Saturday, 25 February 2017

Tokonaki 25 Fepueli, 2017

TEUT 4:21-24 ; 1:37 ; 3:25 ; 9:3 ; EKI 24:17 ; HEP 12:29

Teutalonome 4:21-24
"21Pea na‘e ‘ita foki ‘a Sihova kiate au koe‘uhi ko kimoutolu, ‘o ne fuakava ‘e ‘ikai te u a‘a atu ‘i Soatani, ‘o ‘ikai te u hū ki he fonua lelei na, ‘a ia ‘oku foaki atu ‘e Sihova ko ho ‘Otua mo‘ao tofi‘a. 22Ka ko au te u mate ‘i he fonua ni: tokua ‘e ‘ikai te u laka atu au ‘i Soatani na: ka ko kimoutolu te mou laka atu ‘o ma‘u ‘a e fonua lelei ko ena. 23Mou lamasi kimoutolu, na‘a ngalo ‘a e kovinānite ‘a Sihova ko homou ‘Otua, ‘a ia na‘a ne fai mo kimoutolu, ‘o mou ngaohi ma‘amoutolu ha tamapua, ko e fakatatau ‘o ha me‘a kuo tapui ‘e Sihova ko ho ‘Otua. 24He ko e ‘Eiki ko homou ‘Otua ko e afi faka‘auha: ko e ‘Otua fua‘a ia."

Teutalonome 1:37
"37Na‘e tuputāmaki foki ‘a e ‘Eiki kiate au, koe‘uhi ko kimoutolu, ‘o ne folofola mai, Ko koe foki ‘e ‘ikai te ke hū ki ai."

Teutalonome 3:25
"25Ka u a‘a atu mu‘a, ‘o mamata ki he fonua lelei ‘i he kauvai ‘o Soatani na, ‘a e mo‘unga lelei na mo Lepanoni"

Teutalaonome 9:3
"3Ko ia ke ke ‘ilo he ‘aho ni ko Sihova ko ho ‘Otua, ko ia ia ‘oku hā‘ele mu‘omu‘a ‘iate koe ko e afi faka‘auha; ko ia ia te ne faka‘auha kinautolu, pea ko ia ia te ne ha‘aki kinautolu ‘i ho ‘ao: ko ia te ke kapusi ai kinautolu, mo ‘ai ke nau ‘auha vave, ‘o hangē ko ‘ene folofola kiate koe."

'Ekisoto 24:17
"17Pea ko e hā ‘a e kolōlia ‘o Sihova na‘e hangē ko e afi faka‘auha ‘i he tumutumu‘i mo‘unga ‘i he sio ki ai ‘a ha‘a ‘Isileli"

Hepelu 12:29
"29he ko hotau ‘Otua ko e afi faka‘auha."

“Ka ko au teu mate ʻi he fonua ni”. ʻOku fēfē hono faingataʻa ʻo e lea ni ʻi hono ʻai kia Mosese. Naʻa ne fakalotolahiʻi ʻa e kakaí, ke nau hū ki he fonua tatau, ka koia ia, heʻikai hū ia ki ai. Pea naʻe naʻinaʻi ʻa Mosese ki he kakaí, telia naʻa ngalo ʻa e kovinanite kuo nau fai mo Sihová ʻo ngaohi ai ha tamapua, ʻa e meʻa kuo tapui ʻe he ʻOtuá. He ko honau ʻOtuá, ko e afi fakaʻauha, koeʻuhi ko ia ʻoku ʻulungaanga haohaoa, pea ʻoku ne fehiʻa ʻi he angahala, pea ʻoku ʻikai ke Ne lava ʻo tali ʻakinautolu ʻoku fai angahalá. Ko e angahala ʻa Mosese, kuo taʻofi ai ia mei he hū ki he fonua ʻo e talaʻofa. Pea ʻikai ha feilaulau, ke ne lava ʻo toʻo ʻa e fakamaau. Ko e angahalá ʻoku ne taʻofi kitautolu mei he hū ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ka ko Sīsū Kalaisi kuo ne totongi ʻ a e tautea maʻa ʻetau angahalá, pea Ne toʻo ʻa e fakamaau taʻengata ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa ʻene pekia mamahi ʻi he funga kolosí. Tui falala kia Sīsū Kalaisi, pea te Ne fakahaofi ko e mei he houhau taʻengata ʻa e ʻOtuá, pea te Ne fakaʻatā koe, ke kamata ha fetuʻutaki fakahangatonu mo Ia ʻi he momeniti kotoa pe, ʻi ha feituʻu pe

Ko e fuaʻa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, ʻo mahino mei ai ʻa e mahuʻinga’ia ʻa e ʻOtuá ʻi he tangata, neongo ʻene angahalá, ʻo hangē ko e mahuʻinga ki he ongo meʻa malí, ʻena fetauhiʻaki ʻa hono vā ke maʻa. ʻOku mahulu atu ʻa e ʻOtua, ʻo ʻene tokanga ʻe Ia ki hono kakaí, pea neongo ʻoku hā fefeka, ka ko ʻene ʻofá ʻoku lahi ki hono kakaí, kae tatau pe ʻoku ʻi ai ʻa hono fuʻu toʻukupu ke Ne tauteaʻi ʻakinautolu ʻoku fakatupuʻita kiate Iá, ʻo tefito ki heʻene lotú, he ko hono ʻulungaanga makehe ʻa e fuaʻá, tuʻunga ʻi heʻene ʻofá. Koia ai, ko e afi fakaʻauha Ia ʻi Heʻene houhau, ʻo fakafepakiʻi ʻa e kau angahalá, ʻa hono fakamanavahe, mo e fakaʻauha. He ko e houhau kakaha te ne keina ʻa e ngaahi fili (Hep 10:27). Ko e afi fakaʻauha, ko e houhau ia ʻa e ʻOtuá, ʻoku fakamaʻu kia kinautolu pe, ʻoku nofoʻaki fai angahala, kuo feʻunga kinautolu ki he fakaʻauha (! Kol 3:13 ; Ais 27:4). Pea ʻi he Fuakava Foʻou, ʻoku tau ʻilo ai pē ʻa e meʻa tatau, ʻa e mahuʻinga, ke tauhi ʻa e ʻOtuá, mo e ʻapasia, mo e fakaʻapaʻapa moʻoni (Hep 12:28,29) koeʻuhi ko hotau ʻOtuá Ia, mo e fiefia ʻi he maama ko ia, ko e tauhi kiate Ia ʻo fai tonunga. He koe afi fakaʻauha kia kinautolu ʻoku fakatupuʻitá.

No comments:

Post a Comment