Teutalonome 1:1-5
"1KO E ngaahi lea ia na‘e fai ‘e Mōsese ki he kau ‘Isileli ‘i he kauvai ko ē ‘o Soatani, ‘i he Toafa, ‘i he ‘Alapā, ‘i he hāngai ki Sufa, ‘i he vaha‘a ‘o Pēlana, mo Tōfeli, mo Lāpani, mo Heseloti, mo Tisahipi. 2(Ko e mama‘o ‘o Hōlepi mo Kētesi-panea, ‘i he hala ‘o Mo‘unga Seia, ko e vā‘ihala ‘o e ‘aho ‘e hongofulu mā taha.) 3Pea ‘i hono fāngofulu ‘o e ta‘u, ‘i hono hongofulu mā taha ‘o e māhina, mo e ‘uluaki ‘aho ‘o e māhina, na‘e lea ‘a Mōsese ki ha‘a ‘Isileli ‘i he ngaahi tu‘utu‘uni kuo ‘ange ‘e Sihova kiate ia ma‘anautolu. 4Ko e hili ia ‘ene taa‘i ‘a Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli, ‘a ia na‘e nofo ‘i Hesiponi, pea hili ‘ene taa‘i ‘i ‘Etilei ‘a ‘Oki ko e Tu‘i Pēsani, ‘a ia na‘e nofo ‘i ‘Asiteloti. 5Na‘e ‘i he kauvai ko ē ‘o Soatani, ‘i he fonua ‘o Moape, na‘e kamata ai ‘e Mōsese ke fakamatala ‘a e lao ni, he‘ene pehē."
Nomipa 13:26
"26Pea na‘a nau ‘alu ‘o a‘u kia Mōsese mo ‘Ēlone mo e fakataha kātoa ‘o ha‘a ‘Isileli, ki he Toafa ‘o Pēlana ki Kētesi; pea nau tala kiate kinaua mo e fakataha kātoa honau fekau, pea nau ‘ange ‘a e fua ke nau mamata ai."
Nomipa 21:33-35
"33Pea nau foki ‘o ‘alu hake ‘i he hala ki Pēsani: pea hū ki tu‘a ‘a ‘Oki ko e Tu‘i Pēsani ke ta‘ofi kinautolu, ‘a ia mo hono kakai kotoa, ke fakahoko tau ‘i ‘Etilei. 34Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘Oua ‘e manavahē kiate ia, he kuo u tuku ki ho nima ‘a ia mo hono kakai kotoa mo hono fonua: pea te ke fai kiate ia ‘o hangē ko ho‘o fai kia Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli na‘e nofo ‘i Hesiponi. 35Pea nau taa‘i ia mo hono ngaahi foha mo hono kakai kotoa, ‘o ‘ikai te nau tuku hano toko taha ke hao; pea nau ma‘u hono fonua."
Nomipa 33:38
"38Pea ‘alu hake ‘a ‘Ēlone ko e taula‘eiki ki he mo‘unga ko Hoa, ‘i he fekau ‘a Sihova, ‘o ne pekia ai, ‘i hono fāngofulu‘i ta‘u ‘o e ‘alu ‘a ha‘a ‘Isileli mei ‘Isipite, ‘i hono nima ‘o e māhina mo e ‘uluaki ‘aho ‘o e māhina."
Ko e fekau ke mavahe mei Holepi (Moʻunga Sainai). Ko e taʻu ʻe 40 ʻo e
fononga, mo e hē holo ʻa ʻIsileli ʻi he toafá ka ʻoku toe ʻaho ʻe 11. ʻOku ʻikai
ke mamaʻo meiate kinautolu, ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, ka ko e tukunga pe ia
honau ngaahi lotó. Naʻe kaveinga ʻa e ʻOtuá ʻi he loloto ange ʻenau ʻalú, pea
nau maʻu ʻa e mahino ʻo e anga ʻo e hiki ko ia ʻa e fuʻu kulupu tokolahi ʻo e kakaí
ki he fonua foʻoú. Naʻa Ne teuteuʻi kinautolu ke nau moʻui talangofua ange
kiate Ia tuʻo taha pe ā, pea nau aʻu. Pea ʻoku fiemaʻu pehē pe kia kitautolu,
ʻa e moʻui talangofua he kuo tau ʻia Kalaisi, pea kuo nofoʻia kitautolu ʻe hono
laumalie, ke tau maʻu ivi ai ke lava ʻa e moʻui talangofua. Ko e hā hano lelei
ʻo e Fonua ʻo e talaʻofa, kapau ko ʻIsileli ia ʻoku nau hangē pe ko e kakai fai
angahala naʻa nau ʻuluaki nofoʻi ʻa e fonuá? Ko ʻenau fonongá naʻe mamahi
ka ko e konga ia naʻe fiemaʻua ki heʻenau teuteu, ke nau ako ʻi he mamahi pea
mei he mamahí naʻe akoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli ke nau ʻilo ko hai naʻe ʻi ai. Ko e
ʻOtua moʻui, ko e taki ʻo kinautolu. Pea ne toe akoʻi kinautolu ke nau ʻilo ko hai
kinautolu, ko e kakai tōnounou, angahala, mo hehema ke angatuʻu mo talaʻa.
Pea naʻa ne ʻoange ki hono kakai angatuʻu ʻa e laó ke tokoniʻi kinautolu ke nau
maʻu ha mahino ki he anga ʻo e felāveʻi mo e ʻOtuá, pea mo e kakai kehe. Ko
ʻIsileli ia mo ʻenau fakasipinga ʻa e fononga ka ʻi heʻetau fononga fakalaumalié
ko e pilikimi ki Hevani, Tuʻu ʻia Kalaisi, ʻe loloa pea te tau fehangahangai mo
e mamahi mo e fakalotosiʻi pea mo e ngaahi faingataʻaá. Ka e manatuʻi ko
e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke ne feinga ke tauhi kitautolu ke tau moʻu pe. Ka ʻoku ne
finangalo ia ke teuteuʻi kitautolu ke tau moʻui maʻa ʻene ngāué mo mateaki
kiate ia. He ko ia ʻa e folofola “Ka ai ha taha ʻoku fie muimui mai kiate au ke
ne hangē ha mateaki pea ke ne fua hono kolosí ʻi he ʻaho kotoa pē pea te ne
hoko ko hoku lahi” (Lk 9:23). ʻI hoʻo tui kia Kalaisi pea ke liʻoa maʻana pea ke
“ʻIo” kiate ia, he meʻa kotoa pe ʻe hoko kiate koe.
No comments:
Post a Comment