Teutalonome 1:9-14
"9Pea u lea kiate kimoutolu ‘i he taimi ko ia, ‘o u pehē, ‘Oku ‘ikai te u lava ke fua kimoutolu toko taha: 10kuo fakatokolahi kimoutolu ‘e homou ‘Otua ko Sihova, pea vakai, ko e ‘aho ni ‘oku mou hangē ko e fetu‘u ‘o e langi homou tokolahi. 11(Tauange mo Sihova, ko e ‘Otua ‘o ho‘omou ngaahi kui, ke ne fakatokolahi kimoutolu ‘o tātu‘oafe, pea ke ne tāpuekina kimoutolu ‘o hangē ko ‘ene tala‘ofa kiate kimoutolu!) 12Te u fa‘ahi fēfē ‘e au toko taha ‘a e ongosia ‘o homou tauhi, mo hono kavenga, mo ho‘omou fakafiu? 13Mou fili mai ha kau tangata poto mo loto matala, ko e kakai ‘ilonga mei homau ngaahi matakali kehekehe, pea te u fakanofo kinautolu ke pule kiate kimoutolu. 14Pea na‘a mou tali mai, ‘o mou pehē, ‘Oku lelei ‘etau fai ‘a e me‘a kuo ke fakahā."
Teutalonome 10:22
"22Na‘e ‘alu hifo ki ‘Isipite ho‘o ngaahi kui ‘oku nau toko fitungofulu pē, ka ko ‘eni kuo ‘ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ke hangē ko e ngaahi fetu‘u ‘o e langi homou tokolahi."
Teutalonome 28:62
"62Pea te mou iku ‘o toko si‘i; ‘osi, foki na‘a mou hangē ko e ngaahi fetu‘u ‘o e langi homou tokolahi; koe‘uhi na‘e ‘ikai te ke fakaongo ki he le‘o ‘o Sihova ko ho ‘Otua."
Senesi 15:5
"5Pea ne taki ia kitu‘a, ‘o ne me‘a mai, Hanga hake ā ki langi, pea lau ‘a e ngaahi fetu‘u pe te ke lava hono lau: pea ne folofola kiate ia, ‘E pehē ho hako."
'Ekisoto 18:18
"18He kuo pau te ke malūmaea ai; ‘o ‘ikai ko koe pē, ka ko e kakai ni foki ‘oku ‘iate koe: he ‘oku mamafa fau ‘a e ngāue kiate koe: ‘e ‘ikai lava ke ke fai toko taha pē"
'Ekisoto 32:13
"13Manatu kia ‘Epalahame, kia ‘Aisake mo ‘Isileli, ko ho‘o kau tamaio‘eiki, ‘a ia na‘a ke fuakava kiate kinautolu ‘i he ‘Afiona, ‘o ke folofola ki ai, ‘o pehē, Te u fakatokolahi homou hako ke tatau mo e ngaahi fetu‘u ‘o e langi, pea ko e fonua ni kotoa kuo u lea ki ai, te u ‘atu ia ki homau hako, pea te nau tofi‘a ‘aki ‘o ta‘engata."
Kuo tapuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli ʻaki ʻa e meʻa kehekehe, pea kau ai mo
ʻenau fuʻu tupu tokolahí. Pea naʻe ongoʻi taʻefeʻungaʻia ʻe Mosese ke ne fai pe
ʻe ia ʻa hono tokangaʻi ʻa e tafaʻaki kotoa pe ʻo e takí. Ka ko hono fakakakato ia
ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene folofola kia ʻEpalahame (Sen 15:5 ; 22:17) He ko e ʻOtuá,
ko e ʻOtua ia ʻo e kau peteliake, pea ko e ʻOtua foki ia honau ngaahi hakó. Pea
pehē ‘e ia he v.11 “Tauange mo Sihova ko e ʻOtua ʻi hoʻomou ngaahi kui” ʻOku
fakahaaʻi ʻe he lea ni naʻe ʻOtua ʻaki ʻe heʻenau ngaahi kuí ʻa Sihova, pea nau
ʻOtua mo kinautolu ki ai, he ko ia pe ʻe taha ʻa e ʻOtua ʻoku moʻoni mo moʻui.
ʻOku ʻilo ʻe he tokotaha kotoa pe ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua, ka ko e palopalema ko
e taimi ko ē ʻo e fili hato ʻOtuá, pea fili leva ʻa e meʻa kehe ia ʻo ʻotua ʻaki, kae
tuku pe ʻa Sihova ia ʻoku moʻuí ʻa ē te te ʻOtua ʻaki pea te moʻui ai pe fakataha
mo ia ʻo taʻengata, ʻo hangē pe ko e kau peteliaké. ʻOku totonu ke tau vakaiʻi
kitautolu, pe ʻoku toe ʻi ai ha meʻa kehe, te tau fakamuʻomuʻa ʻo fika ʻuluaki ia
ʻi hotau ʻOtuá. He ko eni ʻa ʻene folofola “Teke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻo fai
ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho lotó, mo e kotoa ho laumalié, mo e kotoa ʻo ho ʻatamaí.
Ko eni ia ʻa e tuʻutuʻuni ʻoku mamafa taha mo tuʻukimuʻá” (Mt 22:37,38). ʻOku
fakafofongaʻi ʻe he lotó, laumalíe mo e ʻatamaí ʻa e kotoa ʻo e moʻui ʻo e tangatá
mo e fefine tui kotoa pe, ko e ʻOtua pe tokotaha ʻoku ʻikai ha toe meʻa ia ʻi he
moʻui mo e mate, ko e ʻOtuá pē.
Makatuʻunga ʻi he tupu tokolahi ʻa ʻIsileli, ʻo fakatatau ki he palomesi ʻa e
ʻOtuá, ko e sipinga tatau ʻoku hoko ki he siasí ʻi he ʻaho ni. 1. ʻOku fiemaʻu
ia ke tupu, pea 2. ʻOku fiemaʻu ia ke tau tauhi kinautolu ke nau matuʻotuʻa
fakalaumalie ʻi he moʻui ʻa Kalaisi. Ko ia naʻe tuʻutuʻuni ʻe Mosese ki ʻIsileli, ke
nau fili mai ha kau tangata ki he ngāué ʻo faʻahinga tatau pe mo e fili ʻo e toko
7 ʻi he tohi Ngaue 6:3 ko e uhoʻi moʻui eni ke fili mei aí. Ko e kau tangata kuo
fakaongolelei mai,ʻe matuʻaki fakalaumalie, mo poto. Ko e fai fatongia ki hono
kakaí ke ʻoua ʻe toʻo maʻamaʻa. Ko e fiemaʻu ki he kau tangatá ko ‘eni, he tohi
Ngaue ko e tufa meʻakai, ko e kau tangata ʻoku fonu ʻi he laumalie, mo e poto.
Ko e kakai ʻoku nau fai ʻa e ngaahi fatongia mamafa pehe ni ʻoku totonu ke
nau maʻu ʻa e uhoʻi moʻui ko eni, he ʻoku nau vaofi mo e kakai kehe, pea ko
kinautolu te nau fakasipingaʻi ʻa e moʻui foʻou ʻa Kalaisi, pea ke nau hoko ko e
faʻifaʻitakiʻanga. Heʻikai lava ʻaki ia ʻa e mafai fakaetangata, ka ko e maʻu pe ʻo
Kalaisi ʻaki ʻa e tuí pea te fonu leva he Laumalie Maʻoniʻoní.
No comments:
Post a Comment