Teutalonome 20:10-14; Nomipa 31:7; Siosiua
8:2; 22:8; 2 Samiuela 20:18,20
Teutalonome 20:10-14
"10Ka ke ka ‘unu‘unu ki ha kolo ke fai tau ki ai, te ke tala melino ki ai. 11Pea ka ‘iloange te nau tali melino mai, ‘o to‘o kiate koe, pea ko e kakai kotoa ‘e ma‘u ‘i ai te nau tali fatongia kiate koe, mo tauhi koe. 12Pea kapau ‘e ‘ikai te nau tali melino kiate koe, ka nau fai tau pē mo koe, pea te ke ‘ohofia ia: 13pea ka tuku ia ki ho nima ‘e Sihova ko ho ‘Otua, pea te ke taa‘i ‘a e tangata kotoa ‘aki ‘a e mala ‘o e heletā: 14ka ko e kau fefine, mo e tamaiki, mo e monumanu, mo e me‘a kotoa pē ‘i he kolo, ‘io, ‘a hono vete, te ke ta‘ofi ma‘a u; pea te ke kai ‘a e vete ‘o ho ngaahi fili, ‘a ia kuo foaki ‘e Sihova ko ho ‘Otua kiate koe."
Nomipa 31:7
"7Pea na‘a nau tau‘i ‘a Mitiani, ‘o hangē ko e fekau ‘a e ‘Eiki kia Mōsese; pea na‘a nau tāmate‘i ‘a e tangata kotoa pē."
Siosiua 8:2
"2pea te ke fai ki ‘Ai mo hono tu‘i, ‘o hangē ko ho‘o fai ki Sielikō mo e tu‘i ‘o‘ona: ka ko hono koloa pē, mo hono monumanu, te ke vete ma‘amoutolu: fakatoka ha‘amou malumu ki he kolo mei hono feitu‘u ki ko."
Siosiua 22:8
"8Kae‘uma‘ā ‘i he tukuange kinautolu ‘e Siosiua ke ‘alu ki honau ngaahi tēniti, na‘a ne tāpuaki‘i kinautolu: ‘io, na‘a ne lea kiate kinautolu, ‘o pehē, Foki ā ki homou ngaahi tēniti mo e koloa lahi, mo e monumanu tokolahi, mo e siliva mo e koula, mo e kapa mo e ‘aione, mo e ngaahi kofu lahi ‘aupito: mou tufa fakataha mo homou kāinga ‘a e vete ‘o homou ngaahi fili."
2 Samiuela 20:18,20
"18Pea lea ‘a e fefine, ‘o pehē, Na‘a nau fa‘a lau mu‘a ‘o pehē, Ko hono totonu ke tau huhū ki ‘Ēpeli; pea ‘i hono fai pehē na‘e mate ai ‘a e me‘a. 20Pea tali ‘e Sioape, ‘o pehē, Molekemama‘o, molekemama‘o ha‘aku fōngia hifo pe maumau‘i ha me‘a."
KO E FOUNGA KE NAU FAI ʻAKI ʻA E TAÚ. Ko hono hinoiʻi ʻeni ʻo ʻIsileli ki he founga te nau fakahoko tau ʻaki mo e kakai ʻo Kenaní. ʻI he taimi te nau aʻu ai ki ha kolo ke tauʻi, kuopau ke nau ʻuluaki ʻoange ki he kolo ko ia ʻa e fakatokanga, pea kapau te nau tali melino kinautolu pea tali melino pe ki he kakai ʻo e kolo ko iá, pea ko e kakai ʻo e koló te nau faifatongia mo tauhi ki ʻIsileli. Ko ʻenau hanga ia ʻo fakahaaʻi ʻa e kelesi ʻa e ʻOtuá ʻoku tuha mo e kau angahalá. He neongo ko e faitotonu taha ia, ke ne ʻekea ʻenau angahala kuo fai hangatonu ki hono fofongá. Pea ʻikai ko ia pē ka ʻoku faingofua p eke fakaʻauha kinautolu, ka heʻikai maʻu ai haʻane hoifua ʻi heʻenau ʻauhá. Pea ʻoku finangalo pe ke malangaʻi, mo tuʻuaki ʻa e melinó, mo e kolenga ki he kau angahalá ke maʻu ʻa e fakalelei mo e ʻOtua ʻia Kalaisi, koeʻuhi ko kinautolu ʻoku taukovi taha ki heʻene faitotonu, ke nau teuteu ke tō ki he afí ʻo hangē ko ha feilaulau, ʻio, he ko e feilaulaú ʻoku tutu ʻi he afi he kapau te nau ʻai ia, ko ʻenau tali ki he melinó, ʻo nau ʻataʻatā kiate ia. Ko e tukunga leva te nau aʻu ki aí, te nau hoko ko ʻene kau sevaniti. Ko hai kinautolu maʻae taú, he kuopau kitautolu ia maʻae melinó.
Ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ke nau fakaʻauha ʻa e tangata kotoa pe, kae tuku ʻa e kakai fefine mo e tamaikí koeʻuhi ko hono taʻe tali melino kinautolu, pea ko e ʻOtuá te ne tuku kinautolu ki he nima ʻo haʻa ʻIsileli, ko ia ʻoku pule ka ʻoku ʻikai te ne fakamalohiʻi ha taha ki he moʻuí. ʻOkú ne tuku pe ki he pule mo e faʻiteliha ʻa e faʻahinga ʻo e tangata. ʻOku fēfē hono fakalilifu ʻenau keisi, ʻa ʻenau taʻetatau ʻo fepaki mo ia naʻa ne ngaohi kimautolú, pea nau fakaʻai ki heʻenau melino pea ko hai ia ʻe taʻe fie tukulolo ke hoko ko ʻene sevaniti. Tauange ʻi heʻetau ʻi he moʻui foʻou ʻia Kalaisí ʻoku tau liʻoa kotoa ʻa e kitautolu kiate Ia, mo ia ʻiate kitautolu. Tuʻu fakakalikali ʻi hotau ʻEiki maʻa hono langilangi.
No comments:
Post a Comment