Saturday, 11 February 2017

Tokonaki 11 Fepueli, 2017

TEUT 1:34-36; 2:14-15; NOM 14:22-23,28-30; 32:11,12; SIOS 14:9

Teutalonome 1:34-36
"34Pea ongo kia Sihova ‘a e mumuhu ‘a ho‘omou lea, pea ne houhau, ‘o ne fuakava ‘o pehē, 35Ko au ē, ha sio ‘e ha taha ‘o e kau tangata kovi ni ki he fonua lelei na‘a ku fuakava ke ‘atu ki ho‘omou ngaahi kui, 36ngata pē ‘ia Kēlepi, foha ‘o Sīfune; te ne mamata ki ai ‘e ia, pea te u ‘atu kiate ia ‘a e kelekele na‘a ne mala ai, pea ki hono hako: koe‘uhiā na‘a ne molomolomuiva‘e ‘i he ‘Eiki"

Teutalonome 2:14-15
"4Pea ko e fuoloa ‘o ‘etau ‘alu mei Kētesi-panea ‘o a‘u ki he‘etau a‘a ‘i Vai Sēleti, ko e ta‘u ‘e tolungofulu mā valu; ko ‘ene ‘osi ai ‘a e to‘utangata tau mei he ‘apitanga, ‘o hangē ko e fuakava ‘a Sihova kiate kinautolu. 15Kae‘uma‘ā ko e nima ‘o Sihova na‘e tu‘u ko honau fili ke nau mokulu ai mei he ‘apitanga, kae‘oua ke nau ‘osi."

Nomipa 14:22-23, 28-30
"22Ko e kau tangata kuo mamata ki hoku lāngilangi, mo e ngaahi me‘a fakaofo na‘a ku fai ‘i ‘Isipite mo e toafa, ka kuo nau ala‘aki mai tātu‘ohongofulu, ‘o ‘ikai te nau tokanga ki hoku le‘o– 23tangi ‘eku mo‘ui ha‘anau sio ki he fonua na‘a ku fuakava ai ki he‘enau ngaahi kui; ‘io, ‘e ‘ikai mamata ki ai ‘e ha taha ‘iate kinautolu kuo ta‘etoka‘i au.
28Tala kiate kinautolu ko e folofola ē ‘a Sihova, Tangi ‘eku mo‘ui te u fai kiate kimoutolu ‘o hangē ko ho‘omou lea kuo tau mai ki hoku telinga! 29‘E tō homou ngaahi ‘anga‘anga ‘i he toafa ni; ‘io, ko kimoutolu na‘e lau, ‘a kimoutolu kotoa pē na‘e tohi, ‘o kamata meiate ia na‘e uofulu ta‘u ‘o fai hake, ‘a ia kuo mou lāunga kiate au; 30tangi ‘eku mo‘ui ha‘amou hū ki he fonua, ‘a ia na‘a ku hiki ai hoku nima ke tuku mo‘omou nofo‘anga; ko Kēlepi pē ko e foha ‘o Sīfune, mo Siosiua ko e foha ‘o Nuni"

Nomipa 32:11-12
"11Ko au ē ha‘anau sio ki he fonua na‘a ku fuakava ai kia ‘Epalahame mo ‘Aisake mo Sēkope, ‘e he kau tangata na‘e ‘alu hake mei ‘Isipite, meiate ia ‘oku uofulu ta‘u ‘o fai hake, koe‘uhi ā ‘oku ‘ikai te nau molomolomuiva‘e kiate au: 12ngata pē ‘ia Kēlepi ko e foha ‘o Sīfune ko e ha‘a Kēnasi, mo Siosiua ko e foha ‘o Nuni; koe‘uhi na‘a na molomolomuiva‘e kinaua ‘i he ‘Eiki."

Siosiua 14:9
"9Pea na‘e fuakava ‘a Mōsese ‘i he ‘aho ko ia ‘o pehē, ‘Ilo ‘e au ‘o kapau ‘e ‘ikai hoko ‘a e kelekele na‘e tu‘u ai ho va‘e ko ho tofi‘a, mo ho hako ‘o ta‘engata, koe‘uhi kuo te topuva‘e taha mo Sihova ko hoku ‘Otua"

Ko e ʻOtuá ē ʻoku ʻafio, fakatonu ki ai. Ko hono tauteaʻi ʻo e ʻikai ke fakatonu ʻa e toʻutangata motuʻa ʻo ʻIsileli ʻa e taʻu 20 ʻo fai ki ʻolunga. ʻOku ʻiloa ia ko e angatuʻu, ʻi he foki mai ʻa e kau asiasi, naʻa nau loto ki ai ke nau ʻalu ʻo vakaiʻi ʻa e fonua foʻoú, naʻe kau ʻi heʻenau lipooti ʻa e kau saieniti (ko e kau ʻAnaki) pea mo e ngaahi kolo maʻolunga, naʻe manavahē ʻa e kakai ia pea ʻikai ai ke nau toe loto ke nau hū atu ki he kolo ʻo e talaʻofá. Ko e lalahi ʻo e kau ʻAnakí naʻa nau ʻi he fute ʻe 7 ki he fute ʻe 9, pea ko e ʻā ʻo e ngaahi koló ko e fute ʻe 30 ki ʻolunga. Ko e matakali eni ʻo e kau ʻAnakí, naʻe haʻu mei ai ʻa Kolaiaté. Pea kamata leva ke muhumuhu mo launga ʻa e kakaí, ʻo fekauʻaki mo e ʻuluaki tala ki he fonuá. Pea ongo kia Sihova ʻa e mumuhu ʻa ʻenau leá, pea Ne houhau mo fuakava ko hono vaheʻi ia ʻo e toʻutangata kovi, he angatuʻu mo lalahí heʻikai ke nau kau ʻi he tapuaki ʻo e fonuá. Ko ʻOtua ē ʻoku ʻafio, pea mo fanongo ki heʻetau lea kotoa pe ʻoku fai, pe ko e moʻui ʻoku maheʻa mai, pe ko e kakano, mo e mate ʻoku haʻu. ʻOku ʻikai ha angahala ia ʻe lahi, ka ko e taʻetui pe, pea tupu leva ʻa e angahala ʻo fakahouhauʻi ʻa e ʻafio ʻa e ʻOtuá, ʻo ne tapui ai ʻa e hū ki he kolo, ʻa e taʻu 20 ʻo fai hake, ka ko e ongo tangata pe, naʻe ʻi ai ʻena tuí, ʻa Kelepi mo Siosiua mei he fuʻu lauikilu ʻo e kakaí, te na hū ki he kolo ʻo e talaʻofá, he naʻa tui falala ki he meʻa naʻe ʻuluaki fakahā ʻe he ʻOtuá, ʻo fekauʻaki mo e lelei ʻo e fonuá. Pea toe fakamanatu mai ʻe he ʻapositolo “He ko hoʻo tautolu kolo ʻoku tuʻu ʻi langi, ʻa ia koe potu ʻoku tau nofo ʻaki tali ʻa e haʻu mei ai ha fakamoʻui, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi” (Fili 3:20). Ko e fehuʻi, ʻoku ke tui ki ai, ki he kolo ko ia? ʻOku ke teuteu ke ke ʻalu ki ai, he ko eni kuo talamai ʻe he ʻOtuá, pe te tau toe fili ha kau asiasi ia ke nau ō ʻo vakaiʻi ʻa e koló. Kāinga, kuo ʻosi vakaiʻi ʻa e kolo ko ení, ʻe Lasalosi ʻa ʻene ‘I he fatafata ʻo ʻEpalahame (Lk 16:22). Naʻe masiva pe ʻa Lasalosi, kae tuʻu pe ʻa ʻene tui ʻi he ʻOtuá, ko ʻene teuteu ki hotau ʻapi ʻi he langí. Vakaiʻi hoʻo nofofonua ʻi Hevani pe kuo maʻu, pea ka kuo teʻeki ai. ʻOku taha pe hono maʻuʻanga hoʻo visa nofo fonua ʻi Hevani. Ko hoʻo tui falala ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea te ke kau he moʻui ʻi Hevaní.

No comments:

Post a Comment