Teutalonome 17:8-15; 12:5; 19:17; 2
Kalonikali 19:10; Hakeai 2:11; Saame
122:5; ʻIsikeli 44:24
Teutalonome 17:8-15
"8Ka hoko ha me‘a ‘oku faingata‘a fau kiate koe hano fakamāu‘i, ha fakapō, ko e fakamaau ha tangi, ko e fakamaau ha tā, ko e alā me‘a ‘oku ‘eke ‘i ho‘o ngaahi matanikolo; pea te ke tu‘u ‘o ‘alu hake ki he potu ‘e fili ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua; 9pea te ke hoko ki he kau Līvai taula‘eiki, mo e fakamaau ‘oku nofo ‘i he taimi ko ia; pea te ke huhū ki ai; pea te nau fakahā ‘a e lea ‘o e fakamaau. 10Pea te ke fai ‘o fakatatau ki he me‘a te nau fakahā kiate koe mei he potu kuo fili ki ai ‘e Sihova; pea te ke tokanga ke fai ‘o tatau mātē mo e me‘a te nau ako kiate koe: 11te ke fai ‘o fakatatau ki he lao te nau ako atu, mo e fakamaau te nau tala: ‘e ‘ikai te ke afe mei he tu‘utu‘uni te nau fakahā kiate koe, ki he to‘omata‘u pe ki he to‘ohema. 12Pea ko e tangata ‘oku fai fielahi, ‘o ‘ikai te ne fakaongo ki he taula‘eiki ‘oku tu‘u hena ke tauhi kia Sihova ko ho ‘Otua, pe ki he fakamaau, ‘e mate ‘a e tangata ko ia: pea te ke ‘ave ‘a e kovi mei ‘Isileli, 13pea ‘e fanongo ki ai ‘a e kakai kotoa, pea te nau manavahē, ‘o ‘ikai te nau toe fielahi. 14Ka kuo ke ha‘u ki he fonua ‘oku foaki kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘o ke ma‘u ia, mo nofo ai; pea ke pehē, Ka u fokotu‘u haku tu‘i, ‘o hangē ko e ngaahi kakai ‘oku nofo takatakai; 15kaekehe ko e Toko Taha te ke fokotu‘u ‘a ia ‘e fili ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua: ko e taha mei ho kāinga te ke fokotu‘u ke tu‘i kiate koe: ‘e ‘ikai ngofua ha‘o tuku ke pule kiate koe ha fa‘ahinga kehe, ‘a ia ‘oku ‘ikai ko ho kāinga."
Teutalonome 12:5
"5Kaekehe, ko e potu ‘e fili ki ai ‘e Sihova ko homou ‘Otua mei homou ngaahi matakali ke ‘ai ki ai hono huafa, ‘io, ko hono ‘afio‘anga te mou kumi ki ai, pea te mou ‘alu ki ai"
Teutalonome 9:17
"17Pea u ala ki he ongo maka, ‘o pe‘ehi mei hoku ongo nima ni, ‘o u laiki kinaua ‘i homou ‘ao."
2 Kalonikali 19:10
"10Pea ka ‘ilonga ha tangi ‘oku fai kiate kimoutolu ‘e homou kāinga ‘oku nofo ‘i honau ngaahi kolo; pe ko ha fakapō, pe ko ha me‘a ‘oku kau ki ha lao, pe ha tu‘utu‘uni, pe ha fekau, pe ha konisitūtone, te ke ako kiate kinautolu ke ‘oua te nau hia kia Sihova, kae tō ha houhau kiate kimoutolu pe ki homou kāinga: fai pehē, pea ‘e ‘ikai te mou hia."
Hakeai 2:11
"11Huhū mu‘a ki he kau taula‘eiki pe kuo fēfē ‘a e lao ‘i he me‘a ni?"
Saame 122:5
"5He na‘e tu‘u ‘ani taloni fakamaau ‘i he potu ko ia,
Koni taloni ‘o e fale ‘o Tēvita."
ʻIsikeli 44:24
"24Pea ka ai ha me‘a ‘oku fihi, ko e fa‘ahinga ia te nau tu‘u ke fai ‘a e fakamaau: te nau fakamaau ia ‘o taau mo ‘eku konisitūtone; pea ‘i he hoko ‘eku ngaahi kātoanga, te nau tauhi ‘eku ngaahi lao, mo ‘eku ngaahi tu‘utu‘uni; pea te nau tauhi ‘a e tapu ‘o ‘eku ngaahi Sāpate."
KO E NGAAHI
LOTOʻĀ ʻO E FAKAMAAUʻANGA, NAʻE FOKOTUʻU IA ʻI HE KOLO KOTOA PĒ. Pea ko e taimi ʻe
niʻihi, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi keisi ia, naʻe faignataʻa ki he kau fakamaaú ke
fakapapauʻi. Ko e ngaahi keisi faingataʻa pehē ní, naʻe ʻomai ia kia Mosese, ʻo
fakatatau ki he faleʻi ʻa Seteloó, pea hili ʻa e mate ʻa Mosesé naʻe ʻomi leva
ia ki he mafai ʻo e fakamaauʻanga, ʻoku ʻi ai ʻa e fakamaú, ko e tokotaha ʻoku
hulu atu, pea feʻunga ki he ngāue lalahi, mo hano solova ʻo e ngaahi meʻa ʻoku
faingataʻá ʻo hangē ko e fakapō, pea mo e ngaahi meʻa pehē, pea ko e kau
taulaʻeikí mo e kau Livaí ʻoku ʻikai ko ʻenau nofo pe ki he potutapú, k ate nau
kau mai ki he fakataha fakamaau ke nau maʻu ʻa e tangi mei he fakamaauʻangá. He
ko e kau taulaʻeikí mo e kau Livaí ko honau taimi ʻataʻataá, ko honau fakaofo
makehe, ke nau ako ʻa e laó, he ʻoku ʻikai ko e lao pe ʻo e konisenisi, ka ko e
lao ʻo e fonuá, ke maʻu ʻa e mafai feʻunga ki he ngāue fakamaaú. Pea ʻoku ʻikai
ko e lelei tahá pe kuo nau ako mo aʻusiá, ka ko e tokoni ʻoku fai ʻe he
Laumalie ʻo e ʻOtuá, ke fakapapauʻi ʻaki ʻa e ngaahi talaá.
ʻOku mahino pe mei he
Folofolá ni, ko e māmani faingataʻa eni, ʻa hono ngaahi meʻa ʻoku hokó pea
faingataʻa ke veteki, ʻoku tau fanongo ko e kau taulaʻeikí, mo e kau Livaí,
naʻa nau tokoni ki he ngaahi meʻa naʻe hoko, ʻo fou mai ʻi heʻenau ako ʻa e
laó, mo ʻenau ngaahi aʻusiá. Ko e fatongia tatau ʻoku maʻae kau lotu ʻo e ʻaho
ní, kae tefito kiate kinautolu ʻoku nau ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, ke nau
fakamoʻoni maʻa Kalaisi, he ʻoku pehē ʻe he Tohitapú “Pehē foki ke ulo atu
hoʻomou maama, ke hā ki he kakai ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue lelei,
pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi Hevani” (Mt 5:16). Kapau ʻoku tau moʻui maʻa Kalaisi, pea ke tau fakahaaʻi ki he kakai
kehé, ʻoku hangē ʻa Kalaisi ko e haá, ko e meʻa fēfē ʻa Kalaisi, ko e moʻui te
tau fai fakaʻahó, ʻe tokoni ia ki he kakai kehé.
No comments:
Post a Comment