Monday, 15 May 2017

Monite 15 Me, 2017

Teutalonome 18:9-14; 12:29-31; 20:16-18; Levitiko 18:24; 20:27; 1 Samiuela 28:7; ‘Aisea 8:19 

Teutalonome 18:9-14
"9‘Oka ke ka a‘u ki he fonua ‘oku foaki kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘e ‘ikai te ke ako ke fai hangē ko e ngaahi me‘a fakalielia ‘a e ngaahi kakai ko ena. 10‘E ‘ikai ‘ilo ‘iate koe ha taha ‘oku tuku hono foha pe ‘ōfefine ke ‘asi ‘i he afi, ha taha ‘oku fai me‘a tongafisi, ha taha ‘oku fai ‘a e talotalo kovi, pe ha fai tuki, pe fiemana, 11pe ha fai sausau, pe ha fakahā‘ele fa‘ahikehe, pe ha maki, pe ha fakahā‘ele mate. 2He ko e me‘a fakalielia kia Sihova ‘a ia fua pē ‘oku fai me‘a pehē: pea ko e me‘a ‘i he ngaahi fakalielia pehē, ko ia ‘oku kapusi ai kinautolu mei ho ‘ao ‘e Sihova ko ho ‘Otua. 13‘E haohaoa ho‘o fakafeangai kia Sihova ko ho ‘Otua. 14He koe ngaahi kakai na, ‘a ia te ke ma‘u kinautolu, ‘oku nau fakaongo kiate kinautolu ‘oku fai ‘a e talotalo kovi mo e maki: ka ko koe na‘e ‘ikai tuku ke ke fai pehē ‘e Sihova ko ho ‘Otua."

Teutalonome 12:29-31
"29Ka kuo tu‘usi ‘e Sihova ko ho ‘Otua mei ho ‘ao ‘a e ngaahi pule‘anga, ‘a ia ‘oku ke ‘alu ki hē ke ma‘u, pea kuo ke ma‘u kinautolu, ‘o nofo ‘i honau fonua; 30lamasi koe na‘a tauhelea koe ke muimui kiate kinautolu; ‘osi, kuo faka‘auha kinautolu mei ho ‘ao; pea na‘a ‘iloange te ke ‘eke ki honau ngaahi ‘otua, ‘o pehē, Na‘e fēfē ‘a e tauhi ‘e he ngaahi pule‘anga ni ki honau ngaahi ‘otua? ka u fai pehē foki ‘e au. 31‘E ‘ikai te ke fai pehē kia Sihova ko ho ‘Otua: he ko e ngaahi me‘a ‘oku fakalili‘a ki ai ‘a Sihova, ‘a ia ‘oku ne fehi‘a ki ai, kuo nau fai ia ki honau ngaahi ‘otua; he na‘a mo ‘enau fānau tangata mo ‘enau fānau fefine kuo nau fakamomofi ‘i he afi ki honau ngaahi ‘otua."

Teutalonome 20:16-18
"16Ka ko e ngaahi kolo ‘o e ngaahi kakai ko ē ‘a ia ‘oku foaki kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua mo‘ao tofi‘a, ‘e ‘ikai te ke fakamo‘ui ai ha momo‘i me‘a ‘oku mānava: 17ka te ke mātu‘aki mōifua kinautolu; ‘a e Heti mo e ‘Āmoli, ‘a e Kēnani mo e Pēlisi, ‘a e Hevi mo e Siepusi; ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua: 18koe‘uhiā ke ‘oua te nau ako kimoutolu ke fai ‘o hangē ko e ngaahi fakalielia ‘oku nau fai ki honau ngaahi ‘otua, ka mou angahala ai kia Sihova ko homou ‘Otua."

Levitiko 18:24
"24‘Oua te mou fakata‘ema‘a‘i kimoutolu ‘i he alā me‘a pehē: he ko e ngaahi me‘a ko ia kuo ‘uli‘i ai ‘a e ngaahi kakai ‘oku ou fakateka atu mei homou ‘ao"

Levitiko 20:27
"27Pea ko e tangata pe fefine ‘oku ne fakahā‘ele fa‘ahikehe, pe ‘oku fai ‘a e tuki fakatēvolo, ‘e mate tāmate‘i ia: te nau tolomaka‘i kinautolu; ko honau toto ‘e ‘i honau tumu‘aki."

1 Samiuela 28:7
"7Pea na‘e toki me‘a ‘a Saula ki he‘ene kau tamaio‘eiki, Kumi mai ha fefine fakahā‘ele fa‘ahikehe, ka u ‘alu ki ai, ‘o huhū ki ai. Pea tali ‘e he‘ene kau tamaio‘eiki, Tokua ‘oku ‘i ai ha fefine ‘i ‘Enitoa ‘oku fai fakahā‘ele."

‘Aisea 8:19
"19Pea kapau te nau pehē kiate kimoutolu, Mou huhū ki he kau fakahā‘ele fa‘ahikehe mo e kau tuki fakatēvolo, ‘a kinautolu ‘oku fakalea hake mei he kelekele, mo fanafana fakalilolilo mai–‘Ā, ‘ikai na‘e mei huhū ha kakai ki honau ‘Otua? Ko e pehē koā ke huhū ki ha kau mate koe‘uhi ko ha kau mo‘ui!"

KE NAU MAVAHE, MEI HE FAI MEʻA FAKALIELIA ʻA E KAU KENANÍ. Ko e feilaulau ʻaki ʻa e fānau mo e fiemana, naʻe tapu mamafa ʻe he ʻOtuá. Ko e fai meʻa peheé ko e meʻa maheni pe ia ʻa e ngaahi lotu hitení. Ko e ngaahi kaungāʻapi ʻo ʻIsilelí ʻoku nau feilaulau ʻaki ʻenau fānaú ki he ʻotuá, ko Moloke (Lev 20:2-5). Ko e toe kaungāʻapi ʻe taha ʻo ʻIsileli, ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ʻuhinga ʻo hulu atu hangē ko ení, ko e fetuʻutaki ki he laumalie ʻo māmaní, ke ne tomuʻa tala ʻa e kahaú, mo maʻu ʻa e tataki. Koeʻuhi ko e ngaahi faiangahala ko ení, ʻe kapusi kituʻa kinautolu ʻa e kakai hitení ʻe he ʻOtuá. Pea ko ʻIsileli, ke nau hanga ʻo fetongi ʻenau faikoví, ʻaki ʻa e lotu ki he ʻOtuá. Pea ki ʻIsileli ke nau hanga ʻo fetongi ʻenau faikoví ʻaki ʻa e lotu ki he ʻOtua moʻoni pe ia ʻe taha. Ko e toʻonga lotu ʻa e kakaí, naʻa nau nofo ʻi Kenani. Pea ko ʻIsileli, ʻe fakanatula pe ʻenau ohi ʻa e toʻonga lotu ʻa e kau Kenaní. Ko e faʻu lao ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene ʻofa ʻi hono kakaí, telia naʻa nau mole ʻo ʻauha, he ko e ngaahi toʻonga lotu ʻa e kau hitení, ko setane ʻoku tuʻu mei muí, pea ko e ʻOtuá ʻoku ne tapui ʻa ʻIsileli ke nau maʻu ha meʻa mei he kau hitení, ʻo fai. Ko e ʻaho ni, ko e kakaí ʻoku toʻoa ʻi he lau ʻo e monū ʻi he paʻanga, mo e koloa, mo e matamatakehe, he mavahevahe ʻa e lotú. Pea ko honau manakó, ʻoku haʻu ia mei heʻenau holi, ke ʻiloʻi mo puleʻi ʻa e kahaʻú. Ka ko setane, ʻoku ʻikai siʻisiʻi ange ʻene fakatuʻutamakí he ʻaho ni, ʻi he taimi ʻo Mosese ʻi he Tohitapú, ʻoku tala ai ʻe he ʻOtuá kia kitautolu, ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiló ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻe hokó. Ko e fakamataʻa ʻo setané ʻo ʻene tuʻuakí, ʻoku ne hanga ʻo mioʻi pe ko e loi kakato. Ka ko e monū ʻo e talaki ʻo e laumalie maʻoniʻoní, ʻo fou ʻi he tohitapú pea mo e siasí, ʻoku ʻikai ke fiemaʻu, ke tau tafoki ki he fai fakafūfū ʻo ha meʻa ʻe taha, naʻa mele ʻa e fakamatala ki he kosipeli fai fakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ē ʻoku tau polepole ai ʻo taʻengata.

No comments:

Post a Comment