TEUT 1:19-25; 8:15; NOM 13:21-25; SIOS 1:6,9,15
Teutalonome 1:19-25
"19Pea na‘a tau hiki mei Hōlepi, pea tau ‘alu‘ia hono kotoa ‘o e fu‘u toafa faka‘ulia ko ē na‘a mau māta‘i, ‘a e hala ki he mo‘unga ‘o ha‘a ‘Āmoli, ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni mai ‘e Sihova ko hotau ‘Otua; pea tau a‘u ki Kētesi-panea. 20Pea na‘a ku pehē kiate kimoutolu, Kuo mou a‘u ki he mo‘unga ‘o e kau ‘Āmoli, ‘a ia ‘oku tuku mai ‘e Sihova ko hotau ‘Otua. 21Vakai, ko Sihova ko ho ‘Otua kuo ne tuku ‘a e fonua ‘i ho ‘ao; ‘alu hake, ma‘u ia, hangē ko ho fekau ‘e Sihova ko e ‘Otua ‘o ho tupu‘anga; ‘oua ‘e manavahē, pea ‘oua ‘e lotosi‘i. 22Pea na‘a mou ‘unu‘unu kiate au, homou kotoa, pea mou pehē mai, Tau fekau atu mu‘a ha tu‘unga me‘a ke mu‘omu‘a atu, ‘o asiasi ‘a e fonua mo‘otautolu, ‘o foki mai mo hano tala pe ko e hala fē te tau ‘alu hake ai, mo e ngaahi kolo te tau a‘u ki ai.
23Pea na‘e hā lelei kiate au ‘a e lea ko ia: pea u to‘o mai hamou kau tangata ‘e toko hongofulu mā ua, ‘o takitaha ‘a e matakali. 24Pea nau hanga ‘o ‘alu hake ki he mo‘unga, pea nau a‘u ki he tele‘a ‘o ‘Esikoli, ‘o nau mataki‘i ia. 25Pea nau ala ki he fua ‘o e fonua, ‘o nau to‘o ha me‘a ‘o ‘ohifo kiate kitautolu, pea nau foki mo kinautolu hatau tala, ‘o nau pehē, ‘Ā, ko e fonua lelei ‘a ia ‘oku tuku mai ‘e Sihova ko hotau 'Otua."
Teutalonome 8:15
"15‘a ‘Ene ‘Afio na‘e fai ho taki ‘i he toafa lahi mo fakailifia, ‘a e fanga ngata vela mo e fanga sikapio, mo e fonua ‘auinua ‘oku ‘ikai ha vai; ‘a e Toko Taha na‘a ne ‘omi kia koe ha vai mei he maka hangē ha makahunu."
Nomipa 13:21-25
"21Ko ia na‘a nau ‘alu hake, ‘o asiasi ‘a e fonua mei he Toafa ‘o Sini ‘o a‘u ki Lēhopi ki he Hū‘anga ki Hēmati. 22Pea ko ‘enau ‘alu na‘e fai ‘i he feitu‘u ko Tonga, ‘o nau a‘u ai ki Hepeloni; pea kuo ‘i ai ‘a ‘Ahimani, Sesai, mo Tali mai, ko e hako ‘o ‘Ānaki. (Pea na‘e langa ‘a Hepeloni ko e ta‘u ‘e fitu ki mu‘a ‘i Soani ‘i ‘Isipite.) 23Pea nau a‘u ki he Tele‘a ‘o ‘Esikoli, pea nau ta ai ha fuhinga kālepi ‘e taha, pea na‘e ha‘amo ‘e ha toko ua; na‘a nau ‘omi pomikānite foki, moni fiki. 24Na‘e fakahingoa ‘a e potu ko ia ko Tele‘a ‘Esikoli (ko Fuhinga) koe‘uhi ko e fuhinga na‘e tu‘usi mei ai ‘e ha‘a ‘Isileli. 25Pea na‘a nau foki mei he asiasi ‘o e fonua kuo ‘osi ‘a e fāngofulu‘i ‘aho"
Siosiua 1:6,9,15
"6Ke ke lototo‘a ‘o tu‘u kalikali; he ko koe te ke fakahoko ki he kakai ni honau tofi‘a, ‘a e fonua na‘a ku fuakava ai ki he‘enau ngaahi kui ke foaki mo‘onautolu. 9‘Ikai kuo u kouna koe? Ke ke lototo‘a, mo tu‘u kalikali; ‘oua te ke manavahē, pea ‘oua te ke tailiili; he ko Sihova ko ho ‘Otua te ne ‘iate koe ‘i he me‘a kotoa ‘oku ke ‘alu ki ai. 15kae‘oua ke tuku ‘e he ‘Eiki ke mālōlō homou kāinga, ‘o hangē ko kimoutolu, pea nau ma‘u ‘e kinautolu foki ‘a e fonua kuo tuku mo‘onautolu ‘e Sihova ko homou ‘Otua: pea te mou toki foki ki he fonua kuo tō kiate kimoutolu, pea te mou ma‘u ia, ‘a e fonua na‘e ‘atu ‘e Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova ‘i he feitu‘u ‘o Soatani ki he hopo‘anga la‘ā."
ʻOku fakamanatu ʻe Mosese ʻa e fononga naʻa nau fai mo ʻIsileli mei Holepi
ki Ketesi Panea ʻo fou atu ʻi he fuʻu toafa lahi mo fakamanavahē. ʻI heni naʻa
ne fakatokanga kia kinautolu, mo ʻai ke nau fakapotopoto ki he fuʻu lelei ʻa e
ʻOtuá ʻi Heʻene tataki, mo maluʻi kinautolu mei he fai kākā, naʻa Ne kataki’i
kinautolú. Ko ʻetau ngaahi tuʻutāmaki, ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu, ke tau
fakamālō ki hotau fakahaofí. Na’e fai eni ʻe Mosese, ke fakaʻitaʻi ʻaki ʻa e fanga
vale ʻi heʻenau taʻefiemalie, ne nau ʻai ʻe kinautolu ke nau foki ki ʻIsipite, ʻo fou
atu ʻi he toafa, neongo naʻe ʻikai haʻanau ʻuhinga lelei, ke nau ʻamanaki ki ha
ʻulungaanga fakaʻOtua ke nau foki mo ia. Naʻa ne fakahā foki ke nau fiefia,
ʻi heʻenau ofi ki Kenaní, neongo ʻoku mapuni honau hala he taimi ni, ka ko e
ngāue ia ʻo ʻenau angahala, ʻo ne fakaʻitaʻi ʻe ia ʻa e ʻauha taʻengata ʻo e kau
malualoi, neongo ʻoku ʻikai ke nau angahala, ʻo ne fakaʻitaʻi ʻe ia ʻa e ʻauha
taʻengata ʻo e kau malualoi neongo ʻoku ʻikai ke nau mamaʻo kinautolu, mei
he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku fuʻu fiemaʻu ʻa e fai moʻoni ʻa ʻetau ʻi he ʻEiki, pea
ʻoua ʻe fakangalingali, mo malualoi, he ko e puleʻanga ʻoku ofi fau. (Mk 12:34)
ʻOku ne laveʻi foki ki hono fekauʻi atu ʻo e kau asiasi ki Kenani, ʻoku ʻikai ke
ʻasi eni ʻi he Tohi Nomipá. Ko e kakai ʻuluaki na’a nau fai ʻa e foʻi holi ko eni
pea toki ʻa e ʻOtuá ʻa hono fakangofua ke fai. He ʻoku pehē ʻa e folofola “Pea
mou pehē mai, tau fekau atu muʻa ha tuʻunga meʻa ke muʻomuʻa atu” Ke fai
ʻa e faleʻi ʻakinautolu pē. Naʻe ʻoange ʻe Mosese ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá kia
kinautolu, ka naʻe ʻikai lava ia ʻo ʻilo ʻi honau ngaahi loto, ke nau falala ki ai.
He kapau naʻa nau pehē naʻe ʻikai ke feʻunga, naʻa nau fakapapauʻi ko honau
ʻOtuá ʻoku muʻomuʻa ʻiate kinautolu. Naʻa toe ʻai pe ʻe Mosese, ko e lipooti ʻa e
kau asiasi, naʻa nau ʻomi ʻa e lelei ʻo e fonuá. Ko e ngaahi tapuaki ʻa e ʻOtuá,
kuo Ne palomesi ki ai, ʻoku ne fakamahuʻingaʻi moʻoni mo fai ki ai ʻa e tokanga,
neongo ko e kau toetuʻu ʻoku nau fai ʻo e ʻekinautolu ia hono fakamaauʻí. Naʻe
ʻikai ha taha ia naʻa ne sio ki he Fonua maʻoniʻoni he kuopau ke ʻanautolu ia he
ko e fonua lelei he naʻe aʻu ʻa e kau asiasi ki he teleʻa ʻo ʻEsikosi, ʻoku pule ia
mei Hepeloni pea ko e feituʻu ia naʻa nau toli ai, ʻa e fua ʻo e fonuá, ʻa e ngaahi
fuʻu fuhinga kalepi lelei, mo lahi, ke fakamoʻoni ʻaki ʻa e mohutafea ʻa e fonuá.
ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻaupito kia kitautolu ʻetau tui falala kakato ki he ʻOtuá, ʻia
Kalaisi, he meʻa kotoa pe, he ko e lelei tahá ia.
No comments:
Post a Comment