Friday, 17 February 2017

Falaite 17 Fepueli, 2017

TEUT 2:24-32; EKI 15:14-16; NOM 20:19; 21:21-23; FKM 11:13-18

Teutalonome 2:24-32
"24Mou tu‘u: hiki ‘o laka ‘i he vai ko ‘Alanoni: vakai kuo u tuku ki ho nima ‘a Sīhoni ko e Tu‘i Hesiponi, ko e ‘eiki ‘Āmoli, pea mo hono fonua: kamata ke ma‘u ia, mo fakalanga tau ki ai. 25Ko e ‘aho ni te u kamata ke tuku homou ngeia mo homou manavahē‘ia ki he ngaahi kakai ‘oku ‘i he lalo langi kotoa, ‘a ia te nau fanongo ki ho ongoongo, pea te nau tetetete mo hokitu‘u koe‘uhi ko koe. 26Pea na‘a ku tuku atu ha kau talafekau mei he Toafa ‘o Ketemoti kia Sīhoni ko e Tu‘i Hesiponi, mo e tala melino, ‘o pehē, 27Ka u laka atu mu‘a ‘i ho fonua: te u ‘alu ai pē ‘i hala, ‘e ‘ikai te u afe ki to‘omata‘u pe ki to‘ohema. 28Te ke fakatau pa‘anga mai ha me‘akai ke u kai, pea te ke ‘omi pa‘anga mai ha vai ke inu: ‘a e va‘e ni pē ‘e laka atu. 29‘O hangē ko e fai kiate au ‘e ha‘a ‘Īsoa ‘oku nofo ‘i Seia, mo ha‘a Moape ‘oku nofo ‘i ‘Ala; kae‘oua ke u laka ‘i Soatani ki he fonua ‘oku foaki mai ‘e Sihova ko homau ‘Otua. 30Ka ka ‘ikai loto ‘a Sīhoni ko e Tu‘i Hesiponi ke tau laka atu ‘i ai: he na‘e fakafefeka hono laumālie ‘e Sihova ko ho ‘Otua, mo ne fakamofuta hono loto, koe‘uhi ke ne tuku ia ki ho nima, ‘o hangē ko ia ‘oku tau sio ki ai he ‘aho ni. 31Pea folofola ‘a Sihova kiate au; Vakai, kuo u kamata ke tuku atu ‘a Sīhoni mo hono fonua ‘i homou ‘ao: kamata ke puke, ke mou ma‘u hono fonua mo‘omoutolu. 32Toki hū kitu‘a ‘a Sīhoni ke fakafetaulaki mai, ‘a ia mo hono kakai kotoa ke fakahoko ‘a e tau ‘i Siahasa."

'Ekisoto 15:14-16
"14Kuo fanongo ‘a e ngaahi kakai–‘oku nau ilifia: Kuo puke ‘i he tete ‘a e nofo Filisitia. 15Toki tāfu‘ua ‘a e hou‘eiki ‘o ‘Ītomi ia. Ko e kau to‘a ‘o Moape kuo nau puke ‘i he fakalīfulifusia: Kuo vai ‘a e nofo Kēnani kotoa. 16‘Oku tō kiate kinautolu ‘a e tailiili mo e lilika; ‘I he lahi ‘o ho ivi ‘oku nau longo pē hangē ha maka; Kae‘oua ke laka atu ho kakai, ‘e Sihova, Kae‘oua ke laka atu ‘a e kakai ni kuo ke huhu‘ia."

Nomipa 20:19
"19Pea lea ki ai ‘a ha‘a ‘Isileli, Te mau ‘alu hake ‘i he hala tanu, pea kapau te mau inu hao vai, ‘e au pe ko ‘eku fanga manu, pea te u totongi ki ai; ‘oku ‘ikai te u fie ma‘u ha me‘a, ‘a eni pē, ke laka atu hoku va‘e."

Nomipa 21:21-23
"21Pea tuku atu ‘e ‘Isileli ha kau talafekau kia Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli, ke fakahā, 22Ka u laka atu mu‘a ‘i ho fonua: ‘e ‘ikai te mau afe ki ha ngoue‘anga, pe ki ha ngoue vaine; ‘e ‘ikai te mau inu hao vaikeli: ko e hala pule‘anga pē te mau fou ai, kae‘oua kuo mau laka atu ‘i ho kau‘ā. 23Ka ka ‘ikai tuku ‘e Sīhoni ke laka atu ‘a ‘Isileli ‘i hono kau‘ā; ka ka tānaki ‘e ia hono kakai kotoa, ‘o ne ‘alu atu ki he toafa ke fakafetaulaki kia ‘Isileli, ‘o ne a‘u ki Siahasa: 'o ne fai tau ai kia 'Isileli"

Fakamaau 11:13-18
"13Pea tali ‘e he Tu‘i Ha‘a ‘Āmoni ki he kau talafekau ‘a Sēfita, Koe‘uhi na‘e puke ‘e ‘Isileli hoku fonua, ‘o ne ma‘u mei ‘Alanoni mo Siapoki, ‘o a‘u ki Soatani: ko ia ke ke fakafoki lelei mai ia.14Pea toe tuku atu ‘e Sēfita ‘a e kau talafekau ki he Tu‘i Ha‘a ‘Āmoni: 15‘o ne pehē ki ai, Ko e lea eni ‘a Sēfita, Na‘e ‘ikai puke ‘e ‘Isileli ‘a e fonua ‘o Moape, pe ko ha‘a ‘Āmoni; 16ka ‘i he‘enau ‘alu hake mei ‘Isipite, pea fononga ‘a ‘Isileli ‘i he Toafa ki he Tahi Kulokula, ‘o ne a‘u ki Kētesi; 17pea na‘e toki tuku atu ‘e ‘Isileli ha kau talafekau ki he Tu‘i ‘Ītomi, ke lea ki ai, ‘o pehē, Ka u laka atu mu‘a ‘i ho fonua. Ka ka ‘ikai tali ‘e he Tu‘i ‘Ītomi. Pea pehē foki ‘ene fekau atu ki he Tu‘i Moape, kae ‘ikai loto mo ia ki ai: pea na‘e nofo ‘a ‘Isileli ‘i Kētesi. 18Pea ne fononga ‘i he Toafa, ‘o ne ‘alu takatakai ki ‘Ītomi mo Moape, ‘o ne a‘u ki he potu hahake ‘o e fonua ko Moape; pea nau fokotu‘u tēniti ‘i he potu ki kō ‘o ‘Alanoni; pea na‘e ‘ikai te nau laka mai ki he fonua ‘o Moape, he ko ‘Alanoni ko e kau‘ā ‘o Moape."

Naʻe akoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Hono kakaí, ke nau fakaʻikaiʻi kinautolu, ʻaki ʻene tapui kinautolu ke nau ala ki he kau Moapé, mo e kau ʻAmoní. Ke nau fou atu fakalongolongo ʻi honau ongo fonuá pea ʻoua ʻe ʻohofi kinautolu. Naʻa Ne ʻoange kia kinautolu ʻa e koloa ʻo e fonua ʻo Sihoní, ko e tuʻi ʻo e kau ʻAmolí. Kapau te nau katakiʻi, ʻa e meʻa kuo tapui kitautolu mei ai ʻe he ʻOtuá,te tau maʻu ʻa e meʻa kuo Ne palomesi ki aí, pea he ʻikai ha mole, ʻi he fakaʻosi ʻaki ʻetau talangofuá.
br /> Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia kinautolu ʻa e fekau, ke nau puke ʻa e fonua ʻo Sihoni, ko e tuʻi Hesiponi. Ko e māmani ʻo Sihova, kuo ne ʻoange honau fekaú, ke nau lava ke lava ai ʻenau tui kiate Ia, he ka ʻikai ha fekau ʻe ʻoange, heʻikai ha laka ia ʻe poupou, he ʻoku ʻikai te nau maheni mo e fuʻu ʻOtua taʻehamai. Ka ʻi he hokosia hono taimí, te Ne fokotuʻutuʻu ʻa e kakaí ʻi he fiefia, mo e haohaoa angatonu ʻo Ne ʻoange kiate ia ʻoku Ne hoifua ki aí. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli ʻa e fonua ʻoku totonu ke ʻanautolu, pea ke nau fiemalie, ʻo ʻoua ʻe hohaʻa ki he fili. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá, kuo pau ke tau tukuingata ki ai ke maʻu, he ko e lelei taha ia. Naʻe palomesi ange ʻa e ʻOtuá kia kinautolu, ʻi he taimi te nau tau aí, te Ne tau maʻa kinautolu pea te ne hanga ʻo fakalotosiʻi ʻa e fili mo ne fakaʻauha kinautolu, pea Ne fakaʻata lahiʻi ʻa ʻIsileli, pea ʻe fanongo ki ai ʻa e ngaahi kakai, pea te nau ilifia, mo tete (Eki 15:14). Mou fakatokangaʻi ʻa e mafai poto, mo iviiviʻia ʻa hotau ʻOtuá, kuo Ne fili kitautolu maʻana ʻia Kalaisi, pea ʻoua toe tuku ha ivi ʻi hoʻo liʻoa loto-tonunga ki hotau pule fakalevelevá.

Naʻe kamata leva ʻe Sihoni ʻa e taú. He ko kinautolu ʻoku nau ala ki he kakai ʻa e ʻOtuá ko ʻenau ala ia ki honau laveaʻangá. Ko e taimi niʻihi ʻoku fakaʻauha pe ʻe he ʻOtuá hono ngaahi filí, ʻaki pe ʻenau fakakaukau ʻanautolu (Fakaha 16:14). Naʻe ikuna ʻa ʻIsileli ʻi hono fai ʻataʻatā pe ia ʻe honau ʻOtuá. Ko ia ʻa e ʻuhinga, kuo pau ai ke tau tukulolo kakato ki hotau ʻOtuá, ʻia Kalaisi he ko Ia ʻoku ʻAʻana ʻa e meʻa kotoa pē, pea mo e mafai kotoa, he ko Ia ʻoku pule fakalevelevá, pea ko hotau pule foʻoú ia, mo hotau ʻEiki ʻOfaʻangá.

No comments:

Post a Comment