Wednesday, 22 February 2017

Pulelulu 22 Fepueli, 2017

TEUT 4:1-6 ; 12:32 ; 30:15-20 ; SIOS 1:7 ; LOM 10:4,5 ; MT 5:17

Teutalonome 4:1-6
"1PEA ko eni, ‘e ‘Isileli, ke ke tokanga ki he ngaahi tu‘utu‘uni mo konisitūtone, ‘a ia ‘oku ou ako ni kiate kimoutolu, ke fai ki ai; koe‘uhi ke mou mo‘ui, pea ke mou hū, ‘o ma‘u ‘a e fonua ‘oku foaki atu ‘e Sihova, ko e ‘Otua ‘o ho‘omou ngaahi kui. 2‘E ‘ikai te mou fakalahi, pea ‘e ‘ikai te mou fakasi‘isi‘i ki he me‘a ‘oku ou tu‘utu‘uni atu, ‘i ho‘omou tauhi ‘a e ngaahi fekau ‘a Sihova ko homou ‘Otua, ‘a ia ‘oku ou kouna atu. 3Ko homou mata na‘e māta‘i ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Sihova ‘ia Peali-Peoli: he ‘ilonga ha tangata na‘e muimui kia Peali-Peoli kuo faka‘auha ia ‘e Sihova ko ho ‘Otua mei ho lotolotonga. 4Ka ko kimoutolu na‘e pīkitai kia Sihova ko homou ‘Otua ‘oku mou mo‘ui kotoa pē he ‘aho ni. 5Vakai, kuo u ako kiate kimoutolu ha ngaahi tu‘utu‘uni mo konisitūtone, ‘o hangē ko hoku fekau ‘e Sihova ko hoku ‘Otua, ke mou fai hangē ko ia ‘i he fonua ‘oku mou ‘alu ki ai ke ma‘u. 6Ko ia mou tauhi ia, mo fai ki ai; he ko ho‘omou ngali poto ia, mo ho‘omou ngali ‘atamai ‘i he vakai ‘a e ngaahi kakai, ‘a ia te nau fanongo ki he koto tu‘utu‘uni ni, pea te nau pehē, Tā ko e fu‘u pule‘anga ni ko e kakai poto mo ‘atamai."

Teutalonome 12:32
"32‘Ilonga ha me‘a ‘oku ou tu‘utu‘uni atu, te mou tokanga ke fai ia: tapu ho‘o fakalahi ki ai, pea tapu ho‘o fakasi‘isi‘i ki ai."

Teutalonome 30:15-20
"15Vakai, kuo u tuku ‘i ho ‘ao he ‘aho ni ‘a e mo‘ui mo e lelei, pea mo e mate mo e kovi; 16he‘eku fekau koe he ‘aho ni ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otua, ke fou ‘i hono hala, pea ke tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo fekau, mo konisitūtone, ka ke mo‘ui mo tupu, pea ke tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘i he fonua ‘oku ke ‘alu ki ai ke ma‘u. 17Ka ‘o kapau ‘e hanga kehe ho loto, ‘o ‘ikai te ke fakaongoongo, kae tohoaki koe, mo ke lotu ki ha ngaahi ‘otua kehe, mo tauhi ki ai; 18‘oku ou fakapapau kiate kimoutolu he ‘aho ni te mou mātu‘aki mole ai; ‘e ‘ikai fakalahi homou taimi ‘i he kelekele ‘oku mou a‘a ‘i Soatani, ke hū ki ai ‘o ma‘u. 19‘Oku ou ui ni ki langi mo māmani ke hopo he ‘aho ni mo kimoutolu, ke fakamo‘oni kuo u fokotu‘u ‘i ho ‘ao ‘a e mo‘ui mo e mate, ‘a e monū mo e mala: ko ia ke ke fili ki he mo‘ui ka ke mo‘ui, ‘a koe mo ho hako, 20ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otua, ke fakaongo ki hono le‘o, pea ke pīkitai kiate ia: he ko ia ia ho‘o mo‘ui‘anga, mo e lōloa‘anga ‘o ho ngaahi ‘aho: ka ke nofo ‘i he kelekele na‘e fuakava ai ‘e Sihova ki ho tupu‘anga, kia ‘Epalahame, kia ‘Aisake, pea kia Sēkope, ke ‘atu mo‘onautolu."

Siosiua 1:7
"7Kehe pē ke ke lototo‘a, mo ke tu‘u kalikali ‘aupito, ‘o tokanga ke fai ki hono kotoa ‘o e lao, ‘a ia na‘e tu‘utu‘uni atu ‘e Mōsese ko ‘eku sevāniti: ‘oua te ke afe mei ai ki he to‘omata‘u pe ki he to‘ohema, koe‘uhi ke ke fai fakapotopoto ‘i he me‘a kotoa pē te ke ‘alu ki ai."

Loma 10:4-5
"4He ko Kalaisi ko e fakangata ia ‘o e lao, kae mā‘oni‘oni ‘a e tangata kotoa pē ‘oku tui. 5He 'oku tohi ‘e Mōsese, Ko e me‘a ki he mā‘oni‘oni ‘oku mei he Lao, ko e tangata kuo fai ia te ne mo‘ui ai"

Matiu 5:17
"17‘Oua te mou mahalo kuo u ha‘u ke tāmate‘i ‘a e Lao, pe ko e Tohi Palōfita: na‘e ‘ikai te u ha‘u ke tāmate‘i, ka ke fakakakato."

Ko e fekau ʻa Mosese ke talangofua ki ai. Ko e akonakí ke fanongo ki ai, pea mo e fakalotolahi ke talangofua ki ai (5:1) ka mou moʻui ʻi hono kehekehe. Ko Mosese naʻe ʻikai ke lava ʻo hū ki he fonua (v. 22). Ka maʻae kakai ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá maʻa kinautolu ʻa ʻene laó, naʻe palani ia maʻa ʻenau lelei, ʻaki ʻa e talangofua ki he lao, ke lava ʻa e kakaí ke aʻusia ʻa e moʻui faifua (tuʻumalie) (6:1-3). “ʻE ʻikai ke mou fakalahi, pea ʻe ʻikai ke mou fakasiʻisiʻi”, ki ʻIsileli, ke nau ako ke nau moʻui ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko ʻenau feinga ke fakatonuhiaʻi ʻenau talangataʻá, pe fakaʻuhingaʻi ʻa e mahino ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo mamaʻo mei heʻene moʻoni (Fakaha 22:18,19) Ko hono fakalea ʻe tahá, ke ʻoua ʻe toʻo, pe tanaki ha meʻa ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Ko e ngaahi lao ko eni, ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, pea kuo kakato. ʻE anga fēfē ke lava ʻe ha taha ʻoku fakangatangata hono potó, mo ʻene ʻiló, ʻo angaʻi ʻa e fekau haohaoa ʻa e ʻOtuá? Ko e tanaki ki he ngaahi lao, ko hono ʻai kinautolu ko e kavenga, pea ko hono toʻo ha meʻa mei he ngaahi lao, ko hono ʻai ia kinautolu ke taʻekakato. Ko e ngaahi lao, ʻoku kei tuʻu pe taʻeliliu. Ko hono liliu ʻa e lao ʻa e ʻOtuá, ko e tuʻunga mafai ʻo maʻolunga ia ʻi he ʻOtuá na ʻa ne poaki mai ʻa e laó (Mt 5:17-19) ; 15:3-9). Ko e kau taki lotu ʻi he taimi ʻo Sīsū Kalaisi, naʻa nau fai pehē ʻo nau hiki ʻenautolu ʻenau lao pe ʻanautolu ʻo levolo tatau mo e ʻOtuá. Pea naʻe valokiʻi kinautolu ʻe Sīsū ʻi heʻenau fai peheé (Mt 23:1-4). Ko e moʻui ʻaki ʻa e tui ki he ʻOtuá, naʻe fokotuʻu leva ʻe he kau Siú honau anga mo ʻenau tala tuku fakaholó, ʻaki ʻenau tānaki ki he lao ʻa e ʻOtuá, ko ʻenau feinga ke tali kinautolu ʻi ha fofonga ʻo e ʻOtuá. Ko e feinga ʻa e tangatá ʻoku taʻemoʻoni, pea ʻikai lava ʻo liliu ʻa e maʻoniʻoní kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e tuí, ko e hala pe ia ʻe taha ki he fakamoʻuí, ko ʻene haohaoa leva ia. ʻOku taʻemalava ke tau toe fai ha meʻa, ʻaki hotau nimá ke maʻu ʻaki ʻa e fakamoʻui ko e meʻaʻofa. Ko Kalaisi ko e ngataʻanga ia ʻo e laó ʻi he founga ʻe ua. ʻOku ne fakakakato ʻa e taumuʻa, mo e kaveinga ʻo e laó (Mt 5:17) Naʻa ne fakatātaaʻi haohaoa ʻa e fiemaʻu ʻa e ʻOtuá ki he māmaní. Pea ko ia pe ʻa e ngataʻanga, ʻo hono fakafehoanaki kia Kalaisí. Ko e laó ʻoku ʻikai hano mafai, pe ivi ki he fakamoʻuí, he ʻoku tuʻu kotoa ʻa e fakamoʻuí ʻia Kalaisi. Maʻu ia maʻau.

No comments:

Post a Comment