Tuesday, 28 February 2017

Tusite 28 Fepueli, 2017

TEUT 4:35-40 ; 32:39 ; EKI 19:9,19 ; 10:15 ; LEV 22:31 ; SIOS 2:11 ; AIS 45:5,12

Teutalonome 4:35-40
" 35Ko koe na‘e fakahā ki ai, koe‘uhi ke ke ‘ilo ko Sihova ko ‘Elohimi ia; pea ‘oku ‘ikai ha taha mo ia. 36Na‘a ne tuku ke ke fanongo ki hono le‘o mei langi ke ne ako‘i koe; pea ‘i māmani na‘a ne tuku ke ke mamata ki hono fu‘u afi, pea na‘a ke fanongo ki he‘ene folofola mei he loto afi. 37Pea ko e me‘a ‘i he‘ene ‘ofa ki ho‘o ngaahi kui, ko ia na‘a ne fili ai honau hako kimui, ‘o ne fakahao mai koe mei ‘Isipite ‘aki hono fōtunga, pea ‘aki hono fu‘u ivi; 38ke kapusi mei ho ‘ao ha ngaahi kakai ‘oku lahi mo kaukaua ‘iate koe, ka ne fakahū mai koe, ‘o foaki atu kiate koe honau fonua mo‘o tofi‘a, ‘o hangē ko ia he ‘aho ni. 39Ko ia ke ke ‘ilo he ‘aho ni, ‘o ke ta‘ofi ‘aki ho loto ‘a e me‘a ni, Ko Sihova ko e ‘Otua ia ‘i hēvani ‘i ‘olunga mo māmani ‘i lalo ni: ‘oku ‘ikai mo ha taha. 40Pea te ke tauhi ‘a e ngaahi fekau mo tu‘utu‘uni ‘a‘ana, ‘a ia ‘oku ou kouna atu he ‘aho ni, koe‘uhi ke ke tu‘umālie, ‘a koe mo ho‘o fānau ‘amui, pea koe‘uhi ke lahi ho ngaahi ‘aho ‘i he funga kelekele ‘oku ‘atu ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘o lauikuonga."

Teutalonome 32:39
"39Uē! vakai, ko au, ko au pē ia,
Pea ‘oku ‘ikai ha ‘otua mo kita:
Ko au ‘oku ou fai ‘a e tāmate, pea u fai mo e fakaola,
Kuo u tā, pea u faito‘o ‘a e lavea;
Pea ‘oku ‘ikai ha taha te ne fakahaofi mei hoku nima."

'Ekisoto 19:9,19
"9Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese; Vakai, ko ‘eku ha‘u eni kiate koe kuo u kofu ‘aki ha ‘ao, koe‘uhi ke fanongo ‘e he kakai ‘oka u ka alea mo koe, ‘o nau tui ai kiate koe ‘o ta‘engata. Pea na‘e fakahā ‘e Mōsese ‘a e ngaahi lea ‘a e kakai kia Sihova.19Pea ‘i he ‘ai ‘a e ifi ‘o e talupite ‘o fai atu ‘o fakautuutu ‘aupito, na‘e lea ‘a Mōsese, pea tali ‘a ‘Elohimi ‘aki ha le‘o."

'Ekisoto 10:15
"15He na‘a nau ‘ufi‘ufi ‘a e mata ‘o e fonua kotoa, pea na‘e fakapo‘uli ‘a e fonua; pea na‘a nau kai ‘a e mohuku kotoa ‘o e fonua, pea mo e fua kotoa ‘o e ‘akau na‘e toe mei he ‘uha maka: pea na‘e ‘ikai toe ha momo‘i me‘a mata ‘i he ‘akau pe ‘i he mohuku ‘o e vao ‘i he ngaahi feitu‘u kotoa pē ‘o ‘Isipite."

Levitiko 22:31
"31Ko ia te mou tauhi ‘eku ngaahi fekau, mo fai ki ai: ko Sihova au."

Siosiua 2:11
"11Pea ‘i he‘emau fanongo ki ai, na‘e vai homau loto, pea na‘e ‘ikai kei ha loto ‘o ha taha koe‘uhi ko kimoutolu: he ko homou ‘Otua ko Sihova ko ia ‘oku ‘Otua ‘i langi ‘i ‘olunga, pea ki māmani ‘i lalo."

'Aisea 45:5,12
"5Ko Sihova au, pea ‘oku ‘ikai mo ha taha; ka tuku au ‘oku ‘ikai ha ‘Otua: na‘a ku ‘ai mahafu koe; ‘osi, na‘e ‘ikai te ke ‘ilo au. 12Ko au na‘a ku ngaohi ‘a māmani, pea u fakatupu ‘a e tangata ‘oku ‘i ai: ko e nima ‘o‘oku ni na‘e falō ‘a e ngaahi langi, pea na‘a ku fai tu‘utu‘uni ki honau hōsitē kotoa."

Ko e ʻOtua moʻui. Ko Sihova ʻElohimi ʻoku ʻikai ha taha mo Ia. Ko e fakamamafa ia ne fai ʻe Mosese, hono toe fakamanatu ki ʻIsileli, ko e ʻOtua tokotaha pe, naʻa Ne fai ʻa e meʻa kotoa maʻa kinautolu. Ko ʻene fakahaaʻi ia ki ʻIsileli, naʻe fakataumuʻa ʻi heʻene angaʻofa ʻene tataki mo mapuleʻi ʻa ʻIsileli, ʻi he ʻalunga ʻo e maʻoniʻoni (2 Tim 3:16,17). ʻI he Tohitapú, ʻoku ʻi ai ʻa e founga kehekehe ai ʻe ua, ʻo fekauʻaki mo e tokolahi ʻo e kakai ʻo ʻIsilelí, ʻi he taimi ʻo ʻenau ʻi ʻIsipité. Naʻe fakatokolahi ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e mana, ʻa e tupu ʻa e ngaahi fāmili ʻo ʻIsileli, lolotonga ʻenau ʻaunofo ʻi ʻIsipité. (Eki 1:7,9,10). Pea ʻi he tafaʻaki ʻe taha, ko e kakai ʻo ʻIsileli, mo e fakamatalaʻi, ʻoku tokosiʻi ʻo fakahoa atu ki he ngaahi kakai ʻoku takatakai kinautolu. ʻOku taau pe ʻa e ʻOtua mo e kololia, koeʻuhi ko e ikuna ʻa ʻIsilelí. Ko Sihova ko e ʻOtua ʻo hevani mo māmani ʻoku ‘ikai ha toe taha ia. Ko e ʻOtuá naʻa Ne fai ʻa e fakatupu, ko e ʻEikí ia ʻo e hisitolia, ko e faiako, ko e tokotaha ʻofa ia ki hono kakaí. Pea ko e tali ʻa ʻIsilelí, ki he ʻOtuá tokotaha pe.

Naʻe maluʻi ʻe ʻIsileli ia, ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá? ʻIo, ke tau sio mo fakatokanga atu, ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, ʻa ē naʻe palaniʻi ke ngaohiʻaki ʻa hono kakai filí, ke nau faʻa lotu, mo moʻui lelei, mo faitotonu,pea mo fai meesi foki. Ko e taimi ko ē naʻe muimui ai ʻa e kakaí ki he ngaahi laó, naʻa nau tuʻumalie, naʻe ʻikai ke ʻuhinga ia, naʻa nau taʻepuke, pe ʻikai ha mamahi, mo ha taʻemahino ʻe hā ʻi honau lotolotongá. Ka naʻe ʻuhinga ia, hangē ʻoku tuʻumalié ʻa e kakaí, ko honau ngaahi palopalema fakafoʻituitui naʻe lava pe ʻo fuesia lelei, mo malava. Ko e ʻaho ni ʻoku palomesi mai ʻa e ʻOtuá ki he tuʻumalié. Ko hono fakahoko ‘oku lotolotonga tuʻumaʻu ʻa e fiemalie, mo e fai fakapotopotoʻi, ʻo e moʻui ʻoku totonu, ʻo fakamafola ki he kau tui kotoa pe, te tau fehangahangai, mo e ngaahi faingataʻá. Naʻe ʻosi tala ia ʻe Sīsū kia kitautolu, ka ke tau mavahe mei he mamahi, ko e nunuʻa ia ʻo e angahala. Pea ke tau ʻiloʻi, ko e koloa lahi taha, ʻoku tali mai ia maʻa kitautolu ʻi Hevani. Tui ki ai, teuteu ki ai ʻia Kalaisi, mo e ʻamanaki fiefia.

Monday, 27 February 2017

Monite 27 Fepueli, 2017

TEUT 4:30-34 ; 5:24-26 ; 7:10 ; 2KALO 30:9 ; SA 116:5 ; HOS 3:5

Teutalonome 4:30-34
"30Ka hoko ‘a e mamahi kiate koe, pea mo‘ua koe ‘e he ngaahi me‘a na, ‘e fakakuokuonganoa ange ha taimi te ke foki mei ai kia Sihova ko ho ‘Otua, ‘o fanongo ki hono le‘o: 31he ko e ‘Otua ‘alo‘ofa ‘a Sihova ko ho ‘Otua: ‘e ‘ikai te ne li‘aki koe, pea ‘e ‘ikai te ne faka‘auha koe, pea ‘e ‘ikai ngalo ‘iate ia ‘a e fuakava mo ho‘o ngaahi kui, ‘a ia na‘a ne fakapapau mo kinautolu. 32He ke ke fehu‘i mu‘a ki he ngaahi ‘uluaki taimi, ‘i he te‘eki ke ke ‘i ai, mei he ‘aho na‘e ngaohi ai ‘e he ‘Otua ‘a e tangata ‘i he funga ‘o māmani, pea fai mei he potu langi ‘e taha ‘o a‘u ki he potu langi ‘e taha, pe kuo ‘i ai ha me‘a hangē ko e me‘a lahi ni, pe kuo fanongo ki hano tatau? 33Kuo fanongo koā ‘e ha kakai ki he le‘o ‘o e ‘Otua ‘oku ne folofola mei he loto afi, ‘o hangē ko ho‘o fanongo, ‘o nau mo‘ui? 34Pe kuo ala‘aki ‘e he ‘Otua, ‘o ‘alu ‘o to‘o mo‘ona ha pule‘anga mei he lotolotonga ‘o ha pule‘anga, ‘aki ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahi, mo e ngaahi faka‘ilonga, mo e ngaahi mana, mo e tau, mo e nima mālohi, mo e nima kuo hiki tā, mo e ngaahi me‘a fakailifia lahi, hangē ko e fu‘u me‘a na‘e fai ma‘amoutolu ‘e Sihova ko homau ‘Otua ‘i ‘Isipite, ‘o ke sio tonu ai? "

Teutalonome 5:24-26
"24Ko eni, ko Sihova ko hotau ‘Otua kuo ne fakahā mai hono lāngilangi mo hono fotu, pea kuo mau ongo‘i hono le‘o mei he loto afi: kuo mau mamata he ‘aho ni tā ‘oku fefolofolai ‘a e ‘Otua mo e tangata ka ne mo‘ui pē. 25Pea ko eni, kae‘uma‘ā ke mau mate he keina kimautolu ‘e he afi lahi ni? kapau te mau toe fanongo ki he le‘o ‘o hotau ‘Otua pea te mau mate. 26He ko hai ‘i he kakano kotoa pē kuo ongo‘i ‘a e le‘o ‘o e ‘Otua Mo‘ui ‘oku ne folofola mei he loto afi, ‘o hangē ko kitautolu, ka ne mo‘ui?"

Teutalonome 7:10
"10ka ko kinautolu ‘oku fehi‘a kiate ia ‘oku ne totongi ki honau mata, ‘o faka‘auha kinautolu; ‘e ‘ikai te ne faifaimālie ki ha taha ‘oku fehi‘a kiate ia, te ne totongi pē ki hono mata."

2 Kalonikali 30:9
"9He kapau te mou foki kia Sihova, pea ko homou kāinga mo ho‘omou fānau te nau ‘ofeina ‘i he kakai na‘e taki pōpula kinautolu, pea te nau foki ki he fonua ni: he ‘oku angalelei mo ‘alo‘ofa ‘a Sihova ko homou ‘Otua, pea ‘e ‘ikai te ne hanga kehe meiate kimoutolu, ‘o kapau te mou foki kiate ia."

Saame 116:5
"5Ko e ‘ofa ‘a Sihova, mo e faitotonu foki; ‘Io, ko hotau ‘Otua ‘oku ne faka‘atu‘i."

Hosea 3:5
"5Hili ia, ‘e foki ‘a ha‘a ‘Isileli, pea te nau kumi kia Sihova ko honau ‘Otua, pea kia Tēvita ko honau tu‘i; pea te nau ha‘u manavahē kia Sihova mo ‘ene lelei ‘i he kuonga mama‘o atu."

ʻE ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko, ko e malaʻia ia, ʻo maumau ʻa e kovinanite naʻe fai, ko e ngaahi meʻa ko iá, ʻe hoko ia ʻi he kahaʻu vave maí. Pea ko e kau palofitá naʻa nau fakalakalaka mai ʻa e kaveinga ko iá fakatekinikale, ke aʻu ki he kuonga, ʻo fakaʻulungaangaʻi ʻaki ʻa e ngaahi tapuaki ʻa e ʻOtuá, ʻa e kuonga ʻo e Misaiá, ʻe fai ai ʻa e foki kia Sihova, ko e ʻOtua ki ʻIsileli. ʻE tapuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí, ʻi he taimi te nau tafoki ai kiate ia, He ko e ʻOtua fai meesi ʻa Sihova, pea ko e kahaʻu ʻo e kakaí ʻe makatuʻunga ia ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko e fakamamafa ʻo e ʻaloʻofa, pe fai meesi ʻa e ʻOtua (v.31) ʻoku fakahoa atu ia ki he fakamamafa naʻe fai ʻe Mosese, ko hono siviʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e houhau (v.24) ʻo ʻikai liʻaki pe ngalo. Naʻe tauʻatāina pe ʻa e ʻOtuá, ki hono fakamoveteʻi hono kakaí. Pea hili pe ʻene mapuleʻi kinautolú, te Ne toe tanaki mai kinautolu, ʻo ne fakahā kia kinautolu ʻa hono manako. Naʻe tonunga, pea ʻoku tonunga ʻa e ʻOtuá, ke fakakakato ʻa e ngaahi palomesi, naʻa Ne fai mo e kau peteliake (Sen 17 :6-8 ; 22:16,17 ; Eki 3:15-17).

Ko e ʻOtuá naʻa Ne fakatupu ʻa e meʻa kotoa pe ʻo e māmaní. Ko e ʻOtua tatau, naʻa Ne folofola ki ʻIsileli ʻi he moʻunga Sainaí, pea ko e ʻOtua ʻo e fakatupú, kuo Ne fakatātaaʻi ʻa hono fuʻu ivi ʻi ʻIsipite, pea ʻoku Ne ngāueʻaki ia, ke fakamoʻui ʻa ʻIsileli. ʻOku tau ʻi fē leva kitautolu ia? ʻOku fēfē fau hotau ʻahiʻahiʻi, ʻoku tau sio holo ai ki he ngaahi feituʻu kehekehe, kae tuku hotau ʻOtua, ko hotau talaki, mo hotau takimuʻa. ʻOku tau falala ki he kau toketa faitoʻó, mo e kau faleʻi fakapaʻanga mo e kau fai ongoongo, ka ʻoku tau falala ki he ʻOtuá? ʻUluaki toʻo ʻa e faleʻi ʻa e ʻOtuá (4:39,40), pea ke ʻiloʻi Hono mafaí ʻoku tuha mo e meʻa kotoa ʻo e moʻui ko ení, pea mo e moʻui kahaʻú foki. Kāinga Moʻui Foʻou, kuo ʻosi fakakakato ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pe ʻia Sīsū Kalaisi, ʻoku ʻikai ha toe monuʻia ʻe toe. Puke tuʻu leva ʻa Sīsū Kalaisi ki hoʻo moʻuí ʻaki hoʻo tui falala kakato kiate Ia he meʻa kotoa pe. He ko e ʻOtua tatau naʻa ne taukapoʻi ʻa ʻIsileli, ko e ʻOtua tatau naʻa Ne pekia mo toetuʻu ʻia Kalaisi, he ko Ia pe ʻa hotau fokiʻanga ki he ʻOtuá, mo tauhi ki ai.

Sunday, 26 February 2017

Sapate 26 Fepueli, 2017

TEUT 4:25-29 ; 28:36, 64 ; 30:18,19 ; 2 TUʻI 17:2, 17 ; 2 KALO 15:4 ; SA 115:4-8 ; AIS 55:6


Teutalonome 4:25-29
"25Ka mou ka ma‘u fānau mo e makapuna, pea kuo mou fuoloa ‘i he fonua, pea kuo mou fakalielia‘i kimoutolu, mo mou ngaohi ha tamapua ko e fakatātā ‘o ha me‘a, pea mou fai kovi ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ke fakatupu ‘ene houhau: 26‘oku ou ui ki he langi mo māmani ke hopo he ‘aho ni mo kimoutolu, ‘o fakamo‘oni te mou mātu‘aki mole ke vave mei he funga fonua ‘oku mou a‘a ai ‘i Soatani ke ma‘u; ‘e ‘ikai fakalahi homou taimi ai, ka te mou mātu‘aki ‘auha. 27Pea ‘e fakamovetevete kimoutolu ‘e he ‘Eiki ki he ngaahi kakai, pea te mou iku ko e hiku‘i kakai ‘i he lotolotonga ‘o e ngaahi pule‘anga, ‘a ia ‘e fakateka kimoutolu ki ai ‘e Sihova. 28Pea te mou tauhi ai ha ngaahi ‘otua, ‘a ia ko e ngāue ‘a e nima ‘o e tangata, ko e ‘akau mo e maka, ‘a ia ‘oku ‘ikai mamata, pea ‘ikai fanongo, pea ‘ikai kai, pea ‘ikai nanamu. 29Ka ‘o kapau te mou kumi mei ai kia Sihova ko ho ‘Otua, te ke ‘ilo ia, ‘o kapau te ke ha‘ao ki ai ‘aki ho loto kotoa, pea ‘aki ho laumālie kotoa."

Teutalonome 28:36, 64
"36‘E ‘ave ‘e Sihova ‘a koe, mo e tu‘i te ke fakanofo kiate koe, ki ha pule‘anga na‘e ‘ikai te ke ‘iloa, ‘e koe, pe ko ho‘o ngaahi kui, pea te ke tauhi ai ki ha ngaahi ‘otua kehe, ko e ‘akau mo e maka. 64Pea ‘e fakamovetevete koe ‘e Sihova ki he ngaahi kakai kehekehe, mei he potu ‘e taha ‘o māmani ‘o a‘u ki he potu ‘e taha; pea te ke tauhi ai ki ha ngaahi ‘otua kehe, ‘a ia na‘e ‘ikai te ke ‘ilo ki ai, ‘e koe pe ko ho‘o ngaahi kui, ko e ‘akau mo e maka."

Teutalonome 30:18, 19
"18‘oku ou fakapapau kiate kimoutolu he ‘aho ni te mou mātu‘aki mole ai; ‘e ‘ikai fakalahi homou taimi ‘i he kelekele ‘oku mou a‘a ‘i Soatani, ke hū ki ai ‘o ma‘u. 19‘Oku ou ui ni ki langi mo māmani ke hopo he ‘aho ni mo kimoutolu, ke fakamo‘oni kuo u fokotu‘u ‘i ho ‘ao ‘a e mo‘ui mo e mate, ‘a e monū mo e mala: ko ia ke ke fili ki he mo‘ui ka ke mo‘ui, ‘a koe mo ho hako"

2 Tu'i 17:2, 17
" 2Pea fai ‘e ia ‘a e me‘a na‘e tau kovi ki he finangalo ‘o Sihova, kae ‘ikai tatau mo e ngaahi Tu‘i ‘Isileli na‘e holo mu‘a ‘iate ia. 17Pea nau tuku ‘enau fānau tangata mo fānau fefine ke ‘asi ‘i he afi, mo nau fai me‘a tongafisi mo e talotalo kovi, ‘io, na‘a nau fakatau li‘aki kinautolu ke fai ‘a e me‘a na‘e tau kovi ki he finangalo ‘o Sihova, ke fakatupu ‘ene houhau."

2 Kalonikali 15:4
"4ka ‘i he‘enau tafoki kia Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli ‘i he‘enau faingata‘a‘ia, mo nau kumi kiate ia, na‘a ne tuku ke ma‘u ia ‘e kinautolu"

Saame 115:4-8
"4Ko honau ngaahi ‘aitoli ko e siliva mo e koula,
Ko e ngāue ‘a e nima ‘o e tangata.
5‘Oku ai honau ngutu, ka ‘oku ‘ikai te nau lea;
‘Oku ai honau mata, ka ‘oku ‘ikai te nau sioa;
6‘Oku ai honau telinga, ka ‘oku ‘ikai te nau ongona;
‘Oku nau ihu, kae ‘ikai nanamu ha me‘a;
7‘Oku nau nima, kae ‘ikai ala;
‘Oku nau va‘e, kae ‘ikai laka:
Pea ‘oku ‘ikai ke kō mai honau monga.
8‘Oku tatau mo ia ‘a kinautolu na‘e fai honau ngaohi;
‘A ia fua pē ‘oku falala ki ai"

'Aisea 55:6
"6Vivili ki he ‘Eiki lolotonga ‘oku ala ma‘u, Ui kiate ia lolotonga ‘ene kei ofi"

Tuʻu ke tonu ʻi he ʻao ʻo hotau ʻOtuá, he ʻoku tau ʻi he māmani kuo tō, pea mo ha natula angahala, ʻoku tau nonofo mo ia, ʻa ia ʻoku na fakaheeʻi ʻa e kakaí mei he ʻOtuá. Pea naʻe fai ʻe Mosese ʻa e naʻinaʻi ko eni ki ʻIsileli, ʻa e ngaahi nunuʻa fakamate, ʻo ʻenau hiki mei he ʻOtuá ʻi he ngaahi kuonga kimuí. Kuo mou fakalieliaʻi kimoutolu, mo mou ngaohi ha tamapua, pea mou fai kovi ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ke fakatupu ʻene houhau (v.35). Ui ki he langi, mo māmani, ke hopo mo kimoutolu ʻo fakamoʻoni te mou matu’aki mole vave mei he funga fonua (v.26). Pea ʻe fakamovetevete kimoutolu ki he ngaahi kakai (v.27) Ko ʻenau angahala ʻoku totonu ai honau tautea. Ko honau fakaheeʻi ko e tala fakapalofia ia, ki honau fakamovetevete pea naʻe fakahoko ia ki ʻIsileli ʻi he 722 mo e 586 K.M. Pea nau tafoki mei he ʻOtua moʻuí ki he ʻotua mate. ʻOku ke fiemaʻu ke ke ʻilo ʻa e ʻOtuá? Naʻe palomesi ʻa e ʻOtuá ki ʻIsileli, ka nau ka kumi ange kiate Ia, kuopau ke nau faiʻaki ʻenau kumí, ʻaki ʻa e kotoa honau lotó, mo e kotoa honau laumalié. Ko e ʻOtuá ʻoku ala maʻu, pea ʻoku Ne finangalo ke ʻiloʻi Ia, ka ʻoku tau fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ia. Fai ʻetau ngāue pe mo e lotu himí pea ʻalu fakataha mo e liʻoa moʻoni hotau lotó. Pea hangē ko e lau ʻa Hepelu 11:6 “…he ko ia ʻoku ʻunuʻunu ki he ʻOtuá kuopau ʻoku ne tui ʻoku ʻi ai Ia, pea te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu, ʻoku kumi hakili kiate ia”, ʻE fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻakinautolu ʻoku tulimui ʻenau fetuʻutaki ange kiate iá. ʻʻOku tau faʻa ofo ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻi he tufakanga ʻo kinautolu ʻoku ʻikai ke nau fanongo kia Sīsū pe ʻi ai ha Tohitapu ke lau ka ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he ʻOtuá kia kitautolu, ko kinautolu kotoa ʻoku faitotonu ʻo kumi kiate Ia, ʻoku nau ngāue ʻi he tui ʻo ʻilo ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau maʻu, ʻe fakapaleʻi kinautolu ʻi hoʻo tala ʻa e kosipeli ki ha taha kehe, mo fakalotolahiʻi kinautolu, ke nau faitotonu, mo tōtoōivi ʻi heʻenau fekumi ki he moʻoni, he ko kinautolu kuo fanongo ki he kosipeli ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku nau fatongia ʻaki hono tataki ʻa e meʻa kuo nau fanongo ki aí. Pea ko e Moʻui Foʻou ko honau fatongia ia, ko hono tataki ʻo Kalaisi mo moʻui ʻaki, ko e faʻifaʻitakiʻanga ki he kakai kehé ʻa e moʻui ko ē kuo teʻeki mamata ki ai ha taha ia, he ko ia ʻoku ʻia Kalaisí te ne lava ʻo maʻu.

Saturday, 25 February 2017

Tokonaki 25 Fepueli, 2017

TEUT 4:21-24 ; 1:37 ; 3:25 ; 9:3 ; EKI 24:17 ; HEP 12:29

Teutalonome 4:21-24
"21Pea na‘e ‘ita foki ‘a Sihova kiate au koe‘uhi ko kimoutolu, ‘o ne fuakava ‘e ‘ikai te u a‘a atu ‘i Soatani, ‘o ‘ikai te u hū ki he fonua lelei na, ‘a ia ‘oku foaki atu ‘e Sihova ko ho ‘Otua mo‘ao tofi‘a. 22Ka ko au te u mate ‘i he fonua ni: tokua ‘e ‘ikai te u laka atu au ‘i Soatani na: ka ko kimoutolu te mou laka atu ‘o ma‘u ‘a e fonua lelei ko ena. 23Mou lamasi kimoutolu, na‘a ngalo ‘a e kovinānite ‘a Sihova ko homou ‘Otua, ‘a ia na‘a ne fai mo kimoutolu, ‘o mou ngaohi ma‘amoutolu ha tamapua, ko e fakatatau ‘o ha me‘a kuo tapui ‘e Sihova ko ho ‘Otua. 24He ko e ‘Eiki ko homou ‘Otua ko e afi faka‘auha: ko e ‘Otua fua‘a ia."

Teutalonome 1:37
"37Na‘e tuputāmaki foki ‘a e ‘Eiki kiate au, koe‘uhi ko kimoutolu, ‘o ne folofola mai, Ko koe foki ‘e ‘ikai te ke hū ki ai."

Teutalonome 3:25
"25Ka u a‘a atu mu‘a, ‘o mamata ki he fonua lelei ‘i he kauvai ‘o Soatani na, ‘a e mo‘unga lelei na mo Lepanoni"

Teutalaonome 9:3
"3Ko ia ke ke ‘ilo he ‘aho ni ko Sihova ko ho ‘Otua, ko ia ia ‘oku hā‘ele mu‘omu‘a ‘iate koe ko e afi faka‘auha; ko ia ia te ne faka‘auha kinautolu, pea ko ia ia te ne ha‘aki kinautolu ‘i ho ‘ao: ko ia te ke kapusi ai kinautolu, mo ‘ai ke nau ‘auha vave, ‘o hangē ko ‘ene folofola kiate koe."

'Ekisoto 24:17
"17Pea ko e hā ‘a e kolōlia ‘o Sihova na‘e hangē ko e afi faka‘auha ‘i he tumutumu‘i mo‘unga ‘i he sio ki ai ‘a ha‘a ‘Isileli"

Hepelu 12:29
"29he ko hotau ‘Otua ko e afi faka‘auha."

“Ka ko au teu mate ʻi he fonua ni”. ʻOku fēfē hono faingataʻa ʻo e lea ni ʻi hono ʻai kia Mosese. Naʻa ne fakalotolahiʻi ʻa e kakaí, ke nau hū ki he fonua tatau, ka koia ia, heʻikai hū ia ki ai. Pea naʻe naʻinaʻi ʻa Mosese ki he kakaí, telia naʻa ngalo ʻa e kovinanite kuo nau fai mo Sihová ʻo ngaohi ai ha tamapua, ʻa e meʻa kuo tapui ʻe he ʻOtuá. He ko honau ʻOtuá, ko e afi fakaʻauha, koeʻuhi ko ia ʻoku ʻulungaanga haohaoa, pea ʻoku ne fehiʻa ʻi he angahala, pea ʻoku ʻikai ke Ne lava ʻo tali ʻakinautolu ʻoku fai angahalá. Ko e angahala ʻa Mosese, kuo taʻofi ai ia mei he hū ki he fonua ʻo e talaʻofa. Pea ʻikai ha feilaulau, ke ne lava ʻo toʻo ʻa e fakamaau. Ko e angahalá ʻoku ne taʻofi kitautolu mei he hū ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ka ko Sīsū Kalaisi kuo ne totongi ʻ a e tautea maʻa ʻetau angahalá, pea Ne toʻo ʻa e fakamaau taʻengata ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa ʻene pekia mamahi ʻi he funga kolosí. Tui falala kia Sīsū Kalaisi, pea te Ne fakahaofi ko e mei he houhau taʻengata ʻa e ʻOtuá, pea te Ne fakaʻatā koe, ke kamata ha fetuʻutaki fakahangatonu mo Ia ʻi he momeniti kotoa pe, ʻi ha feituʻu pe

Ko e fuaʻa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, ʻo mahino mei ai ʻa e mahuʻinga’ia ʻa e ʻOtuá ʻi he tangata, neongo ʻene angahalá, ʻo hangē ko e mahuʻinga ki he ongo meʻa malí, ʻena fetauhiʻaki ʻa hono vā ke maʻa. ʻOku mahulu atu ʻa e ʻOtua, ʻo ʻene tokanga ʻe Ia ki hono kakaí, pea neongo ʻoku hā fefeka, ka ko ʻene ʻofá ʻoku lahi ki hono kakaí, kae tatau pe ʻoku ʻi ai ʻa hono fuʻu toʻukupu ke Ne tauteaʻi ʻakinautolu ʻoku fakatupuʻita kiate Iá, ʻo tefito ki heʻene lotú, he ko hono ʻulungaanga makehe ʻa e fuaʻá, tuʻunga ʻi heʻene ʻofá. Koia ai, ko e afi fakaʻauha Ia ʻi Heʻene houhau, ʻo fakafepakiʻi ʻa e kau angahalá, ʻa hono fakamanavahe, mo e fakaʻauha. He ko e houhau kakaha te ne keina ʻa e ngaahi fili (Hep 10:27). Ko e afi fakaʻauha, ko e houhau ia ʻa e ʻOtuá, ʻoku fakamaʻu kia kinautolu pe, ʻoku nofoʻaki fai angahala, kuo feʻunga kinautolu ki he fakaʻauha (! Kol 3:13 ; Ais 27:4). Pea ʻi he Fuakava Foʻou, ʻoku tau ʻilo ai pē ʻa e meʻa tatau, ʻa e mahuʻinga, ke tauhi ʻa e ʻOtuá, mo e ʻapasia, mo e fakaʻapaʻapa moʻoni (Hep 12:28,29) koeʻuhi ko hotau ʻOtuá Ia, mo e fiefia ʻi he maama ko ia, ko e tauhi kiate Ia ʻo fai tonunga. He koe afi fakaʻauha kia kinautolu ʻoku fakatupuʻitá.

Friday, 24 February 2017

Falaite 24 Fepueli, 2017

TEUT 4:14-20 ; 5:8 ; 17:3 ; EKI 20:4,5; 1 TUʻI 8:51 ; SELE 11:4 ; LOM 1:23-25


Teutalonome 4:14-20
"14Pea na‘a ne fekau au ‘i he taimi ko ia ke ako kiate kimoutolu ha ngaahi tu‘utu‘uni mo konisitūtone, ke mau fai ki ai ‘i he fonua ‘oku mou laka atu ki ai ke ma‘u. 15Ko ia, ke mou lamalama ‘aupito homou laumālie, he na‘e ‘ikai te mou momo‘i sio ki ha ‘ata‘i me‘a ‘i he ‘aho na‘e folofola mei ai ‘e Sihova kiate kimoutolu ‘i Hōlepi mei he loto afi: 16na‘a ‘iloange te mou fakalielia‘i kimoutolu, ‘o mou ngaohi ma‘amoutolu ha tamapua, ko e fakatātā ‘o ha me‘a, ko e tatau ‘o ha tangata pe fefine, 17ko e tatau ‘o ha manu ‘o e fonua, ko e tatau ‘o ha manu kapakau ‘oku puna ‘i he ‘atā, 18ko e tatau ‘o ha me‘a ‘oku totolo ‘i he kelekele, ko e tatau ‘o ha ika ‘oku ‘i he vai ‘i lolofonua. 19Pea na‘a ke tāngaki ho mata ki langi, pea ke sio ki he la‘ā mo e māhina mo e ngaahi fetu‘u, ‘a e hōsitē kotoa ‘o langi; pea na‘a tohoaki ai koe, ‘o ke lotu ki ai mo tauhia; ‘osi, ko e me‘a ia kuo vahe ‘e he ‘Eiki ko ho ‘Otua ki he ngaahi kakai kotoa ‘i lalo langi. 20Ka ko kimoutolu kuo to‘o ‘e Sihova, pea kuo ne ‘omi mei he fōnise haka ‘aione, mei ‘Isipite, ke mou nofo ko hono kakai tofi‘a, ‘o hangē ko ia he ‘aho ni."

Teutalonome 5:8
"8‘Oua te ke ngaohi ma‘au ha tamapua, ha momo‘i fakatātā ‘o ha me‘a ‘o e langi ‘i ‘olunga na, pe ‘o māmani ‘i lalo ni, pe ‘o e tahi ‘i lolofonua"

Teutalonome 17:3
"3‘O ‘alu ‘o tauhi ‘otua kehe, ‘o punou ki ai, pe ki he la‘ā, pe ki he māhina, pe ki he hōsitē kotoa ‘o langi, ‘a ia ko e me‘a na‘e ‘ikai te u tu‘utu‘uni; 4pea ‘e fakapā kiate koe, pea ke fanongo ki ai, pea te ke ‘eke ke mahu‘ingamālie, pea ka ‘iloange ‘oku mo‘oni, pea pau ‘a e me‘a, ‘a e fai ‘a e fakalielia ko ia ‘i ‘Isileli"

'Ekisoto 20:4,5
"4‘Oua te ke ngaohi ma‘au ha tamapua, pe ha momo‘i fakatātā ‘o ha me‘a ‘o e langi ‘i ‘olunga na, pe ‘o māmani ‘i lalo ni, pe ‘o e tahi ‘i lolofonua. 5‘Oua te ke hū ki ai, pea ‘oua te ke tauhi ki ai, he ko Au Sihova ko ho ‘Otua ko e ‘Otua fua‘a au; ‘oku ou ‘eke ‘a e kovi ‘a e mātu‘a ki he fānau, ‘o a‘u ki he tolu mo e faa‘i to‘utangata, ‘a kinautolu ‘oku fakafili mai"

1 Tu'i 8:51
"51he ko ho kakai kinautolu, mo ho tofi‘a, ‘a ia na‘a ke ‘omi mei ‘Isipite, mei he loto fōnise haka ‘aione."

Selemaia 11:4
"4‘a ia na‘a ku tu‘utu‘uni ki ho‘omou ngaahi kui ‘i he taimi na‘a ku fakahao mai kinautolu mei he fonua ko ‘Isipite, mei he fōnise haka ‘aione, he‘eku pehē, Mou fakaongo ki hoku le‘o, pea mou fai ‘a e ngaahi me‘a ko ē, ‘a e me‘a fua pē kuo u tu‘utu‘uni atu: pea te mou toki hoko ko hoku kakai, pea te u hoko au ko homou ‘Otua"

Loma 1:23-25
"23Pea nau fetongi ‘a e lāngilangi ‘o e ‘Otua ta‘e‘auha ‘aki ‘a e fakatātā ‘i he tatau ‘o ha tangata ‘oku ‘auha, mo e ngaahi fa‘ahinga manupuna, mo e manu ve‘efā, mo e manu totolo. 24Ka hono ō ia na‘e tuku atu ai kinautolu ‘e he ‘Otua ke nau fou ‘i he ngaahi holi ‘o honau loto, ‘o a‘usia ‘a e anga ‘uli; ko ia na‘e fakalielia‘i honau sino ‘i he‘enau feangai, 25he fa‘ahinga ko ia na‘a nau tuku ‘a e mo‘oni ‘a e ‘Otua, ka nau fai‘aki ‘a e koto loi; ‘o nau lotu mo tauhi ki he me‘a kuo ngaohi, ‘o laka ‘iate ia na‘a ne ngaohi, ‘a ‘Ene ‘Afio ‘oku ‘o‘ona ‘a e fakamālō ‘o lauikuonga. ‘Ēmeni."

Ko e ʻOtua fuaʻa mo pelepelengesi ʻoku tau tauhi ki aí. Pea ko ʻene pelepelengesi ko e ʻikai ha meʻa ʻe taʻeʻafio ki ai ʻa hono fofonga, he ʻoku Ne moʻui mo toputapu pea ke tau ʻapasia kiate ia ko e ʻOtua taʻengata mo maʻoniʻoni. Naʻe fai ʻa Mosese hono fakamanatu ki he kakai, ʻ a e fakahā meʻa ʻa e ʻOtuá, naʻe hangē ha faiako kia kinautolu, ʻi heʻene fakahoko ʻa e lao (Eki 20:19). Ko e fakatokanga mamafa eni ki ʻIsileli, he na’e ʻikai ha fakamatala pe ko ha ʻata meʻa ʻoku fakafuo ko e ʻimisi ke aʻusia ʻa e lotolotonga ʻo e ʻOtuá ʻi Sainai (Eki 20:18). He talu mei muʻa, kuo teʻeki mamata ʻa ʻIsileli ʻi ha fotunga ʻo e ʻOtuá, pea heʻikai ke nau lava ʻo fakafofongaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻi ha toe founga ʻi ha tatau ʻo ha tangata, pe fefine. Neongo ko e kakai ia naʻe ngaohi kinautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá, ka naʻe ʻikai ha ʻimisi naʻe ngaohi ke tatau ʻo e tangata, ke nau lava ʻo fakafofongaʻi ʻa e ʻOtuá (Sen 1:26,27). Ko e ʻOtuá naʻe ʻikai ke ne fakamolemole ʻa e ngaahi fonua kehé, koeʻuhi ko ʻenau lotu ki he ʻaitolí. Naʻa ne folofola mahino ʻaki pe ʻe toloi pe ʻa e fakamaauʻi ʻo e ngaahi puleʻanga kehe ka ʻe vave mo kakato maʻa ʻIsileli koeʻuhi kuo ʻilo ʻe ʻIsileli Ia, ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. Kuopau ke tau manatuʻi ko e lotu ʻaitolí, ʻoku ʻikai totonu ke tauhi ʻa e ngaahi fakatātaá, takai ʻi he fale ʻoku sai pe ia, ka ko e maka, pe ʻakau, pe ukamea, ko e tuku ia ʻa e moʻui kovi kehe ia, mo e tui mo hono fai. Ko e fakafofongaʻi ʻo e ʻaitolí, ʻo hangē ko e tamate, ʻa e tau senitā pe ʻa e kita. Pea ʻi he taimi ko ē kuo ʻasi ai ʻa e ngaahi malohi, mo e ʻulungaanga ʻo e iviʻi tangata, pe ko ha manu, ʻoku fai leva ʻa e fakaʻapaʻapa, ʻo ʻikai ki he ʻOtuá naʻa ne fakatupu kinautolu, pea ko e ʻaitoli leva ia. Pea koeʻuhi ko e ʻOtua, kuo ne fakahaaʻi mahino pe ʻe Ia ʻi he hisitolia ʻo ʻIsileli, ko ʻIsileli ʻoku ʻikai ha fakamolemole, ki ha taha ʻoku ne lotu ki he taha, pe ko ha fuʻu ivi mafai. Ka ki he ʻOtua moʻoní tokotaha pe. Kāinga Moʻui Foʻou, ko e Moʻui Foʻou, ko Sihova tokotaha pe ʻoku ne tufa, tuʻu ʻia Kalaisi Sīsū, he naʻa ne huhuʻi ʻa e tangata, huhuʻi ʻa e māmaní. Huhuʻi ʻa e ngaahi langi, pea ko e mole ʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtua, mo e kakai kehe naʻe huhuʻi mo ia. Ko e mahuʻinga ia ʻetau ʻia Kalaisi, pea ʻoua te ke faʻiteliha, he kuo ʻosi huhuʻi, ko ho fakatau ia maʻae ʻOtuá, ko kitaua maʻae ʻOtuá tokotaha pe.

Thursday, 23 February 2017

Tu'apulelulu 23 Fepueli, 2017

TEUT 4:7-13; EKI 19:18; 34:28; 2 SAM 7:23; PALO 4:23; AIS 55:6; EFESO 6:4

Teutalonome 4:7-13
"7He ko e fe‘ia ha fu‘u pule‘anga ‘oku ai hanau ‘Otua ofi mai, ‘o hangē ko e ofi ‘a Sihova ko hotau ‘Otua ‘oka tau ka tautapa ki ai? 8Pea ko e fe‘ia ha fu‘u kakai ‘oku ai ha‘anau ngaahi tu‘utu‘uni mo konisitūtone totonu, ‘o hangē ko e lao ko ‘eni ‘a ia ‘oku ou tuku ‘i homou ‘ao he ‘aho ni? 9Kae sinoeme‘a ke ke tokanga kia koe, mo lamalama lahi ho laumālie ‘i he ‘aho kotoa pē ‘o ho‘o mo‘ui, na‘a ngalo ‘a e ngaahi me‘a ne māta‘i ‘e ho mata, pea na‘a mole ia mei ho loto; ka ke fakamatala ia ki ho‘o fānau, mo e fānau ‘a ho‘o fānau– 10‘a e ‘aho na‘a ke tu‘u ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘i Hōlepi, mo e folofola mai ‘a Sihova, Fakataha mai ‘a e kakai kiate au, ka u tuku ke nau ongo‘i ‘eku lea, ke nau ako ai ke ‘apasia kiate au lolotonga ‘oku nau mo‘ui ‘i he funga kelekele, pea ke nau ako ‘enau fānau. 11Pea na‘a mou ‘unu‘unu mai, ‘o mou tutu‘u ‘i he lalo mo‘unga; pea na‘e vela ‘a e mo‘unga ‘i he afi ‘o a‘u ki he loto langi; ai mo e fakapo‘uli, ‘a e loa, mo e po‘uli matolu. 12Pea na‘e folofola ‘a Sihova kiate kimoutolu mei he loto afi: ko e le‘o ‘o e ngaahi lea na‘a mou ongo‘i, ka na‘e ‘ikai te mou sio ha ‘ata‘i me‘a, ko e le‘o pē. 13Pea na‘a ne fakamatala kiate kimoutolu ‘ene fuakava, ‘a ia na‘a ne tu‘utu‘uni ke mou fai ki ai, ‘a e Hongofulu‘i Fekau: ‘o ne tohi ‘i ha ongo makatohi."

'Ekisoto 19:18
"18Pea ko e mo‘unga ko Sainai ko e koto kohu fua pē, koe‘uhi ko e hā‘ele ki ai ‘a Sihova ‘i he afi; pea na‘e ‘alu hake ‘a e kohu ‘o hangē ko e kohu ‘o e fōnise, pea na‘e tete lahi ‘a e kakai kotoa."

'Ekisoto 34:28
"28Pea na‘a ne ‘i he potu ko ia mo e ‘Eiki ‘i he ‘aho ‘e fāngofulu mo e pō ‘e fāngofulu; na‘e ‘ikai te ne kai ai ha me‘akai, pe inu ha vai. Pea na‘a ne tohi ‘i he ongo maka tohi ‘a e ngaahi lea ‘o e kovinānite, ‘a e Fekau ‘e Hongofulu."

2 Samiuela 7:23
"23Pea ko e fe‘ia ha fo‘i kakai ‘i māmani hangē ko ho kakai, hangē ko ‘Isileli, ‘a ia na‘e hā‘ele atu ‘a e ‘Otua ke huhu‘i mōno kakai, pea ke ne fakaai hano huafa, pea ke fai me‘a lalahi ma‘amoutolu, mo e ngaahi me‘a fakailifia ma‘a ho fonua, ‘i he ‘ao ‘o ho kakai, ‘a ia na‘a ke huhu‘i ma‘au mei ‘Isipite, ‘a e ngaahi pule‘anga mo honau ngaahi ‘otua?"

Palovepi 4:23
"23‘I he me‘a kotoa ‘oku ke tauhi, mu‘omu‘a ‘a e lama ‘o ho loto, He ‘oku founga mei ai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku ‘asi ‘i he mo‘ui."

'Aisea 55:6
"6Vivili ki he ‘Eiki lolotonga ‘oku ala ma‘u, Ui kiate ia lolotonga ‘ene kei ofi"

'Efeso 6:4
"4Pea ko kimoutolu ‘a e ngaahi tamai, ‘oua te mou faka‘ita‘i ho‘omou fānau; kae akonekina ‘aki ‘a e tautea mo e valoki ‘a e ‘Eiki."

Ko Sihova ko hotau ʻOtua, taʻe ʻi ai hano tatau, mo faingofua taha ke feohi mo Ia, pea ʻoku ne ʻafioʻi kitautolu, mo ʻetau meʻa kotoa pe, ʻo aʻu ki ha faʻahinga faingataʻa ʻoku tau tofanga ai, ko ia hotau tokoni ofi taha. Feohi mo Ia, ka kuo teʻeki te ke feohi mo Ia, tui kia Kalaisi leva, he ko ia ʻa e matapā ʻo e feohi mo e ʻOtuá.

Ko e meʻa ni, ko e ngaahi lao naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli, ʻoku kei fakahoko pe ia ki he kau kalisitiane ʻo e ʻaho ni? Ko e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, naʻe palani ia, ke tatakiʻaki ʻa e kakai kotoa pe, ki he sipinga moʻui ʻoku moʻui lelei, ʻoku angatonu, mo liʻoa ki he ʻOtuá. Pea ko ʻenau taumuʻa ʻa e ngaahi laó, ke tuhumai ʻa e angahalá, ʻa e ngaahi angahala tuʻumaú, mo fakahaaʻi mai ʻa e founga lelei, ke fefaʻuhi ʻaki mo e angahalá. Ko e fekau ʻe hongofulú, ko e uho ia ʻo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, ʻoku kei fakahoko pe ia he ʻaho ni. Ko e talu ia mei he taʻu ʻe 3,000 kuohilí, pea koeʻuhi ʻoku nau tuʻuaki ha toʻonga moʻui, ʻoku fakamoʻoni mai ki ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku nau fakamatatal’i haohaoa mai, ko hai ʻa e ʻOtuá, pea mo anga fēfē ʻene fiemaʻu ʻa e kakaí ke nau moʻui. 


Naʻe toe ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lao kehe, ʻi he tafaʻaki pe ʻo e fekau ʻe 10. Ka ʻoku mahuʻinga eni? Naʻe ʻikai ke ʻomai ʻe he ʻOtuá ha lao ʻo taʻe ʻi ai hano taumuʻa. Ka neongo ia ko e lao ko eni ʻoku tau lave ki ai, te tau lava ʻo lau ia ʻi he penitatiuke (ko e ʻuluaki tohi ia ʻe nima ʻi he tohitapu). ʻOku nau hanga ʻo tataki ʻa e kakai ʻo e taimi ko iá, mo ʻenau sivilaisé. Neongo ʻoku ʻi ai ʻa e lao ia ai ʻe ʻikai fakahoko ia kiate kitautolu. Ko e sipinga, ko e kau kalisitiane ʻoku ʻikai ke nau toe fai ʻa e feilaulau monumanu ʻi he lotú. He ko e moʻoni naʻe muimui ʻi he ngaahi feilaulau. Ko e fakamolemole angahala, mo e fakamālō ki he ʻOtuá, ka ko e feilaulau ko iá, ko e tuhu mai ki he feilaulau naʻe fai maʻa kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi. Pea ʻoku talamai ʻe he Fuakava Foʻoú, ko e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ngaahi lao ʻo e Fuakava Motuʻa kia kitautolu ke tau ʻilo ʻetau ngaahi angahala mo fakatonutonu ʻetau fehalaaki, kuo toʻo ʻe Sīsū ia ʻetau ngaahi angahala, pea ko Ia pe ʻa e tokotaha, ke tau fakasipinga ki ai, mo muimui ai, he ko Ia pe tokotaha naʻe talangofua haohaoa ki he laó, ʻo Ne sipingaʻi ʻa e taumuʻa moʻoni ʻo e moʻuí. Ko hotau ʻia Kalaisi, ke tau muimui kiate ia ʻi he meʻa kotoa pe, pea heʻikai ngalo ha meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolu.

Wednesday, 22 February 2017

Pulelulu 22 Fepueli, 2017

TEUT 4:1-6 ; 12:32 ; 30:15-20 ; SIOS 1:7 ; LOM 10:4,5 ; MT 5:17

Teutalonome 4:1-6
"1PEA ko eni, ‘e ‘Isileli, ke ke tokanga ki he ngaahi tu‘utu‘uni mo konisitūtone, ‘a ia ‘oku ou ako ni kiate kimoutolu, ke fai ki ai; koe‘uhi ke mou mo‘ui, pea ke mou hū, ‘o ma‘u ‘a e fonua ‘oku foaki atu ‘e Sihova, ko e ‘Otua ‘o ho‘omou ngaahi kui. 2‘E ‘ikai te mou fakalahi, pea ‘e ‘ikai te mou fakasi‘isi‘i ki he me‘a ‘oku ou tu‘utu‘uni atu, ‘i ho‘omou tauhi ‘a e ngaahi fekau ‘a Sihova ko homou ‘Otua, ‘a ia ‘oku ou kouna atu. 3Ko homou mata na‘e māta‘i ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Sihova ‘ia Peali-Peoli: he ‘ilonga ha tangata na‘e muimui kia Peali-Peoli kuo faka‘auha ia ‘e Sihova ko ho ‘Otua mei ho lotolotonga. 4Ka ko kimoutolu na‘e pīkitai kia Sihova ko homou ‘Otua ‘oku mou mo‘ui kotoa pē he ‘aho ni. 5Vakai, kuo u ako kiate kimoutolu ha ngaahi tu‘utu‘uni mo konisitūtone, ‘o hangē ko hoku fekau ‘e Sihova ko hoku ‘Otua, ke mou fai hangē ko ia ‘i he fonua ‘oku mou ‘alu ki ai ke ma‘u. 6Ko ia mou tauhi ia, mo fai ki ai; he ko ho‘omou ngali poto ia, mo ho‘omou ngali ‘atamai ‘i he vakai ‘a e ngaahi kakai, ‘a ia te nau fanongo ki he koto tu‘utu‘uni ni, pea te nau pehē, Tā ko e fu‘u pule‘anga ni ko e kakai poto mo ‘atamai."

Teutalonome 12:32
"32‘Ilonga ha me‘a ‘oku ou tu‘utu‘uni atu, te mou tokanga ke fai ia: tapu ho‘o fakalahi ki ai, pea tapu ho‘o fakasi‘isi‘i ki ai."

Teutalonome 30:15-20
"15Vakai, kuo u tuku ‘i ho ‘ao he ‘aho ni ‘a e mo‘ui mo e lelei, pea mo e mate mo e kovi; 16he‘eku fekau koe he ‘aho ni ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otua, ke fou ‘i hono hala, pea ke tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo fekau, mo konisitūtone, ka ke mo‘ui mo tupu, pea ke tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘i he fonua ‘oku ke ‘alu ki ai ke ma‘u. 17Ka ‘o kapau ‘e hanga kehe ho loto, ‘o ‘ikai te ke fakaongoongo, kae tohoaki koe, mo ke lotu ki ha ngaahi ‘otua kehe, mo tauhi ki ai; 18‘oku ou fakapapau kiate kimoutolu he ‘aho ni te mou mātu‘aki mole ai; ‘e ‘ikai fakalahi homou taimi ‘i he kelekele ‘oku mou a‘a ‘i Soatani, ke hū ki ai ‘o ma‘u. 19‘Oku ou ui ni ki langi mo māmani ke hopo he ‘aho ni mo kimoutolu, ke fakamo‘oni kuo u fokotu‘u ‘i ho ‘ao ‘a e mo‘ui mo e mate, ‘a e monū mo e mala: ko ia ke ke fili ki he mo‘ui ka ke mo‘ui, ‘a koe mo ho hako, 20ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otua, ke fakaongo ki hono le‘o, pea ke pīkitai kiate ia: he ko ia ia ho‘o mo‘ui‘anga, mo e lōloa‘anga ‘o ho ngaahi ‘aho: ka ke nofo ‘i he kelekele na‘e fuakava ai ‘e Sihova ki ho tupu‘anga, kia ‘Epalahame, kia ‘Aisake, pea kia Sēkope, ke ‘atu mo‘onautolu."

Siosiua 1:7
"7Kehe pē ke ke lototo‘a, mo ke tu‘u kalikali ‘aupito, ‘o tokanga ke fai ki hono kotoa ‘o e lao, ‘a ia na‘e tu‘utu‘uni atu ‘e Mōsese ko ‘eku sevāniti: ‘oua te ke afe mei ai ki he to‘omata‘u pe ki he to‘ohema, koe‘uhi ke ke fai fakapotopoto ‘i he me‘a kotoa pē te ke ‘alu ki ai."

Loma 10:4-5
"4He ko Kalaisi ko e fakangata ia ‘o e lao, kae mā‘oni‘oni ‘a e tangata kotoa pē ‘oku tui. 5He 'oku tohi ‘e Mōsese, Ko e me‘a ki he mā‘oni‘oni ‘oku mei he Lao, ko e tangata kuo fai ia te ne mo‘ui ai"

Matiu 5:17
"17‘Oua te mou mahalo kuo u ha‘u ke tāmate‘i ‘a e Lao, pe ko e Tohi Palōfita: na‘e ‘ikai te u ha‘u ke tāmate‘i, ka ke fakakakato."

Ko e fekau ʻa Mosese ke talangofua ki ai. Ko e akonakí ke fanongo ki ai, pea mo e fakalotolahi ke talangofua ki ai (5:1) ka mou moʻui ʻi hono kehekehe. Ko Mosese naʻe ʻikai ke lava ʻo hū ki he fonua (v. 22). Ka maʻae kakai ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá maʻa kinautolu ʻa ʻene laó, naʻe palani ia maʻa ʻenau lelei, ʻaki ʻa e talangofua ki he lao, ke lava ʻa e kakaí ke aʻusia ʻa e moʻui faifua (tuʻumalie) (6:1-3). “ʻE ʻikai ke mou fakalahi, pea ʻe ʻikai ke mou fakasiʻisiʻi”, ki ʻIsileli, ke nau ako ke nau moʻui ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko ʻenau feinga ke fakatonuhiaʻi ʻenau talangataʻá, pe fakaʻuhingaʻi ʻa e mahino ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo mamaʻo mei heʻene moʻoni (Fakaha 22:18,19) Ko hono fakalea ʻe tahá, ke ʻoua ʻe toʻo, pe tanaki ha meʻa ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Ko e ngaahi lao ko eni, ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, pea kuo kakato. ʻE anga fēfē ke lava ʻe ha taha ʻoku fakangatangata hono potó, mo ʻene ʻiló, ʻo angaʻi ʻa e fekau haohaoa ʻa e ʻOtuá? Ko e tanaki ki he ngaahi lao, ko hono ʻai kinautolu ko e kavenga, pea ko hono toʻo ha meʻa mei he ngaahi lao, ko hono ʻai ia kinautolu ke taʻekakato. Ko e ngaahi lao, ʻoku kei tuʻu pe taʻeliliu. Ko hono liliu ʻa e lao ʻa e ʻOtuá, ko e tuʻunga mafai ʻo maʻolunga ia ʻi he ʻOtuá na ʻa ne poaki mai ʻa e laó (Mt 5:17-19) ; 15:3-9). Ko e kau taki lotu ʻi he taimi ʻo Sīsū Kalaisi, naʻa nau fai pehē ʻo nau hiki ʻenautolu ʻenau lao pe ʻanautolu ʻo levolo tatau mo e ʻOtuá. Pea naʻe valokiʻi kinautolu ʻe Sīsū ʻi heʻenau fai peheé (Mt 23:1-4). Ko e moʻui ʻaki ʻa e tui ki he ʻOtuá, naʻe fokotuʻu leva ʻe he kau Siú honau anga mo ʻenau tala tuku fakaholó, ʻaki ʻenau tānaki ki he lao ʻa e ʻOtuá, ko ʻenau feinga ke tali kinautolu ʻi ha fofonga ʻo e ʻOtuá. Ko e feinga ʻa e tangatá ʻoku taʻemoʻoni, pea ʻikai lava ʻo liliu ʻa e maʻoniʻoní kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e tuí, ko e hala pe ia ʻe taha ki he fakamoʻuí, ko ʻene haohaoa leva ia. ʻOku taʻemalava ke tau toe fai ha meʻa, ʻaki hotau nimá ke maʻu ʻaki ʻa e fakamoʻui ko e meʻaʻofa. Ko Kalaisi ko e ngataʻanga ia ʻo e laó ʻi he founga ʻe ua. ʻOku ne fakakakato ʻa e taumuʻa, mo e kaveinga ʻo e laó (Mt 5:17) Naʻa ne fakatātaaʻi haohaoa ʻa e fiemaʻu ʻa e ʻOtuá ki he māmaní. Pea ko ia pe ʻa e ngataʻanga, ʻo hono fakafehoanaki kia Kalaisí. Ko e laó ʻoku ʻikai hano mafai, pe ivi ki he fakamoʻuí, he ʻoku tuʻu kotoa ʻa e fakamoʻuí ʻia Kalaisi. Maʻu ia maʻau.

Tuesday, 21 February 2017

Tusite 21 Fepueli, 2017

TEUT 3:21-29; 1:29,37; 4:22; 34:6; EKI 15:11; NOM 27:12; 18:23; SA 86:8

Teutalonome 3:21-29
"21Pea na‘a ku kouna ‘a Siosiua ‘i he taimi ko ia, ‘o pehē, Kuo māta‘i ‘e ho mata ‘a e me‘a kotoa kuo fai ‘e Sihova ko homou ‘Otua ki he ongo tu‘i ko eni: ‘e pehē mo e fai ‘a Sihova ki he ngaahi pule‘anga na ‘oku ke a‘a atu ki ai. 22‘E ‘ikai ha‘amou manavahē kiate kinautolu, he ko Sihova ko homou ‘Otua, ko ia ia ‘oku ne tau ma‘amoutolu. 23Pea u kōlenga ki he ‘Eiki ‘i he taimi ko ia, ‘o pehē, 24‘Ātonai Sihova ē, ko eni kuo ke kamata ke fakahā ki ho‘o tamaio‘eiki ko au ho fotu, mo ho nima māfimafi; he ko hai ha ‘Otua ‘i langi pe ‘i māmani te ne mafakamatala ho‘o ngaahi ngāue, mo ho fu‘u mafi na? 25Ka u a‘a atu mu‘a, ‘o mamata ki he fonua lelei ‘i he kauvai ‘o Soatani na, ‘a e mo‘unga lelei na mo Lepanoni. 26Ka na‘e tuputāmaki ‘a Sihova kiate au koe‘uhi ko kimoutolu, pea na‘e ‘ikai te ne tali au: ka ne folofola kiate au, Ma‘u ā; ‘oua te ke toe lea kiate au ‘i he me‘a ko ē. 27‘Alu hake ki funga Pīsika, pea hanga atu ho mata ki lulunga, mo tokelau, mo tonga, mo hahake, ‘o vakai ‘aki ho mata: he ‘e ‘ikai te ke a‘a ‘i Soatani na. 28Ka ke fekau ‘a Siosiua, pea poupou ia, mo tokoni‘i: he ko ia ia te ne laka atu ‘i he ‘ao ‘o e kakai ni, pea ko ia ia te ne fakatofi‘a ‘aki kinautolu ‘a e fonua te ke mamata ki ai.
29Ko ia na‘a tau nofo ‘i he vaha‘a mo‘unga ‘i he hāngai ki Pete-peoli."

Teutalonome 1:29, 37
"29Pea u pehē kiate kimoutolu, ‘Oua te mou teki, pea ‘oua te mou toka ilifia kiate kinautolu. 37Na‘e tuputāmaki foki ‘a e ‘Eiki kiate au, koe‘uhi ko kimoutolu, ‘o ne folofola mai, Ko koe foki ‘e ‘ikai te ke hū ki ai."

Teutalonome 4:22
"22Ka ko au te u mate ‘i he fonua ni: tokua ‘e ‘ikai te u laka atu au ‘i Soatani na: ka ko kimoutolu te mou laka atu ‘o ma‘u ‘a e fonua lelei ko ena."

Teutalonome 34:6
"6Pea na‘a Ne tanu ia ‘i he tele‘a, ‘i he fonua ‘o Moape, ‘o hanga ki Pete-Peoli: ka ‘oku ‘ikai ‘ilo ha taha ki hono fa‘itoka ‘o a‘u ki he ‘aho ni."

'Ekisoto 15:11
"11Ko hai ‘i he ngaahi ‘otua ‘oku tatau mo koe, ‘e Sihova? Ko hai ‘oku tatau mo koe, ko e lāngilangi‘ia ‘i he mā‘oni‘oni, Ko e manavahē‘ia ‘i he fakamālō, ko e fai me‘a fakaofo?"

Nomipa 27:12
"12Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Mōsese, ‘Alu hake ki he mo‘unga ko eni ko ‘Apalemi, ‘o sio ki he fonua kuo u foaki ki ha‘a ‘Isileli."

Nomipa 18:23
"23Ka ‘e fai ‘e Līvai ia ‘a e ngāue ‘o e Tēniti Fe‘iloaki‘anga, pea ‘e fua ‘e kinautolu ‘enau hia: ko e tu‘utu‘uni ta‘engata ia, ‘o fai ki ai ‘i he ngaahi to‘utangata ‘amui; ‘e ‘ikai ‘aupito vahe hanau tofi‘a ‘i he lotolotonga ‘o ha‘a ‘Isileli"

Saame 86:8
"8‘Oku ‘ikai ha taha ‘i ha‘a ‘Otua ‘oku tatau, ‘Ātonai, mo Koe; Pea ‘oku ‘ikai ha ngāue ‘e tatau mo ho‘o ngāue."

Ko hono fakalotolahiʻi ʻe Mosese ʻa Siosiua, mo lotu ha ngofua ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ko Siosiuá, ko e taha ʻo e kau muʻaki asiasi, fakataha mo Kelepi, pea kuo ne sio ʻi he fonua ko Kenaní, pea te ne malava ʻo ngāueʻaki ʻene ʻilo ko iá, ke teuteuʻi ʻaki ha kongakau ki he fonuá pea ko Siosiua foki, kuo ne fakamoʻoni ʻa e ngaahi ikuna ʻa Sihova, ʻi he fakahahake ʻo Soataní. Ko e ngaahi aʻusia ko iá, ʻoku ne fakalotolahiʻi ia, ʻi haʻane taki atu ʻa ʻIsileli, ke nau kolosi ʻi he vaitafe Soataní. Naʻe lotu ʻa Mosese ki he ʻOtuá, ke aʻa atu ʻi Soatani ʻo mamata he fonua ʻo e talaʻofá, ka naʻe fakafisi ʻa e ʻOtuá ke tali ʻa e lotu ʻa Mosesé, naʻe ʻikai koeʻuhi kuo mole ʻa e tui ʻa Mosesé, ka koeʻuhi ne talangataʻa ʻa Mosese ki he ʻOtuá ,ʻi he ʻikai ke ne ha maʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e kakaí (Nom 20:12) pea tapuhala. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Mosese, ke fakahā kia Siosiua ko e taki foʻoú ia, pea ke fakalotolahiʻi ia ki hono fatongia foʻoú. Ko e sipinga lelei ki he ngaahi siasi, mo e ngaahi fakatahaʻangá, he kuo pau ke fetongi ʻa e kau takí. Ko e taki leleí, ke ne teuteuʻi ʻa e kakai ki he ngāue, kuo pau ke akoʻi ki he fiemaʻu ʻa e tuʻunga takí, pea ke fakatokangaʻi foki ʻa e ngaahi founga, ke fakalotolahi ai kinautolú. Ko e takí, kuo pau ke akoʻi ʻi he tafaʻaki kotoa pe. Kaekehe, ko e meesi, ʻoku tuifio, mo e houhau ʻi he ngaahi meʻa lahi. 1. Naʻe fakalongolongoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e laumalie ʻo Mosesé ʻi he tuʻutuʻu ni naʻa ne fai kia Mosesé pea ko e ivi fakaʻotuá naʻa ne fai ʻa e fakahoko ‘a Mosese pea mo e finangalo ‘o e Otua.2. Naʻe ‘ai ‘e he ‘Otua ‘o langilangi ‘I he lotu ‘a Mosese, ke ‘oua ‘e pipiki ‘i he ‘ene kole. 3. Naʻe palomesi ʻa e ʻOtuá kia Mosese, te ne sio ki Kenani, mei he moʻunga Pisika. ʻOku totonu ke ʻoua te ne maʻu ha koloa mei ai ka ne maʻu pe ʻa e fiemalie, he kuo sio ki ai, he ko e kau tui kotoa pe ʻo e māmaní, ʻoku nau sio pe ki hevani mei he mamaʻó. 4. Naʻa ne teuʻi ʻa Mosese, ko e tokotaha ia ʻoku totonu, ke ne fua takai ʻa e langilangi ʻo e ngāue, ʻi hono lotó ke ʻomai ʻa ʻIsileli ʻo fakanofonofo ʻi Kenani. Ko e fiemalie ia ki hono ngaahi kaumeʻa ʻi he siasí, ʻi he taimi te nau mate aí, pea nau ʻalu ke sio ki he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻoku hoko atu pe, ʻi he taimi ʻoku nau fakalongolongo ai ʻi he kelekelé. Ko hotau Sīsuú ʻa e fiemalieʻanga ʻo ʻetau fononga, ʻoku fai ʻi taimi ki he kolo taʻengatá.

Monday, 20 February 2017

Monite 20 Fepueli, 2017

TEUT 3:12-20; 2:36; NOM 32:32-41; 34:11

Teutalonome 3:12-20
"12Pea ko e fonua ko ia na‘a tau huufi ‘i he taimi ko ia; mei ‘Aloeli, ‘a ia ‘oku ‘i he Tele‘a ‘o ‘Alanoni, mo e vaeua ‘o e fonua mo‘unga ‘o Kiliati, mo hono ngaahi kolo, na‘a ku tuku ki ha‘a Lūpeni pea mo ha‘a Kata: 13pea ko hono toe ‘o Kiliati mo Pēsani kātoa, ‘a e pule‘anga ‘o ‘Oki, na‘a ku tuku ki he vaeua ‘o e matakali ‘o Manase; ‘a e feitu‘u kotoa ‘o ‘Ākopa, ‘io, ‘a Pēsani kātoa. 14(‘Oku ui ia ko ha fonua Lifaimi. Ko Siaili ko e hako ‘o Manase na‘a ne puke ‘a e feitu‘u kotoa ‘o ‘Ākopa, ‘o a‘u ki he kau‘ā ‘o ha‘a Kēsuli mo ha‘a Ma‘aka; pea ne ui ki ai, ki Pēsani, ‘a hono hingoa ‘o‘ona, ko e ‘ū-vilisi-‘o-Siaili, pea talu ai pē.) 15Pea na‘a ku tuku ‘a Kiliati kia Mākili. 16Pea na‘a ku ‘atu ki ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mei Kiliati ‘o a‘u ki he Tele‘a ‘o ‘Alanoni, ‘a e loto tele‘a mo e tafafonua ‘o a‘u foki ki Siapoki vaitafe, ko e kau‘ā ‘o ha‘a ‘Āmoni; 17mo e ‘Alapā foki, mo Soatani, mo e tafafonua mei Kineleti ‘o a‘u ki he tahi ‘o e ‘Alapā, ‘a e Tahi Māsima, ‘a e talalo ‘o e ngaahi lauua ‘o Pīsika ‘i hahake. 18Pea u fekau kiate kimoutolu ‘i he taimi ko ia, ‘o pehē, Ko Sihova ko homou ‘Otua kuo ne foaki kiate kimoutolu ‘a e fonua ni mo‘omou tofi‘a: te mou ‘ai mahafu, ‘o hā‘ele ‘i he ‘ao ‘o homou kāinga ko ha‘a ‘Isileli, ‘a e kau to‘a kotoa pē. 19Ka ko homou ngaahi uaifi, mo ho‘omou tamaiki, mo ho‘omou fanga manu (‘oku ou ‘ilo ‘oku lahi ho‘omou monumanu), te nau nofo ‘i ho‘omou ngaahi kolo kuo u ‘atu kiate kimoutolu; 20kae‘oua ke fakamālōlō ‘e Sihova homou kāinga ‘o hangē ko kimoutolu, pea nau ma‘u foki ‘e kinautolu ‘a e fonua ‘oku foaki kiate kinautolu ‘e Sihova ko homou ‘Otua ‘i he kauvai ko ē ‘o Soatani: pea te mou toki foki kimoutolu takitaha ki he tofi‘a kuo u ‘atu kiate kimoutolu."

Teutalonome 2:36
"36Mei ‘Aloeli, ‘a ia ‘oku ‘i he kau tele‘a ‘o ‘Alanoni, mo e kolo ‘oku ‘i he tele‘a, ‘o a‘u ki Kiliati, na‘e ‘ikai ha kolo na‘e mā‘olunga fau kiate kitautolu; ko Sihova ko hotau ‘Otua na‘a ne tuku mai kotoa ‘i hotau ‘ao"

Nomipa 32:32-41
"32Te mau laka atu mo ‘emau mahafu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ki Kēnani, ka ko homau tofi‘a ‘e tō kiate kimautolu ‘i he kauvai ko eni ‘o Soatani. 33Pea foaki ‘e Mōsese kiate kinautolu, ki ha‘a Kata, pea ki ha‘a Lūpeni, pea ki he vaeua ‘o e matakali ‘a Manase foha ‘o Siosifa, ‘a e pule‘anga ‘o Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli, pea mo e pule‘anga ‘o ‘Oki ko e Tu‘i Pēsani, ‘a e fonua, ‘io, hono ngaahi kolo na‘e tu‘u ‘i he ngaahi feitu‘u, ‘a e ngaahi kolo ‘o e fonua na‘e tu‘u takatakai ki ai. 34Pea langa ‘e ha‘a Kata ‘a Tīponi, mo ‘Ataloti, mo ‘Aloeli; 35mo ‘Ataloti-sofani, mo Siasea, mo Siokipeha; 36mo Pete-nimila, mo Pete-hālani: ko e ngaahi kolo ‘aa‘i, mo e ngaahi loto‘ā manu. 37Pea langa ‘e ha‘a Lūpeni ‘a Hesiponi mo ‘Eleale, pea mo Kiliataimi; 38pea mo Nipo, pea mo Peali-meoni (ka na‘e liliu honau hingoa), pea mo Sīpima; pea nau fakahingoa fo‘ou ‘a e ngaahi kolo na‘a nau langa.39Pea ‘alu ‘a e hako ‘o Mākili foha ‘o Manase ki Kiliati, ‘o nau puke ia, ‘o nau kapusi ‘a e kau ‘Āmoli na‘e ‘i ai. 40Pea foaki ‘e Mōsese ‘a Kiliati kia Mākili ko e hako ‘o Manase, pea na‘a ne nofo ai. 41Pea ko Siaili ko e hako ‘o Manase na‘a ne ‘alu ‘o puke hono ngaahi kolo, pea ne fakahingoa kinautolu ko e ‘ū-vilisi-‘o Siaili."

Nomipa 34:11
"11pea ‘e hifo ‘a e kau‘ā mei Sēfami ki Līpila ‘i he potu hahake ‘o ‘Eni, pea ‘e hifo ‘a e kau‘ā, ‘o lave ki he tuliki hahake ‘o e Tahi Kineleti,"

Ko hono vahevahe ʻo Kiliati mo Pesani. Naʻe fakahaaʻi ʻe Mosese ʻa e anga hono fakanofonofo ʻo e fonua ko ení, ki he haʻa Lupení, mo e haʻa Katá, pea mo e vaeua ʻo e haʻa Manasé (Nom 32). Ko Siaili hako ʻo Manase, naʻa ne maʻu ʻe ia ʻa Pesani, ʻo ne ui ʻe ia ko e ʻu vilisi ʻo Siailí. Pea ko Kesuli, naʻe nofo ia ki he hahake ʻo e tahi Kalelí, ko e tonga ʻo e moʻunga Heamoní. Pea ko Maaka leva, ko e foha ia ʻo e tokoua ʻo ʻEpalahamé ko Nehoa (Sen 22:24). Naʻe nofo ia ʻo fakatokelau kia Kesuli. Ko e konga lahi taha fakatokelau ʻo Kiliati, naʻe ʻoange ia kia Makili, ko e foha ʻo Manase (Sen 50:23) pea ko e fakatongá, naʻe ʻoange ia kia Lupeni mo Kata. Ko e Kineleti, ko e hingoa ia ʻe taha ʻo e tahi Kalelí. He ko Sihova ko homou ʻOtua, kuo Ne foaki kiate kimoutolu ʻa e fonua ni moʻomou tofiʻa. ʻOku fakamamafa mai ʻe he folofola ni, ko e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá (1:39). Ko e kau tangata tau, te nau ʻai mahafu ko e taú, ʻi he malumalu pe ʻo e fekau ʻa e ʻOtuá. Pea hono ʻikai ke mahuʻinga kia kitautou, ke tau falala mo fakaongoongo ki hotau ʻOtuá, he ko ia ʻoku Ne ʻafioʻi ʻa e lelei taha, ki heʻetau fononga fakalaumalie, kuo tau kamatá “Tuʻu ai hoʻo manko ʻia Sihova, pea te Ne fai ʻa e ngaahi holi ʻo ho loto (Sa 37:4) Pea ke fekauʻi atu ha kau tangata tau, ke nau taki ʻi hono ikunaʻi ʻa Kenaní, pea heʻikai ke foki ki honau ngaahi fāmilí, kaeʻoua kuo nau sio ki honau fanga tokouá, kuo nau maʻu kakato honau ʻinasí, pea ke akoʻi kinautolu ke ʻoua te nau sio pe ki he ngaahi meʻa ʻanautolu pe, ka ki he ngaahi meʻa foki ʻa e kakai kehé (Fili 2:4). He ko e mahaki naʻe hoko ki ʻIsilelí, ko e siokita, ke saʻia pe ʻi heʻene manako fakaʻeia, ʻi he ʻao ʻo e fuʻu fakatahá. ʻI heʻetau mālōlō, ʻoku totonu ke tau sio ki hotau tokoua, pe ʻoku nau mālōlō, ʻoku totonu ke tau mateuteu maʻu pe, ʻi he mafai ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku tau ala fai, maʻae tokotaha kehe, he nau ʻikai fanauʻi kitautolu, maʻa kitautolu, ka ko e kau memipa taha, ki he tokotaha kehé. Ko ha tangata lelei, ʻoku ʻikai te ne lava ʻo fiefia pe, ʻi he fiemalie ʻa hono fāmilí, kae ʻoua kuo ne sio ki he nonga ʻa ʻIsilelí (Sa 128:6). Ko eni ʻa e foʻi moʻui ʻoku ui kitautolu ki ai ʻi he feohiʻangá, ke tau taha, ʻo loto taha ke taha ʻetau ʻofa, pea ke tau uoungatau pea huʻufataha ʻetau feingá, ʻo ʻoua ʻe feinga ki he meʻa ko e fakafekakeʻi pe ko e fieongoongoa. Mou taki taha lau ʻoku lelei hake ho kāingá ʻiate koe (Fili 2:2).

Sunday, 19 February 2017

Sapate 19 Fepueli, 2017

TEUT 3:1-11; 2:24,34; NOM 21:33; 1 TUʻI 4:13; SA 29:6; SELE 49:2

Teutalonome 3:1-11
"1PEA na‘a tau tafoki ai, ‘o ‘alu hake ‘i he hala ki Pēsani: pea ha‘u ki tu‘a ‘a ‘Oki ko e Tu‘i Pēsani ke fakafetaulaki mai kiate kitautolu, ‘a ia mo hono kakai kotoa ke fakahoko ‘a e tau ‘i ‘Etilei. 2Pea folofola ‘a Sihova kiate au, ‘Oua te ke manavahē kiate ia, he kuo u tuku ia ki ho nima mo hono kakai kotoa mo hono fonua; pea te ke fai kiate ia ‘o hangē ko ho‘o fai kia Sīhoni ko e Tu‘i Ha‘a ‘Āmoli na‘e nofo ‘i Hesiponi. 3Ko ia na‘e tuku ki hotau nima ‘e Sihova ko hotau ‘Otua ‘a ‘Oki foki ko e Tu‘i Pēsani, mo hono kakai kotoa: pea na‘a tau taa‘i ia kae‘oua ke ‘oua na‘a toe hano toenga. 4Pea na‘a tau hamu hono ngaahi kolo ‘i he taimi ko ia; na‘e ‘ikai ha kolo ne ‘ikai te tau to‘o meiate kinautolu; ko e onongofulu‘i kolo, ko e feitu‘u kotoa ‘o ‘Ākopa, ko e pule‘anga ‘o ‘Oki ‘i Pēsani. 5Ko e ngaahi kolo ko ia kotoa na‘e ‘ā mā‘olunga, na‘e songo ‘aki ‘a e ngaahi lau matapā mo e me‘a fakama‘u; tukukehe ‘a e ngaahi kolo tuku‘uta lahi ‘aupito. 6Pea na‘a tau mōifua ia, ‘o hangē ko ‘etau fai kia Sīhoni ko e Tu‘i Hesiponi, na‘a tau mōifua ‘a e kolo kakai kotoa pē, ‘a e kau fefine mo e tamaiki. 7Ka ko e monumanu mo e koloa ‘o e ngaahi kolo na‘a tau vete ma‘atautolu. 8Pea na‘a tau to‘o ‘i he taimi ko ia ‘a e fonua mei he nima ‘o e ongo tu‘i ‘Āmoli na‘e ‘i Tu‘a-Soatani, mei he tele‘a ‘o ‘Alanoni ‘o a‘u ki he mo‘unga ko Heamoni; 9(ko e kau Saitoni ‘oku nau ui ‘a Heamoni ko Silioni, pea ko e kau ‘Āmoli ‘oku nau ui ia ko Senili), 10‘io, ‘a e ngaahi kolo kotoa ‘o e Misoa, mo Kiliati kātoa, mo Pēsani kātoa, ‘o a‘u ki Sālika mo ‘Etilei, ko e ngaahi kolo ‘o e pule‘anga ‘o ‘Oki ‘i Pēsani. 11(He ko ‘Oki ko e Tu‘i Pēsani ko e toe ia ‘i he toenga Lifaimi; vakai ko hono mohenga ko e mohenga ‘aione; ‘ikai ‘oku kei ‘i Lapa ‘o ha‘a ‘Āmoni? Ko hono lōloa ko e kiupite ‘e hiva, pea ko hono māukupu ko e kiupite ‘e fā, ko e kiupite ‘o tangata.)"

Teutalonome 2:24,34
"24Mou tu‘u: hiki ‘o laka ‘i he vai ko ‘Alanoni: vakai kuo u tuku ki ho nima ‘a Sīhoni ko e Tu‘i Hesiponi, ko e ‘eiki ‘Āmoli, pea mo hono fonua: kamata ke ma‘u ia, mo fakalanga tau ki ai. 34Pea na‘a tau hamu hono ngaahi kolo ‘i he taimi ko ia, pea na‘a tau mōifua ki he ‘Eiki ‘a e kolo kakai kotoa, mo e kau fefine, mo e tamaiki; na‘e ‘ikai te tau fakatoe ha toenga."

Nomipa 21:33
"33Pea nau foki ‘o ‘alu hake ‘i he hala ki Pēsani: pea hū ki tu‘a ‘a ‘Oki ko e Tu‘i Pēsani ke ta‘ofi kinautolu, ‘a ia mo hono kakai kotoa, ke fakahoko tau ‘i ‘Etilei. "

1 Tu'i 4:13
"13ko Peni-kepa ‘i Lemoti-kiliati; na‘e kau kiate ia ‘a e ‘ū vilisi ‘o Siaili foha ‘o Manase, ‘a ia ‘oku ‘i Kiliati, ‘o‘ona foki ‘a e feitu‘u ko ‘Ākopa, ‘a ia ‘oku ‘i Pēsani; ko e onongofulu‘i kolo lalahi na‘e ‘aa‘i, pea ko hono me‘a fakama‘u na‘e palasa."

Saame 29:6
"6Pea ‘oku ne fakahopo kinautolu ‘o hangē ha kafi; ‘A Lepanoni mo Silioni ‘o hangē ha pufaloe mui."

Selemaia 49:2
"2Ko ia, vakai, ‘oku hoko mai ha taimi–ko Sihova eni mei he Ta‘ehāmai–te u tuku ke ongo mai ha kailatau ki Lapa ‘a Ha‘a ‘Āmoni; pea te ne hoko ko e tuva maumau, pea ko hono ngaahi kolo fakaongo ‘e tutu ‘aki ‘a e afi: pea ‘e ‘ea ‘a ‘Isileli kiate kinautolu na‘e ‘ea kiate ia–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai."

Ikunaʻi ʻa e tuʻi Pesani, ko Oki. Ko Pesaní ʻoku tuʻu ia ʻi he fakahahake ʻo e tahi Kalelí, ka kuo tuku mo ia ʻe Sihova, ki he nima ʻo ʻIsileli, ko honau tuʻi ko Oki. Ko e toetoe ia ʻo e kau tangata lalahi, ʻoku ʻiloa ko e kau saieniti, mei he kau ʻAnakí. Ko ʻIsileli naʻa nau fehangahangai mo e palopalema lahi he ko e kau tau akoʻi lelei ʻaupito ʻo Pesani ʻe he tuʻi. Naʻe faingataʻa ki ʻIsileli ke maʻu ha nau faingamalie, ka naʻa nau lava noa pe koeʻuhi naʻe tau ʻa e ʻOtuá maʻa kinautolu. ʻOku malava ʻa e ʻOtuá, ʻo tokoni hono kakaí taʻelau ʻa e paloaplema, ʻoku nau fehangahangaí. Manatuʻi, ko e ʻOtuá ʻoku fakaleveleva, pea te ne tauhi ʻene palomesí. Neongo ko e lalahi mo e potoʻitau, kaeʻumaʻā ʻenau sino. ʻI he taimi naʻe tokoni ai ʻa e ʻOtuá, ke taukapoʻi hono kakaí naʻe hangē pe ʻa e kau Pesaní ha fanga heʻé. Ko Oku naʻe mafai lahi ʻaupito he naʻe ʻi ai ʻa e kolo ʻā maʻolunga ʻe 60 mo e kolo taʻeʻaaʻi lahi pea ko e kotoa ʻo ʻení ko e koto noa pe ia ʻi he ʻao ʻo eʻOtua ʻo ʻIsilelí. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa ʻIsileli, mo e fekau ke fakaʻauha ia (Oki). Naʻe ʻikai tokanga ia ki hono fakaʻauha ʻa Sihoni, mo ʻAmoli, pe te ne fiefia ha fakamelino, ka naʻa ne falala pe ʻe ia ki hono malohi pea ʻe faingataʻa ia ki hano fakaʻauha. Ko hono mohenga ukamea naʻe fute ʻe 13 loloa, pea fute ʻe 6 falahi. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia Mosese, ke ʻoua ʻe manavahe kia Oki, he kuo ke tuku ia ki hono nima mo hono kakai mo hono fonua. Ko Mosese naʻe kaukaua ia ʻi he tui, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tokanga ki ai, ka ʻoku fiemaʻu ʻa e kakai ke nau tokanga, ke ʻi ai haʻanau tui falala ki he ʻOtuá. Naʻa nau maʻu ʻa e koloa ʻo Pesani, ko e fonua manakoa. Naʻa nau maʻu kotoa ʻa e ngaahi kolo, mo e kelekele ʻonautolu. Pea kuo ʻi honau nima, ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fonua, fua lelei ʻo e fakahahake ʻo Soataní, pea mei ʻAlanoni ʻo aʻu ki Heamoni, pea ko e fakafiemalie ia kia Mosese, kimuʻa pea ne pekia, ʻe ʻikai te ne moʻui atu ke sio ki he kakato ʻenau ikuná, ke ʻoange pe ʻe he ʻOtuá ʻa e konga ke ne aʻusia. He ko e laumalie ʻoku ʻoange ia maʻa kinautolu ʻoku tui, ke nau tōtōivi ʻaki ki honau tofiʻa fakalangi, ʻi he huhuʻi naʻe fai ʻe Kalaisí.

Saturday, 18 February 2017

Tokonaki 18 Fepueli, 2017

TEUT 2:33-37; 3:6,12; 4:48; 7:2; NOM 21:24

Teutalonome 2:33-37

"33Pea ko Sihova ko hotau ‘Otua na‘a ne tuku mai ia ‘i hotau ‘ao; pea na‘a tau taa‘i ia mo hono hako mo hono kakai kotoa. 34Pea na‘a tau hamu hono ngaahi kolo ‘i he taimi ko ia, pea na‘a tau mōifua ki he ‘Eiki ‘a e kolo kakai kotoa, mo e kau fefine, mo e tamaiki; na‘e ‘ikai te tau fakatoe ha toenga. 35Ngata pē ‘i he monumanu na‘a tau ta‘ofi ma‘atautolu, mo e vete ‘o e ngaahi kolo na‘a tau hamu. 36Mei ‘Aloeli, ‘a ia ‘oku ‘i he kau tele‘a ‘o ‘Alanoni, mo e kolo ‘oku ‘i he tele‘a, ‘o a‘u ki Kiliati, na‘e ‘ikai ha kolo na‘e mā‘olunga fau kiate kitautolu; ko Sihova ko hotau ‘Otua na‘a ne tuku mai kotoa ‘i hotau ‘ao: 37ngata pē ‘i he fonua ‘o ha‘a ‘Āmoni na‘e ‘ikai te ke ofi ki ai–‘a e tafa‘aki kotoa ‘o e vaitafe ko Siapoki, mo e ngaahi kolo mo‘unga, mo e hā fua na‘e ta‘ofi kitautolu mei ai ‘e Sihova ko hotau ‘Otua."


Teutalonome 3:6,12

"6Pea na‘a tau mōifua ia, ‘o hangē ko ‘etau fai kia Sīhoni ko e Tu‘i Hesiponi, na‘a tau mōifua ‘a e kolo kakai kotoa pē, ‘a e kau fefine mo e tamaiki. 12Pea ko e fonua ko ia na‘a tau huufi ‘i he taimi ko ia; mei ‘Aloeli, ‘a ia ‘oku ‘i he Tele‘a ‘o ‘Alanoni, mo e vaeua ‘o e fonua mo‘unga ‘o Kiliati, mo hono ngaahi kolo, na‘a ku tuku ki ha‘a Lūpeni pea mo ha‘a Kata"


Teutalonome 4:48

"48mei ‘Aloeli, ‘a ia ‘oku ‘i he kau tele‘a ‘o ‘Alanoni, ‘o a‘u ki he mo‘unga ko Sioni (ko Heamoni ia)"


Teutalonome 7:2

" 2‘io, ka tuku atu kinautolu ‘i he ‘ao ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘o ke taa‘i kinautolu; pea te ke taa‘i kinautolu ke ‘osi; ‘e ‘ikai te ke fai talite mo kinautolu, pe fai ha ‘ofa ki ai"


Nomipa 21:24

"24pea taa‘i ia ‘e ‘Isileli ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā, ‘o ne puke hono fonua mei ‘Alanoni ‘o a‘u ki Siapoki mo e kau ‘Āmoni: he na‘e kaukaua fau ‘a e kau‘āfonua ‘o ha‘a ‘Āmoni"


Naʻa nau tamateʻi ʻa e kau ʻAmolí ʻaki ʻa e mata ʻo e heletaá, naʻe hangē haʻanau tamateʻi fakalao kinautolu ʻi he funga ʻo e houhau ʻa e ʻOtuá. Ko e fua ki he angahala ʻa e kau ʻAmolí kuo kakato (Sen 15:16). Ko ʻene loloa ange ʻo kakató, ko e mamahiʻanga ia ʻ a e fakaʻosí. Pea ko e taha eni ha kakai, naʻa nau liʻoa kakato, he naʻa nau mate, naʻe ʻikai hangē ia ko e fili ʻo ʻIsilelí, ka naʻe hangē ha feilaulau ki he fakamaauʻanga fakaʻOtuá, ko ha tukumoʻui ʻo e feilaulau naʻe ngāue ki ai ʻa ʻIsilelí, ʻo hangē ko ha puleʻanga ʻo e kau taulaʻeikí. Naʻa nau maʻu ʻa e fakamaauʻanga taʻe ʻi ai ha meesi. Ko hai naʻa ne fakahaaʻi ʻa e taʻe ʻi ai ha meesi. Koeʻuhi ko ʻenau maʻu katoa, ʻa e koloa naʻe maʻu ʻe he kau ʻAmolí. Ko e hā leva ha māmani foʻou kuo aʻu ki ai ʻa ʻIsileli ʻi he taimi ni. Ko e tokolahi taha ʻo ʻIsileli, naʻe faʻeleʻi mo nau nofo ʻi he toafá ʻa e feituʻu naʻe ʻikai te nau ʻilo ai ʻa e kehekehe ʻo e ngaahi kolo mo e ngaahi lautoka lelei pea ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fale, ke nau nofo ai, pe ha ngoueʻanga ke nau utu mei ai ha meʻakai. Ka ʻi he taimi ni, fakafokifā kuo nau hoko ko e kau pule ʻo ha fonua kuo langa lelei, mo tokangaʻi fakapotopoto. Ko ha fiefia lahi kafakafa kuo hoko mo aʻusia honau ngaahi laumalie ʻi heʻenau hū ki tuʻa mei he toafá, ki he māmani ko ení, ki ha fonua lelei, mo fakaʻofoʻofa, ko e kolo fakalangi ʻoku ʻi ai hono makatuʻunga.



Ko hotau uí, ke ʻoua toʻo ʻetau tokangá, mei he ngaahi fili ʻo Sihová, pea ke tau fakalaulauloto ki he fefaʻuhi ʻa e ʻOtuá, mo hono kakai ʻIsilelí. Kaeʻumaʻā ʻetau fakakaukauloto ki hotau ngaahi teu naʻe fakamoleki noaʻia, fou ʻi heʻetau fai angahala, mo e ʻikai langilangiʻia hotau ʻEiki, pea tau fai pe ʻa e moʻui fakaetangatá, ʻakinautolu kuo fakahaofi ʻe Sīsū Kalaisi mei he houhau, ʻoku tuʻunuku maí, he ko kinautolu ia kuo nofoʻia ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni, honau ngaahi lotó pea ko e kotoa ʻo e ngaahi palomesi ʻa e ʻOtuá, ʻoku maʻa kinautolu ia, ʻo fakapapauʻi ʻaki ia ʻa e kovinanite, mo e ngaahi fuakava, he ko e fakamoʻuí ʻa Kalaisi, ʻoku ʻatautolu kuo tau tui falala kiate iá.

Friday, 17 February 2017

Falaite 17 Fepueli, 2017

TEUT 2:24-32; EKI 15:14-16; NOM 20:19; 21:21-23; FKM 11:13-18

Teutalonome 2:24-32
"24Mou tu‘u: hiki ‘o laka ‘i he vai ko ‘Alanoni: vakai kuo u tuku ki ho nima ‘a Sīhoni ko e Tu‘i Hesiponi, ko e ‘eiki ‘Āmoli, pea mo hono fonua: kamata ke ma‘u ia, mo fakalanga tau ki ai. 25Ko e ‘aho ni te u kamata ke tuku homou ngeia mo homou manavahē‘ia ki he ngaahi kakai ‘oku ‘i he lalo langi kotoa, ‘a ia te nau fanongo ki ho ongoongo, pea te nau tetetete mo hokitu‘u koe‘uhi ko koe. 26Pea na‘a ku tuku atu ha kau talafekau mei he Toafa ‘o Ketemoti kia Sīhoni ko e Tu‘i Hesiponi, mo e tala melino, ‘o pehē, 27Ka u laka atu mu‘a ‘i ho fonua: te u ‘alu ai pē ‘i hala, ‘e ‘ikai te u afe ki to‘omata‘u pe ki to‘ohema. 28Te ke fakatau pa‘anga mai ha me‘akai ke u kai, pea te ke ‘omi pa‘anga mai ha vai ke inu: ‘a e va‘e ni pē ‘e laka atu. 29‘O hangē ko e fai kiate au ‘e ha‘a ‘Īsoa ‘oku nofo ‘i Seia, mo ha‘a Moape ‘oku nofo ‘i ‘Ala; kae‘oua ke u laka ‘i Soatani ki he fonua ‘oku foaki mai ‘e Sihova ko homau ‘Otua. 30Ka ka ‘ikai loto ‘a Sīhoni ko e Tu‘i Hesiponi ke tau laka atu ‘i ai: he na‘e fakafefeka hono laumālie ‘e Sihova ko ho ‘Otua, mo ne fakamofuta hono loto, koe‘uhi ke ne tuku ia ki ho nima, ‘o hangē ko ia ‘oku tau sio ki ai he ‘aho ni. 31Pea folofola ‘a Sihova kiate au; Vakai, kuo u kamata ke tuku atu ‘a Sīhoni mo hono fonua ‘i homou ‘ao: kamata ke puke, ke mou ma‘u hono fonua mo‘omoutolu. 32Toki hū kitu‘a ‘a Sīhoni ke fakafetaulaki mai, ‘a ia mo hono kakai kotoa ke fakahoko ‘a e tau ‘i Siahasa."

'Ekisoto 15:14-16
"14Kuo fanongo ‘a e ngaahi kakai–‘oku nau ilifia: Kuo puke ‘i he tete ‘a e nofo Filisitia. 15Toki tāfu‘ua ‘a e hou‘eiki ‘o ‘Ītomi ia. Ko e kau to‘a ‘o Moape kuo nau puke ‘i he fakalīfulifusia: Kuo vai ‘a e nofo Kēnani kotoa. 16‘Oku tō kiate kinautolu ‘a e tailiili mo e lilika; ‘I he lahi ‘o ho ivi ‘oku nau longo pē hangē ha maka; Kae‘oua ke laka atu ho kakai, ‘e Sihova, Kae‘oua ke laka atu ‘a e kakai ni kuo ke huhu‘ia."

Nomipa 20:19
"19Pea lea ki ai ‘a ha‘a ‘Isileli, Te mau ‘alu hake ‘i he hala tanu, pea kapau te mau inu hao vai, ‘e au pe ko ‘eku fanga manu, pea te u totongi ki ai; ‘oku ‘ikai te u fie ma‘u ha me‘a, ‘a eni pē, ke laka atu hoku va‘e."

Nomipa 21:21-23
"21Pea tuku atu ‘e ‘Isileli ha kau talafekau kia Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli, ke fakahā, 22Ka u laka atu mu‘a ‘i ho fonua: ‘e ‘ikai te mau afe ki ha ngoue‘anga, pe ki ha ngoue vaine; ‘e ‘ikai te mau inu hao vaikeli: ko e hala pule‘anga pē te mau fou ai, kae‘oua kuo mau laka atu ‘i ho kau‘ā. 23Ka ka ‘ikai tuku ‘e Sīhoni ke laka atu ‘a ‘Isileli ‘i hono kau‘ā; ka ka tānaki ‘e ia hono kakai kotoa, ‘o ne ‘alu atu ki he toafa ke fakafetaulaki kia ‘Isileli, ‘o ne a‘u ki Siahasa: 'o ne fai tau ai kia 'Isileli"

Fakamaau 11:13-18
"13Pea tali ‘e he Tu‘i Ha‘a ‘Āmoni ki he kau talafekau ‘a Sēfita, Koe‘uhi na‘e puke ‘e ‘Isileli hoku fonua, ‘o ne ma‘u mei ‘Alanoni mo Siapoki, ‘o a‘u ki Soatani: ko ia ke ke fakafoki lelei mai ia.14Pea toe tuku atu ‘e Sēfita ‘a e kau talafekau ki he Tu‘i Ha‘a ‘Āmoni: 15‘o ne pehē ki ai, Ko e lea eni ‘a Sēfita, Na‘e ‘ikai puke ‘e ‘Isileli ‘a e fonua ‘o Moape, pe ko ha‘a ‘Āmoni; 16ka ‘i he‘enau ‘alu hake mei ‘Isipite, pea fononga ‘a ‘Isileli ‘i he Toafa ki he Tahi Kulokula, ‘o ne a‘u ki Kētesi; 17pea na‘e toki tuku atu ‘e ‘Isileli ha kau talafekau ki he Tu‘i ‘Ītomi, ke lea ki ai, ‘o pehē, Ka u laka atu mu‘a ‘i ho fonua. Ka ka ‘ikai tali ‘e he Tu‘i ‘Ītomi. Pea pehē foki ‘ene fekau atu ki he Tu‘i Moape, kae ‘ikai loto mo ia ki ai: pea na‘e nofo ‘a ‘Isileli ‘i Kētesi. 18Pea ne fononga ‘i he Toafa, ‘o ne ‘alu takatakai ki ‘Ītomi mo Moape, ‘o ne a‘u ki he potu hahake ‘o e fonua ko Moape; pea nau fokotu‘u tēniti ‘i he potu ki kō ‘o ‘Alanoni; pea na‘e ‘ikai te nau laka mai ki he fonua ‘o Moape, he ko ‘Alanoni ko e kau‘ā ‘o Moape."

Naʻe akoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Hono kakaí, ke nau fakaʻikaiʻi kinautolu, ʻaki ʻene tapui kinautolu ke nau ala ki he kau Moapé, mo e kau ʻAmoní. Ke nau fou atu fakalongolongo ʻi honau ongo fonuá pea ʻoua ʻe ʻohofi kinautolu. Naʻa Ne ʻoange kia kinautolu ʻa e koloa ʻo e fonua ʻo Sihoní, ko e tuʻi ʻo e kau ʻAmolí. Kapau te nau katakiʻi, ʻa e meʻa kuo tapui kitautolu mei ai ʻe he ʻOtuá,te tau maʻu ʻa e meʻa kuo Ne palomesi ki aí, pea he ʻikai ha mole, ʻi he fakaʻosi ʻaki ʻetau talangofuá.
br /> Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia kinautolu ʻa e fekau, ke nau puke ʻa e fonua ʻo Sihoni, ko e tuʻi Hesiponi. Ko e māmani ʻo Sihova, kuo ne ʻoange honau fekaú, ke nau lava ke lava ai ʻenau tui kiate Ia, he ka ʻikai ha fekau ʻe ʻoange, heʻikai ha laka ia ʻe poupou, he ʻoku ʻikai te nau maheni mo e fuʻu ʻOtua taʻehamai. Ka ʻi he hokosia hono taimí, te Ne fokotuʻutuʻu ʻa e kakaí ʻi he fiefia, mo e haohaoa angatonu ʻo Ne ʻoange kiate ia ʻoku Ne hoifua ki aí. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli ʻa e fonua ʻoku totonu ke ʻanautolu, pea ke nau fiemalie, ʻo ʻoua ʻe hohaʻa ki he fili. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá, kuo pau ke tau tukuingata ki ai ke maʻu, he ko e lelei taha ia. Naʻe palomesi ange ʻa e ʻOtuá kia kinautolu, ʻi he taimi te nau tau aí, te Ne tau maʻa kinautolu pea te ne hanga ʻo fakalotosiʻi ʻa e fili mo ne fakaʻauha kinautolu, pea Ne fakaʻata lahiʻi ʻa ʻIsileli, pea ʻe fanongo ki ai ʻa e ngaahi kakai, pea te nau ilifia, mo tete (Eki 15:14). Mou fakatokangaʻi ʻa e mafai poto, mo iviiviʻia ʻa hotau ʻOtuá, kuo Ne fili kitautolu maʻana ʻia Kalaisi, pea ʻoua toe tuku ha ivi ʻi hoʻo liʻoa loto-tonunga ki hotau pule fakalevelevá.

Naʻe kamata leva ʻe Sihoni ʻa e taú. He ko kinautolu ʻoku nau ala ki he kakai ʻa e ʻOtuá ko ʻenau ala ia ki honau laveaʻangá. Ko e taimi niʻihi ʻoku fakaʻauha pe ʻe he ʻOtuá hono ngaahi filí, ʻaki pe ʻenau fakakaukau ʻanautolu (Fakaha 16:14). Naʻe ikuna ʻa ʻIsileli ʻi hono fai ʻataʻatā pe ia ʻe honau ʻOtuá. Ko ia ʻa e ʻuhinga, kuo pau ai ke tau tukulolo kakato ki hotau ʻOtuá, ʻia Kalaisi he ko Ia ʻoku ʻAʻana ʻa e meʻa kotoa pē, pea mo e mafai kotoa, he ko Ia ʻoku pule fakalevelevá, pea ko hotau pule foʻoú ia, mo hotau ʻEiki ʻOfaʻangá.