Tuesday, 2 May 2017

Tusite 2 Me, 2017

Teutalonome 15:7-11; 24:15; Matiu 5:42; 26:11; Ma’ake14:7; Sione 12:8; 2 Kolinito 9:5; 1 Sione 3:17

Teutalonome 15:7-11
"7Ka ‘oka ai ha masiva ‘i ho‘omou nofo, ko e taha ‘o ho kāinga, ‘oku nofo ‘i ha taha ‘o ho ngaahi kolo ‘i he fonua ‘oku foaki kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘e ‘ikai te ke fakafefeka ho loto ki ho tokoua masiva na, pea ‘e ‘ikai te ke fakanimama‘u ki ai: 8kuo pau te ke nima homo ki ai, pea te ke tali ‘ene nō, ‘o fe‘unga mo ‘ene masiva, ‘a e masiva ‘oku ne tangi ai. 9Lamasi koe na‘a ake ha fakakaukau ‘i ho loto, ha me‘a faka-Pileali, ‘o pehē, ‘Oku panaki ‘a e fitu‘i ta‘u, ‘a e ta‘u ‘o e tukuhifo; pea ke sio kovi ki ho tokoua masiva na, ‘o ‘ikai te ke ‘ange ki ai; pea ne tangi kia Sihova ‘iate koe, pea hoko ia ko ho‘o angahala. 10Kuo pau te ke ‘ange, pea ‘e ‘ikai mamahi ho loto ‘i ho‘o ‘ange ki ai: he koe‘uhi ko e me‘a ko ia ‘e tāpuaki‘i ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i ho‘o ngāue kotoa, mo e me‘a fuli pē ‘oku ke ala ki ai. 11He tala‘ehai ‘e ‘osi ‘a e masiva mei he lotolotonga ‘o e fonua ‘i ha taimi: ko hono ‘uhinga ia ‘oku ou tu‘utu‘uni atu ai, ‘o pehē, Kuo pau te ke nima homo ki ho tokoua, ki ho kakai fusimo‘omo, pea ki ho masiva ‘i ho fonua."

Teutalonome 24:15
"15te ke ‘ange ‘ene totongi ‘i hono ‘aho pē; ‘e ‘ikai ‘alu hifo ‘a e la‘ā ‘oku kei ‘iate koe; he ko si‘i ‘efihia, pea ko e me‘a ko ia ‘oku holi ki ai ‘ene mo‘ui: na‘a tangi ia kia Sihova koe‘uhi ko koe, pea ke hia ai."

Matiu 5:42
"42Ka fai ha kole ‘e ha taha kiate koe, tali pē; pea ka loto ha taha ke nō meiate koe, ‘oua na‘a ke fulitu‘a ki ai."

Matiu 26:11
"11He ko e me‘a ki he masiva te mou feangai ai pē mo kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pē mo au."

Ma'ake14:7
"7He ko e me‘a ki he masiva te mou feangai ai pē mo kinautolu, pea ka mou ka loto ke fai ha ‘ofa ki ai pea faingofua: ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pē mo au."

Sione 12:8
"8He ko e me‘a ki he masiva te mou feangai ai pē mo kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pē mo au."

2 Kolinito 9:5
"5Ko ia, na‘a ku pehē, ko hono mei lelei ke u kole ki he kāinga na ke mu‘omu‘a atu kiate kimoutolu, ‘o sinaki fakamā‘opo‘opo ho‘omou me‘a‘ofa na, ‘a ia kuo loa hono fakahaa‘i; koe‘uhi ke napangapangamālie ia, ‘o ngali ko ha me‘a‘ofa, ‘o ‘ikai ko ha ‘atu mamae."

1 Sione 3:17
"17Ka ‘ilonga ‘a ia ‘oku ne ma‘u ‘a e me‘a ‘o māmani, mo ne sio ki hono tokoua ‘oku ne masiva, ka ne ta‘ofi hono fatu meiate ia, pea ‘oku nofo fēfē ‘i he toko taha ko ia ‘a e ‘ofa ki he ‘Otua?"

NAʻE TALA ʻE HE ʻOTUÁ KI ʻISILELI, KE NAU TOKONIʻI ʻA E MASIVA ʻI HONAU LOTOLOTONGÁ, ʻI HEʻENAU AʻU KI HE FONUA ʻA E TALAʻOFÁ. Ko e taha eni ha konga mahuʻinga ʻo hono maʻu ʻo e fonuá. ʻOku tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau fakangata ʻa e kakai masivá, ʻaki honau tukuakiʻi ko e kovi pe ia ʻa kinautolu. Ko e faʻahinga ʻuhinga eni ʻoku ne ʻai ke faingofua ʻa hono tapuni honau ngaahi loto, mo honau ngaahi nima ki he kau masivá. Pea heʻikai ke tau faʻu ha ngaahi ʻuhinga foʻou, ke tukunoaʻi ʻa e kau masivá. Ko kinautolu, ke tau tali ki heʻenau ngaahi fiemaʻu, ʻo ʻikai ko e ha ha meʻa ʻoku ne fai, pea ko hai ai, pe ko e ha hono fatongia, pea mo hono tukunga ʻo ʻene moʻui fakasino, ko hai ʻa e māsiva ʻi ho komiunití? ʻOku anga fēfē ʻa hono tokoniʻi ʻe ho siasí? Kapau leva ko ho siasí ʻoku ʻikai haʻanau polokalama pau, ke fakapapauʻi ʻa e masivá, mo tokoniʻi kakato ʻenau ngaahi fiemaʻu. Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻikai ke kamata ai ha tokoni? Ko e hā hoʻo meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoni ki ha fiemaʻu haʻa taha?

Tokanga ki he fakafefeka ʻo e matá ʻi heʻene sio ki he tuʻumalie ʻa e kakai, kae tefito ki heʻene teuʻi ʻo ʻita ki he meʻa ʻoku ke saiʻia. ʻIo, ko hai ʻe fietokoni ki ha taha, ke mole ai ʻete koloá, mo ʻene paʻanga. Ko e mata fefeka ʻoku ui ia ʻi heni ʻe he Tohitapu ʻaki ʻa e hingoa ko e “siokovi” (v9). Ko e mata ʻe sio pe ia ki he koví ʻo ʻikai ki ha lelei haʻa taha. Pea ʻe anga fēfē ke fietokoni ha taha siokovi, pea mamae pe ia ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku ʻaʻana. Pea ko e fakaloloma ʻe maʻú, ʻo ka tangi e masiva tuʻunga ʻi he taʻe faiange ha tokoni, ʻoku fanongo e ʻOtuá ki heʻenau tangí, ʻo manavaʻofa kia nautolu pea ʻe hoko ia ko ʻetau angahala. He ʻoku ʻofa e ʻOtuá ki he tokotaha ʻoku vekeveke foaki (2 Kol 9:7). Ko eni ia e palōmesi ʻoku ongo-ongolelei ʻi he moʻui ko ení. Ko e kau manumanu ʻoku nau pehē, “Foaki ʻo ʻoua ʻe fai kia nautolu” ʻoku ʻikai ha foaki fiefia ki he kau masvia te ne fakakoloa kimoutolu. “Ko ia ʻe fonu ai ho ngaahi feleoko he mahu (Palo 3:10), “Pea ‘e tapuakiʻi koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ʻi haʻo ngāue kotoa pe”. Ko e tapuaki eni maʻa tautolu moʻui foʻou ʻi heʻetau tokoniʻi ʻa e masiva mo ʻenau ngaahi fiemaʻu kotoa pē.Koe’uhi, ko ‘etau ‘ia kalaisi, pea mo ene ‘ofa.

No comments:

Post a Comment