Teutalonome 3:21-29
"21Pea na‘a ku kouna ‘a Siosiua ‘i he taimi ko ia, ‘o pehē, Kuo māta‘i ‘e ho mata ‘a e me‘a kotoa kuo fai ‘e Sihova ko homou ‘Otua ki he ongo tu‘i ko eni: ‘e pehē mo e fai ‘a Sihova ki he ngaahi pule‘anga na ‘oku ke a‘a atu ki ai. 22‘E ‘ikai ha‘amou manavahē kiate kinautolu, he ko Sihova ko homou ‘Otua, ko ia ia ‘oku ne tau ma‘amoutolu. 23Pea u kōlenga ki he ‘Eiki ‘i he taimi ko ia, ‘o pehē, 24‘Ātonai Sihova ē, ko eni kuo ke kamata ke fakahā ki ho‘o tamaio‘eiki ko au ho fotu, mo ho nima māfimafi; he ko hai ha ‘Otua ‘i langi pe ‘i māmani te ne mafakamatala ho‘o ngaahi ngāue, mo ho fu‘u mafi na? 25Ka u a‘a atu mu‘a, ‘o mamata ki he fonua lelei ‘i he kauvai ‘o Soatani na, ‘a e mo‘unga lelei na mo Lepanoni. 26Ka na‘e tuputāmaki ‘a Sihova kiate au koe‘uhi ko kimoutolu, pea na‘e ‘ikai te ne tali au: ka ne folofola kiate au, Ma‘u ā; ‘oua te ke toe lea kiate au ‘i he me‘a ko ē. 27‘Alu hake ki funga Pīsika, pea hanga atu ho mata ki lulunga, mo tokelau, mo tonga, mo hahake, ‘o vakai ‘aki ho mata: he ‘e ‘ikai te ke a‘a ‘i Soatani na. 28Ka ke fekau ‘a Siosiua, pea poupou ia, mo tokoni‘i: he ko ia ia te ne laka atu ‘i he ‘ao ‘o e kakai ni, pea ko ia ia te ne fakatofi‘a ‘aki kinautolu ‘a e fonua te ke mamata ki ai.
29Ko ia na‘a tau nofo ‘i he vaha‘a mo‘unga ‘i he hāngai ki Pete-peoli."
Teutalonome 1:29, 37
"29Pea u pehē kiate kimoutolu, ‘Oua te mou teki, pea ‘oua te mou toka ilifia kiate kinautolu. 37Na‘e tuputāmaki foki ‘a e ‘Eiki kiate au, koe‘uhi ko kimoutolu, ‘o ne folofola mai, Ko koe foki ‘e ‘ikai te ke hū ki ai."
Teutalonome 4:22
"22Ka ko au te u mate ‘i he fonua ni: tokua ‘e ‘ikai te u laka atu au ‘i Soatani na: ka ko kimoutolu te mou laka atu ‘o ma‘u ‘a e fonua lelei ko ena."
Teutalonome 34:6
"6Pea na‘a Ne tanu ia ‘i he tele‘a, ‘i he fonua ‘o Moape, ‘o hanga ki Pete-Peoli: ka ‘oku ‘ikai ‘ilo ha taha ki hono fa‘itoka ‘o a‘u ki he ‘aho ni."
'Ekisoto 15:11
"11Ko hai ‘i he ngaahi ‘otua ‘oku tatau mo koe, ‘e Sihova? Ko hai ‘oku tatau mo koe, ko e lāngilangi‘ia ‘i he mā‘oni‘oni, Ko e manavahē‘ia ‘i he fakamālō, ko e fai me‘a fakaofo?"
Nomipa 27:12
"12Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Mōsese, ‘Alu hake ki he mo‘unga ko eni ko ‘Apalemi, ‘o sio ki he fonua kuo u foaki ki ha‘a ‘Isileli."
Nomipa 18:23
"23Ka ‘e fai ‘e Līvai ia ‘a e ngāue ‘o e Tēniti Fe‘iloaki‘anga, pea ‘e fua ‘e kinautolu ‘enau hia: ko e tu‘utu‘uni ta‘engata ia, ‘o fai ki ai ‘i he ngaahi to‘utangata ‘amui; ‘e ‘ikai ‘aupito vahe hanau tofi‘a ‘i he lotolotonga ‘o ha‘a ‘Isileli"
Saame 86:8
"8‘Oku ‘ikai ha taha ‘i ha‘a ‘Otua ‘oku tatau, ‘Ātonai, mo Koe; Pea ‘oku ‘ikai ha ngāue ‘e tatau mo ho‘o ngāue."
Ko hono fakalotolahiʻi ʻe Mosese ʻa Siosiua, mo lotu ha ngofua ke hū ki he
fonua ʻo e talaʻofá. Ko Siosiuá, ko e taha ʻo e kau muʻaki asiasi, fakataha mo
Kelepi, pea kuo ne sio ʻi he fonua ko Kenaní, pea te ne malava ʻo ngāueʻaki
ʻene ʻilo ko iá, ke teuteuʻi ʻaki ha kongakau ki he fonuá pea ko Siosiua foki,
kuo ne fakamoʻoni ʻa e ngaahi ikuna ʻa Sihova, ʻi he fakahahake ʻo Soataní.
Ko e ngaahi aʻusia ko iá, ʻoku ne fakalotolahiʻi ia, ʻi haʻane taki atu ʻa ʻIsileli, ke
nau kolosi ʻi he vaitafe Soataní. Naʻe lotu ʻa Mosese ki he ʻOtuá, ke aʻa atu ʻi
Soatani ʻo mamata he fonua ʻo e talaʻofá, ka naʻe fakafisi ʻa e ʻOtuá ke tali ʻa
e lotu ʻa Mosesé, naʻe ʻikai koeʻuhi kuo mole ʻa e tui ʻa Mosesé, ka koeʻuhi ne
talangataʻa ʻa Mosese ki he ʻOtuá ,ʻi he ʻikai ke ne ha maʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e
kakaí (Nom 20:12) pea tapuhala. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Mosese, ke fakahā
kia Siosiua ko e taki foʻoú ia, pea ke fakalotolahiʻi ia ki hono fatongia foʻoú. Ko
e sipinga lelei ki he ngaahi siasi, mo e ngaahi fakatahaʻangá, he kuo pau ke
fetongi ʻa e kau takí. Ko e taki leleí, ke ne teuteuʻi ʻa e kakai ki he ngāue, kuo
pau ke akoʻi ki he fiemaʻu ʻa e tuʻunga takí, pea ke fakatokangaʻi foki ʻa e ngaahi
founga, ke fakalotolahi ai kinautolú. Ko e takí, kuo pau ke akoʻi ʻi he tafaʻaki
kotoa pe. Kaekehe, ko e meesi, ʻoku tuifio, mo e houhau ʻi he ngaahi meʻa
lahi. 1. Naʻe fakalongolongoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e laumalie ʻo Mosesé ʻi he tuʻutuʻu
ni naʻa ne fai kia Mosesé pea ko e ivi fakaʻotuá naʻa ne fai ʻa e fakahoko ‘a
Mosese pea mo e finangalo ‘o e Otua.2. Naʻe ‘ai ‘e he ‘Otua ‘o langilangi ‘I he
lotu ‘a Mosese, ke ‘oua ‘e pipiki ‘i he ‘ene kole. 3. Naʻe palomesi ʻa e ʻOtuá kia
Mosese, te ne sio ki Kenani, mei he moʻunga Pisika. ʻOku totonu ke ʻoua te ne
maʻu ha koloa mei ai ka ne maʻu pe ʻa e fiemalie, he kuo sio ki ai, he ko e kau
tui kotoa pe ʻo e māmaní, ʻoku nau sio pe ki hevani mei he mamaʻó. 4. Naʻa ne
teuʻi ʻa Mosese, ko e tokotaha ia ʻoku totonu, ke ne fua takai ʻa e langilangi ʻo
e ngāue, ʻi hono lotó ke ʻomai ʻa ʻIsileli ʻo fakanofonofo ʻi Kenani. Ko e fiemalie
ia ki hono ngaahi kaumeʻa ʻi he siasí, ʻi he taimi te nau mate aí, pea nau ʻalu ke
sio ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻoku hoko atu pe, ʻi he taimi ʻoku nau fakalongolongo
ai ʻi he kelekelé. Ko hotau Sīsuú ʻa e fiemalieʻanga ʻo ʻetau fononga, ʻoku fai ʻi
taimi ki he kolo taʻengatá.
No comments:
Post a Comment