Tuesday, 14 February 2017

Tusite 14 Fepueli, 2017

TEUT 2:1-7; 1:40; 2:7,14; 8:2-4; 23:7; SEN 26:18; NOM 14:25; 20:14-21

Teutalonome 2:1-7
"1PEA na‘a tau tafoki ‘o fononga ‘i he Toafa, ‘i he hala ‘o e tahi Kulokula, ‘o hangē ko e folofola ‘a Sihova kiate au: pea na‘a tau taka ofi ki Mo‘unga Seia ‘o fuoloa. 2Pea folofola ‘a Sihova kiate au, ‘o pehē, 3Kuo fuoloa fau ho‘omou taka he mo‘unga ni: mou hanga ‘o fai ki he tokelau. 4Pea ke kouna ki he kakai, ‘o pehē, Ko ho‘omou laka atu eni ‘i he kau‘āfonua ‘o homou kāinga ko ha‘a ‘Īsoa, ‘a ia ‘oku nofo ‘i Seia; pea te nau manavahē kiate kimoutolu; ko ia mou lamasi ‘aupito kiate kimoutolu: 5‘oua te mou fakafepaki kiate kinautolu; he ‘e ‘ikai te u ‘atu ha kihi‘i konga ‘o honau kelekele, ‘io, ke fe‘unga mo homou ‘aofiva‘e; he kuo u ‘atu ‘a Mo‘unga Seia kia ‘Īsoa moono tofi‘a. 6Te mou fakatau me‘akai meiate kinautolu ‘aki ha pa‘anga ma‘amou kai; mo e vai foki, te mou ‘atu ha pa‘anga kiate kinautolu ke ngofua ho‘omou keli ke ma‘u homou inu. 7He ko Sihova ko homou ‘Otua kuo ne fakamonū‘ia koe ‘i he ngaahi ngāue kehekehe kuo fai ‘e ho nima: kuo ne ‘ilo ho‘o ‘alu ‘i he toafa lahi ni, ko e ta‘u eni ‘e fāngofulu mo e ‘iate koe ‘a Sihova ko ho ‘Otua; kuo ‘ikai te ke masiva ‘i ha me‘a."

Teutalonome 1:40
"40Ka ko e me‘a kiate kimoutolu, mou tafoki, ‘o hiki ki he toafa ‘i he hala ‘o e Tahi Kulokula."

Teutalonome 2:7,14
"7He ko Sihova ko homou ‘Otua kuo ne fakamonū‘ia koe ‘i he ngaahi ngāue kehekehe kuo fai ‘e ho nima: kuo ne ‘ilo ho‘o ‘alu ‘i he toafa lahi ni, ko e ta‘u eni ‘e fāngofulu mo e ‘iate koe ‘a Sihova ko ho ‘Otua; kuo ‘ikai te ke masiva ‘i ha me‘a. 14Pea ko e fuoloa ‘o ‘etau ‘alu mei Kētesi-panea ‘o a‘u ki he‘etau a‘a ‘i Vai Sēleti, ko e ta‘u ‘e tolungofulu mā valu; ko ‘ene ‘osi ai ‘a e to‘utangata tau mei he ‘apitanga, ‘o hangē ko e fuakava ‘a Sihova kiate kinautolu."

Teutalonome 8:2-4
"2Pea te ke manatu ki he hala kotoa kuo taki ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, he fāngofulu‘i ta‘u ni ‘i he Toafa, koe‘uhi ke ne fakavaivai‘i koe, ka ne sivi koe, ke hā ‘a e me‘a ‘oku ‘i ho loto, pe te ke fie tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni pe ‘ikai. 3‘Io, na‘a ne fakavaivai‘i koe, ‘o ne tuku ke ke fiekaia, ‘o ne fafanga koe ‘aki ‘a e mana, ‘a ia ko e me‘a na‘e ‘ikai te ke ‘iloa, pe ‘ilo ki ai ‘e ho‘o ngaahi kui; koe‘uhi ke ne fakae‘a kiate koe ‘oku ‘ikai mo‘ui ‘a e tangata ‘i he mā pē, ka ko e me‘a kehekehe ‘oku hū atu mei he fofonga ‘o Sihova ‘a ia ‘oku mo‘ui ai ‘a e tangata.4Na‘e ‘ikai mokulu ho kofu ko ‘ene motu‘a, pea na‘e ‘ikai ke fepulopulasi ho va‘e ‘i he ta‘u ni ‘e fāngofulu."

Teutalonome 23:7
"7‘E ‘ikai te ke fakalili‘a ki he ‘Ītomi, he ko ho kāinga: ‘e ‘ikai te ke fakalili‘a ki he ‘Isipite, he na‘a ke nofo ko e muli ‘i hono fonua."

Senesi 26:18
"18Pea hanga ‘a ‘Aisake ‘o toe keli ‘a e ngaahi vaikeli ‘a ia na‘e keli ‘i he kuonga ‘o ‘ene tamai ko ‘Epalahame; koe‘uhi kuo pupunu ‘e he kau Filisitia hili ‘a e pekia ‘a ‘Epalahame: pea ne ‘ai ki ai ‘a e ngaahi hingoa na‘e ‘ai ‘e he‘ene tamai."

Nomipa 14:25
"25Pea ko eni, ko ha‘a ‘Amaleki mo ha‘a Kēnani ‘oku nau nofo ‘i he talalo ko ē: mou foki ā ‘apongipongi, ‘o afe atu ki he toafa ‘i he hala ‘o e Tahi Kulokula."

Nomipa 20:14-21
"14Pea tuku atu ‘e Mōsese mei Kētesi hani talafekau ki he Tu‘i ‘Ītomi, Ko e lea eni ‘a ho tokoua ko ‘Isileli, ‘Oku ke ‘ilo‘i ‘a e ngaahi faingata‘a kuo hoko kiate kimautolu; 15‘a e ‘alu hifo ‘emau ngaahi kui ki ‘Isipite, mo ‘emau nofo ‘Isipite fuoloa; pea na‘e ngaohikovi‘i kimautolu mo ‘emau ngaahi kui ‘e he kakai ‘Isipite: 16pea ‘i he‘emau tautapa kia Sihova na‘a ne ongo‘i homau le‘o, ‘o ne fekau mai ha ‘āngelo, ‘o fakahū mai mei ‘Isipite: pea ko eni ‘oku mau ‘i Kētesi, ko e kolo ‘i he ngata‘anga ‘o ho fonua. 17Tuku mu‘a ke mau laka atu ‘i ho fonua: ‘e ‘ikai te mau ‘alu atu ‘i he ngaahi ngoue‘anga, pe ‘i he ngaahi ngoue vaine, pea ‘e ‘ikai te mau inu ‘i ha vaikeli: te mau fou pē ‘i he hala pule‘anga, ‘o ‘ikai te mau afe ki he to‘omata‘u, pe ki he to‘ohema; kae‘oua ke mau laka atu ‘i ho tafafonua. 18Ka ka tali ki ai ‘a ‘Ītomi, ‘E ‘ikai te ke laka mai ‘iate au, na‘a ku ‘alu atu mo e heletā ke ta‘ofi. 19Pea lea ki ai ‘a ha‘a ‘Isileli, Te mau ‘alu hake ‘i he hala tanu, pea kapau te mau inu hao vai, ‘e au pe ko ‘eku fanga manu, pea te u totongi ki ai; ‘oku ‘ikai te u fie ma‘u ha me‘a, ‘a eni pē, ke laka atu hoku va‘e. 20Ka ka pehē ‘e ia, ‘E ‘ikai te ke laka mai. Pea hū ki tu‘a ‘a ‘Ītomi mo e kakai lahi mo e nima mālohi ke ta‘ofi ia. 21Ko ia na‘e fakafisi ‘e ‘Ītomi ‘a e tuku ‘a ‘Isileli ke laka mai ‘i hono tafafonua: pea na‘e afe ‘a ‘Isileli meiate ia."

Ko honau ngaahi taʻu ʻi he toafá. Ko ha tui pe te ne fakamatala, ʻa e nofo loloa ʻa ʻIsileli ʻi he toafá. Naʻe pehē ʻe Mosese naʻa mau kapasa pē, ki moʻunga Seia ʻi he ngaahi ʻaho lahi. Naʻe meimei ofi pe ʻi he taʻu ʻe 38 ʻa ʻenau hē holo ʻa ʻIsileli, ʻi he toafa ʻo Seiá pea ko ʻenau ngaahi mālōlō, naʻa nau nofo ai he ngaahi taʻu lahi. Ka ko e ʻOtuá ʻi heni, naʻe ʻikai ko ʻene kinisi pe ʻakinautolu ʻi heʻenau faʻa muhumuhu, mo e taʻetuí, ka ko hono teuteuʻi kinautolu ki Kenani, pea ʻaki hono fakamaʻulaloʻi kinautolu ʻaki ʻa e angahala, akoʻi kinautolu ke nau fakavaivai ki heʻenau ngaahi holí, ka ke muimui ki he ʻOtuá, he ʻe fakafiemalieʻi kinautolu ʻe Ia. ʻI he paasi mai ʻa ʻIsileli ʻi Seia. Naʻe faleʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá, ke nau tokanga, ʻoku ʻiloa foki ʻa ʻIsileli ko e kau tau, pea ko e fānau ʻa ʻIsoa ʻa ia ko ʻItomi ia, ʻa ia ʻoku mahino te mau manavahe ki he fuʻu kakai lahi pehē, ʻoku nau fou mai ʻi honau fonuá. Naʻe fakamanatu ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli, ke ʻoua te nau kamata ha tau, pea ke nau fakaʻapaʻapa ki he tofiʻa, pe kelekele ʻo ʻItomi, pea ke nau totongi ha meʻa pe ʻa ʻItomi te nau ngāueʻaki, ʻo hangē ko e meʻakai mo e vai. He naʻe finangalo ʻa e ʻOtuá, ke nau fekauʻaki totonu mo honau kaungaʻapi ko eni, ko ʻItomi. Ko ia ai, kuo pau kia kitautolu ke tau fengāueʻaki totonu mo e kakai kehe, pea ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi totonu ʻa e kakai kehe, neongo pe ʻoku nau fakafepaki mai. Faiʻaki ʻa e ʻulungaanga fakapotopoto, mo e faitotonu he te tau malava ʻo fokotuʻu, pe toe fakafoki mai, ʻetau fetuʻutaki ʻi he maama, mo e moʻui ʻo e Kosipeli ʻo Sīsū Kalaisi, he ʻoku fakaʻamua ʻe he māmaní ʻa e moʻui foʻou ʻa Kalaisi, ke nau mamata ki ai, pea ke nau aʻusia foki. Pea ko e ʻapositolo eni “Pehē foki, mou lau kimoutolu ko e koto mate ki he angahala, ka ko e koto moʻui ki he ʻOtuá ʻi hoʻomou tuʻu ʻia Kalaisi Sīsuú” (Lo 6:11). Ko e Moʻui Foʻoú ko e kakai kuo mate, ki honau natula angahala, pea mo mamani, ka nau moʻui ki he ʻOtuá, he kuo tau kamata ʻa e moʻui foʻou, pea ko e Laumalie Maʻoniʻoni, te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻi heʻetau ngaahi aʻusia fakaʻahó ki he meʻa ʻoku loto ʻa Kalaisi, ke tau fakahaaʻi fakamomeniti. Pea ko e moʻui foʻoú leva ia.

No comments:

Post a Comment