Wednesday, 15 February 2017

Pulelulu 15 Fepueli, 2017

TEUT 2:8-15; 1:34,35; SEN 14:5; 19:36-38; NOM 14:29-35

Teutalonome 2:8-15
"8Ko ia na‘a tau afe mei hotau kāinga ko ha‘a ‘Īsoa ‘oku nofo ‘i Seia, ‘o tau hala ‘i ‘Alapā, mo ‘Ēlati, mo ‘Esioni-kepa. 9Pea tau hanga ai ‘o fou ‘i he Toafa ‘o Moape. Pea folofola ‘a Sihova kiate au, ‘Oua ‘e fakamamahi ‘a Moape, pea ‘oua ‘e fakalanga tau mo kinautolu; ‘e ‘ikai te u tuku ke mou ma‘u ha konga ‘o hono fonua; he kuo u foaki ki ha‘a Lote ‘a ‘Ala moonau tofi‘a. 10(Tokua na‘e nofo ai ‘i mu‘a ‘a ha‘a ‘Emi, ko e kakai kaukaua mo tokolahi mo lōloa hangē ko e kau ‘Ānaki: 11ko kinautolu foki na‘e lau ki ha‘a Lifaimi, ‘o hangē ko e kau ‘Ānaki: ka ‘oku ui kinautolu ‘e he kau Moape ko e ha‘a ‘Emi. 12Na‘e nofo foki ‘i Seia ‘a ha‘a Holi ‘i mu‘a, ka na‘e fetongi kinautolu ‘e ha‘a ‘Īsoa; pea nau faka‘auha atu kinautolu, pea nau nofo ‘i honau fonua, ‘o hangē ko e fai ‘e ‘Isileli ki he fonua kuo ne ma‘u, ‘a ia na‘e foaki kiate kinautolu ‘e Sihova.) 13Ko ia mou tu‘u, pea fai ho‘omou a‘a ‘i Vai Sēleti. Pea na‘a tau a‘a ‘i he vai ko Sēleti. 14Pea ko e fuoloa ‘o ‘etau ‘alu mei Kētesi-panea ‘o a‘u ki he‘etau a‘a ‘i Vai Sēleti, ko e ta‘u ‘e tolungofulu mā valu; ko ‘ene ‘osi ai ‘a e to‘utangata tau mei he ‘apitanga, ‘o hangē ko e fuakava ‘a Sihova kiate kinautolu. 15Kae‘uma‘ā ko e nima ‘o Sihova na‘e tu‘u ko honau fili ke nau mokulu ai mei he ‘apitanga, kae‘oua ke nau ‘osi."

Teutalonome 1:34,35
"34Pea ongo kia Sihova ‘a e mumuhu ‘a ho‘omou lea, pea ne houhau, ‘o ne fuakava ‘o pehē, 35Ko au ē, ha sio ‘e ha taha ‘o e kau tangata kovi ni ki he fonua lelei na‘a ku fuakava ke ‘atu ki ho‘omou ngaahi kui"

Senesi 14:5
"5Pea ‘i hono hongofulu mā fā ‘o e ta‘u na‘e omi ‘a Kotololokoma mo e ngaahi tu‘i na‘e kau mo ia, ‘o nau haha ‘a e Lifaimi ‘i ‘Asiteloti Ka‘anaimi, mo e ha‘a Susi ‘i Hami, mo e ha‘a ‘Emi ‘i Save Kiliataimi."

Senesi 19:36-38
"36Ko ia na‘e fakatou feitama ‘a e ongo ‘ōfefine ‘o Lote ki he‘ena tamai. 37Pea fā‘ele ‘a e ta‘okete, ko e tama; pea ne fakahingoa ia ko Moape; ko e tupu‘anga ia ‘o ha‘a Moape ‘o onopooni. 38Pea fā‘ele mo e tehina, ko e tama; pea ne fakahingoa ko Pēnami: ko e tupu‘anga ia ‘o e ha‘a ‘Āmoni ‘o onopooni."

Nomipa 14:29-35
"29‘E tō homou ngaahi ‘anga‘anga ‘i he toafa ni; ‘io, ko kimoutolu na‘e lau, ‘a kimoutolu kotoa pē na‘e tohi, ‘o kamata meiate ia na‘e uofulu ta‘u ‘o fai hake, ‘a ia kuo mou lāunga kiate au; 30tangi ‘eku mo‘ui ha‘amou hū ki he fonua, ‘a ia na‘a ku hiki ai hoku nima ke tuku mo‘omou nofo‘anga; ko Kēlepi pē ko e foha ‘o Sīfune, mo Siosiua ko e foha ‘o Nuni. 31Ka ko ho‘omou tamaiki, ‘a ia na‘a mou pehē ‘e taki pōpula kinautolu, te u fakahū ki ai, pea te nau ‘ilo fonua na‘a mou fakafisi ki ai. 32Ka ko e me‘a kiate kimoutolu, ‘e tō homou ‘anga‘anga ‘i he toafa ni. 33Pea ko ho‘omou fānau ‘e hiki holo ‘o hangē ha tauhi sipi ‘i he toafa ni, ‘o fāngofulu ta‘u; pea te nau fuesia ho‘omou fe‘auaki, kae‘oua ke ‘osi‘osingamālie homou ‘anga‘anga ‘i he toafa. 34‘E fai ki he lau ‘o e ngaahi ‘aho ‘o ho‘omou asiasi ‘a e fonua, ko e ‘aho ‘e fāngofulu, ‘o lau ‘a e ‘aho takitaha ko e ta‘u: te mou fua ho‘omou kovi ‘o fāngofulu ta‘u, pea te mou ‘ilo kuo u hanga kehe. 35Ko au Sihova kuo u lea, Ko au ē te u fai ‘a e me‘a ni ki he fakataha kovi ni kātoa, ‘a ia kuo fakatefua mai ke tu‘u kiate au; he ko e toafa ni te nau ‘osi ai, pea te nau pekia ai."

ʻI he lea ʻa Mosese ki he kau ʻItomi, ʻoku ne ui kinautolu ko honau kāinga. Neongo naʻe taʻeʻofa ʻa e kau ʻItomí ki ʻIsileli, ʻi heʻenau fakafisi, ke nau fou atu melino pe, ʻi honau fonuá, ʻoku ne ui pe kinautolu, ko honau kāinga, pe fanga tokoua. Neongo ko ʻetau fekauʻaki, kuo tōlalo, ʻi honau fatongia kia kitautolu, ka kuo pau ke tau tauhi ʻa e ongo, ʻo ʻetau fekauʻaki, ʻo ʻikai ke tau tatali hotau fatongiá kia kinautolu. Pea ke tau fai hotau lelei taha maʻu ai pe, koeʻuhi ko e ʻOtuá ʻoku fai fononga.

Pea hangē ko Moape mo ʻAmoni, naʻe hiki meiate kinaua ʻa e kau ʻAnakí, ko e kakai naʻe ʻiloa ko e kau Lifaini, ka naʻe ui ia ko e ʻEmi ʻe he kau Moapē, mo e Samisumí ko e ui ia ʻe he kau ʻAmoní (v 20). Kapau ʻoku fakalilifu hotau ngaahi filí, manatuʻi ʻoku lava pe ia ʻe he ʻOtuá ke fakahaofi kitautolu, ʻo hangē ko ia naʻa ne fai ki ʻIsilelí. He ko e fakamatala ʻoku ʻomai ʻe Mosese ko e kamataʻanga ʻo Moape, ʻItomi pea mo ʻAmoni, naʻe nofoʻi ʻe he kau saieniti, ʻa ē naʻe ui ko e kau ʻEmi, naʻe fakamanavahē, he naʻa nau lalahi ʻo hangē ko e kau ʻAnakí ʻa e meʻa kotoa.

Ko ʻIsileli naʻe ʻikai ke nau ʻilo te nau fakamoleki ʻa e taʻu ʻe 40 ʻi heʻenau ʻalu ko ia ki he fonua ʻo e talaʻofá, ka naʻe tautea kinautolu ʻe he ʻOtuá, ke nau hē holo ʻi he toafá, koeʻuhi ko ʻenau fakaʻikaiʻi ʻene ʻofa, mo ʻenau angatuʻu ʻo fakafepakiʻi Hono mafaí, pea nau tukunoaʻi ʻene ngaahi fekaú, ki he moʻui totonú, pea nau loto pe ke nau maumauʻi, ke fakangata ʻa e aleapau naʻe fai ʻi he ʻEkisoto 19:8 mo e 24:3-8. Ko hono fakanounou, naʻa nau talangataʻa ki he ʻOtuá. Ko ʻetau moʻui he fononga ni, ʻoku tau toutou ʻai, ke lahi ʻa e faingataʻa, ʻi he fiemaʻú ʻaki ʻa e talangataʻa. Tali ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi, lau mo muimui ki heʻene ngaahi fekaú ʻi he Tohitapú, pea ʻai haʻo palomesi te ke pipiki ki he ʻOtuá, ʻo tatau ai pe, pe ko e ha ʻa e tukunga ʻoku ʻi aí. Pea te ke ʻilo leva, ʻoku siʻi ʻa e fihi, kae lahi ʻa e fakapale, mo monuʻia te ke aʻusia ʻi hoʻo pikitai kia Kalaisi, pea ke kaungā pekia mo Ia, ʻo ke mate ki he angahala, ka ke moʻui maʻae ʻOtuá, mo fakahoifua kiate Ia.

No comments:

Post a Comment