinautolú. Pea naʻá ne fakamoʻuaʻi kinautolu ʻaki ʻenau
angatuʻu ʻo fakafepaki ki he ʻOtuá. Ko honau fakamoʻuaʻi naʻe nounou, ka nau
fuʻu ʻata lahi ʻa e lahi ʻo ʻenau angahala ʻi heʻenau talangataʻa ki he ʻOtuá,
pea naʻá ne ʻomai ai ʻa e tuʻutamaki kia kinautolu. Pea naʻá ne taumuʻa ke ʻomi
kinautolu ke fakatomala. Ko e fakatomala ʻoku totonu ia mo moʻoni, he ko e fai
angahala ʻa e angahalá, ʻo ne talangataʻa ai ki he ʻOtuá. Ko e meʻa ʻuluaki
pe ia ʻoku totonu ke faí, ko e fakatomala. Naʻe tala pehē pe ʻe he ʻapositolo
ko Pitá ʻi he ʻaho Penitekosí. “Mou fei mo fakatomala, pea taki taha papitaiso
ʻi he huafa ʻo Sīsū ko e Misaia, ki he fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahalá,
pea te mou maʻu ko e Laumalie Maʻoniʻoní”.
No comments:
Post a Comment